Unayiteghekire ‘Erisyasighalya ekihugho’?
ITWE BOSI twanzire erilangira ebinywa bya Yesu bikabererera. Mwabugha ati: “Obutseme buli oko bakayikehaya, kundi basyasighalya ekihugho, NWT.” (Mat. 5:5) Abahirirweko amaghuta basyasighalya ekihugho omughulu basyabya bami n’ eritabala kyo. (Erib. 5:10; 20:6) Munabwire, aBakristo bangyi b’ekwenene banzire erisighalya ekihugho n’erikala kukyo ko kera na kera ibanaluyirirene, omo buholo n’omo butseme. Ekyo erisyatokekana, kikendisyabasaba erikola emibiri mingyi y’omughaso. Terilengekania oko myatsi isatu: erighondya ekihugho, erikokya abalyalubukibawa n’eribakangirirya. Ulengekanaye kutya oko ekyo wangakola lino erikangania ngoko wanzire erisyakola oko myatsi eyo omo kihugho kihya-kihya.
UNAYITEGHEKIRE ERISYASIGHALYA EKIHUGHO
Omughulu Yehova abwira abandu ati “musulaye ekihugho, mughondayekyo,” mwakangania ngoko ekihugho kyosi kyangahikire eribya paradiso. (Enz. 1:28) Abakendisyikala oko kihugho ko kera na kera, bakendisyaberererya omughambo oyo. Ekihugho si kyendisyalw’ ikyabya paradiso oko nzuko kundi—eririma ry’e Edeni sirikiri. E Harmagedoni yikendisyabya yalaba, tukendisyabya n’emibiri mingyi y’ erikola tukakokotya emyanya eyitsandire. Butsira eritika-tika, oyo asyabya mubiri owakalire!
Ekyo kikatwibukaya emibírí eyo Abaisreli bakola omughulu balwa eBabeli. Ekihugho kyabo mukyabugha emyaka 70 isimuli omundu oyowikere mukyo. Isaya mwabugha embere ati erilabira obuwatikya bwa Yehova bangatokire erisyakokotyakyo. Obuminyereri bwabya bubuyire buti: “Nasyayira embwarara yiwe nga Edeni, n’olukurutsu luwe ng’eririma lya Yehova.” (Isa. 51:3) Omo buwatikya bwa Yehova, Abaisraeli mobatoka eryuwania akihugho kyabo. Kutya erilabira obuwatikya bwa Yehova, abakendisyasighalya ekihugho, bakendisyatoka erighondyakyo. Hane bingyi ebyo wangakola erikangania ngoko wanzire erisyakola oko mubírí oyo.
Enzira nguma y’erikangania ngoko unayiteghekire oko mubiri oyo ry’eriyikasa eryerya enyumba yetu n’eritondekayo. Iwe utolere iwakola obuyonzo nomo abahimbani baghu bangabya isibalikolabo. Kandi wanganawatikya eryerya eKisenge ky’Obwami ky’ewenyu n’ erisugha Ekisenge ky’Emihindano minene-minene. Emibere eyo ulimo yamakulighira, wanganayiherera eriyawatikya abalyahikirawa n’ebitsinduli. Neryo, aho ukabya ighukakanganaya ngoko wanzire eriwatikya hamabya obwagha. Kutya wanganigha obufundi bulebe obwasyakuwatikya erikola oko mibiri milebe y’omo kihugho kihya-kihya, Yehova amakulighira eribya mukyo mo kera na kera.’
UNAYITEGHEKIRE ERIKOKYA ABAKENDISYALUBUKA
Yesu abere abilubukya mwali wa Yairo, mwalw’iniabugha ati bamuhe eby’erirya. (Mk. 5:42, 43) Alinga erisulubirira omumbesa oyo w’emyaka 12 syabya mubírí owakalire. Aliwe lengekanaya ngoko tukendisyakola omubírí munene kutsibu omughulu Yesu akendisyaberererya omulaghe wiwe owakabugha ati “abosi abali omo masinda basyowa omulenge wuwe. Basyalua omo masinda wabo.” (Yoa. 5:28, 29) Nomo eBiblia siyiribugha bingyi oko bakendisyalubuka, twanganalengekania ngoko bakendisyalagha oko kalyo, ah’erikala n’ esyongyimba. Wanganakangania nibya na lino ngoko wanzire eriwatikya. Hane emyatsi milebe eyo wangakola.
Wangakolaki lino erikangania ngoko unayiteghekire erisyasighalya ekihugho?
Omughulu hamabya omulaghe owakabugha ati omulebya w’omutimbo akendibalendereraomo ndeko yenyu, wanganamukokya eka waghu oko kalyo. Omughulu oyulwe akakola omubiri w’ omughulu wosi oko Beteli amatumwa omo ndeko yenyu kutse omulebya w’omutimbo amaherya olusunzo lwiwe olw’erilenderera esyondeko wanganamuwatikya eribana enyumba. Omuhindano munene w’ekiharo kutse ow’embaghane amabya iniakendibya omo kiharo kyenyu, wanganayiherera erikola oko mibírí embere kutse enyuma sy’omuhindano kutse eribya ighunayiteghekire erikokya abatumwa b’eBeteli.
UNAYITEGHEKIRE ERIKANGIRIRYA ABAKENDISYALUBUKA
Ebyo tukasoma omo Emibiri 24:15, bikaleka itwalengekania ngoko abandu bangyi bakendisyalubuka. Abangyi ba mubo bakendisyabya abandu abatabana akanya k’eriminya Yehova. Bakendisyabana omuyisa oyo enyuma sy’erilubuka.a Abaghombe bataleghula ba Yehova abakangiriribwe ndeke basyawatikya oko mubírí w’erikangirirya abakendisyalubuka. (Isa. 11:9) Charlotte, oyo abiritulira e Erope, omo Amerika y’Endina n’omo Afrika analindirire ekyo. Akabugha ati: “Nilindirire n’omuhwa erikangirirya abandu omughulu bakendisyalubuka. Omughulu ngasoma oko mundu oyo wabyaho kera, ngalw’inalengekania niti: ‘Omundu oyo nga anaminya Yehova, engebe yiwe siyangabere yitya.’ Nilindirire n’omuhwa erikangirirya oko Yehova abakendisyalubuka na ngoko engebe yabo yasyuwana kutsibu bamamukolera.”
Nibya n’abaghombe ba Yehova ababyaho embere Yesu ahike hano h’oko kihugho bakendisyabya n’ebingyi by’erigha. Terilengekania ngoko bwasyabya butseme kandi lusunzo lunene erikangirirya Danieli eriberera ry’obuminyereri obwahandika butsira eriminya nga bukasondibugha butiki. Kutse eriwatikya Ruta na Naomi eriminya ngoko olubuto lwabo mulwakolya oko Masiya. Bwasyabya butseme bunene erikola oko mubírí oyo w’omo kihugho ow’erikangirirya kandi sihendisyabya emyatsi eyikaleka itwahangya-hangya n’eritulengemerya eyiri omo kihugho kibi kya munabwire!
Wangakolaki lino erikangania ngoko unayiteghekire erisyakola oko mubírí w’erikangirirya abakendisyalubuka? Enzira nguma ry’eriyikasa eribya mukangirirya mubuya n’eribya n’omuhwa omo mubírí w’eritulira lino. (Mat. 24:14) Nomo wangabya isiwangasyatoka eritulira ndeke lino busana n’olubu lwaghu kutse eyindi myatsi, omuhwa waghu anganakangania ngoko wanzire erisyakangirirya abakendisyalubuka.
Ni ky’omughaso erilengekania oko mabulyo ano w’omughaso: Unalindirire n’omuhwa erisyasighalya ekihugho? Unalindirire n’omuhwa erighondya ekihugho, ng’erikokya abakendisyalubuka n’eribakangirirya? Wanganakangania ngoko unayiteghekire erisyabya oko kihugho ko kera na kera omwikola lino emibírí eyiri ng’eyo wasyakola omughulu wasyasighalya ekihugho!
a Ulangire omwatsi ‘Erisondola abandu bangyi eribana ekitunganene’ omo Akaleberyo k’Omuteya k’Omwisi 9 2022.