Tau Patuiki Tokovalu Ne Fakakite
He tuku tokoua e tau tohi ha Tanielu mo Fakakiteaga he Tohi Tapu, nakai ni fakakite e tau patuiki tokovalu, po ke tau pule he tagata ka e fakakite foki e papahiaga ka tutū hake ai a lautolu. Maeke ia tautolu ke fakamaama e tau perofetaaga ia he maama e tautolu e perofetaaga fakamua ne fakamau he Tohi Tapu.
Tali mai he fakamauaga tuai, ne fakatokatoka e Satani e tega haana ke he tau fakaholoaga kehekehe fakapolitika po ke tau kautu. (Luka 4:5, 6) Ka e gahoa ni e tau kautu he tagata ne peehi e fakaohoohoaga lahi mahaki ke he tau tagata he Atua, pete ko e motu ha Isaraela po ke fakapotopotoaga he tau Kerisiano fakauku. Ko e tau fakakiteaga ha Tanielu mo Ioane ne fakamaama e katoatoa he tokovalu ni e pule malolō ia.
[Fakafonua/Tau Fakatino he lau 12, 13]
(Ma e puhala katoa ne tohi aki, kikite e tohi)
TAU PEROFETAAGA TAU PEROFETAAGA
IA TANIELU IA FAKAKITEAGA
1. Aikupito
2. Asuria
3. Papelonia
4. Metai mo
Peresia
5. Heleni
6. Roma
7. Peritania
mo U.S.A.a
8. Kautaha he Tau Motu mo e
Tau Motu Kaufakalatahab
TAU TAGATA HE ATUA
2000 F.V.N.
Aperahamo
1500
Motu ha Isaraela
1000
Tanielu 500
F.V.N./V.N.
Ioane
Isaraela he Atua 500
1000
1500
2000 V.N.
[Tau Matahui Tala]
[Tau Fakatino]
Ko e tupua lahi mahaki (Tani. 2:31-45)
Fā e manu mai he tahi (Tani. 7:3-8, 17, 25)
Ko e koti taane mo e koti (Tani., ve. 8)
Manu favale ne fitu e ulu (Fakakite. 13:1-10, 16-18)
Manu ne ua e hoe kua fakatupu ki mua e taute e fakatino he manu favale (Fakakite. 13:11-15)
[Credit Lines]
Photo credits: Egypt and Rome: Photograph taken by courtesy of the British Museum; Medo-Persia: Musée du Louvre, Paris