OMWATSI W’ERIGHA 10
OLWIMBO 31 Tamba n’oMungu!
Ubye n’amalengekania awali nga wa Yehova na Yesu
“Mubye n’amalengekania awali nga [wa Kristo].”—1 PET. 4:1.
ENZUMWA NGULU
Tukendilangira esyosomo sy’omughaso esyo Petro igha okw’ibya akalengekania nga Yesu, netu nga twanganigha esyosomo syahi oko mwatsi oyo.
1-2. (a) Eryanza Yehova kihiriremoki? (b) Yesu mwakangania ati ngoko anzire Yehova n’obulengekania bwiwe byosi?
YESU mwaligha ngoko ekyalayiro kikulu ky’oko byalayiro bya Musa kya kino: “Litolere iwanza Yehova Mungu waghu n’omutima waghu wosi, n’obuyingo bwaghu bosi, n’akaghala kaghu kosi, n’obulengekania bwaghu bosi.” (Luka 10:27) Ni bugha ambu, litolere iwanza Yehova n’ebyosi ebyo uwiteko kandi ngoko uli iwe wosi. Ekyo kihiriremo ebyo wanzire, ngoko ukayowa n’akaghala kaghu. Kandi kihiriremo ngoko ukalengekanaya. Oko kwenene sitwendisyaminya ndeke amalengekania wosi wa Yehova; aliwe, kundi Yesu inyakalengekanaya nga Tata wiwe, twanganatoka eribya n’amalengekania awali nga w’oMungu omw’igha “amalengekania wa Kristo.”—1 Kor. 2:16.
2 Yesu inyanzire Yehova n’omutima wiwe wosi. Yesu abya asi eby’oMungu anzire inyakola, kandi inyayisohire kundu erikolabyo, nibya n’omo ekyo kyanganalekire inyaghalwa. Kundi Yesu inyayisohire kundu eritsemesya Tata wiwe, mwatalighira oghundi mwatsi wosi-wosi abye w’omughaso omo ngebe yiwe.
3. Omukwenda Petro mwighaki oko Yesu, kandi Petro mwahira omo Bakristo balikyabo m’omuhwa w’erikolaki? (1 Petro 4:1)
3 Petro n’abandi bakwenda babya n’akanya ak’erilabya endambi nene kughuma na Yesu n’erigha eribya bakalengekania ngaye. Akasondolwa n’ekirimu kibuyirire Petro mwahandika ebaruha yiwe y’erimbere akahira omo Bakristo m’omuhwa w’eribya n’amalengekania awali nga wa Kristo. (Soma 1 Petro 4:1.) Petro abere abihandika ati: “Mubye n’amalengekania,” mwakolesya ebinywa by’Ekigiriki ebikakolesibawa erikania oko basuda abakambala ebindu by’amalwa embere sy’eriya omo malwa. Neryo, Abakristo bamabigha erilengekania nga Kristo ibakendibya n’ebyosi ebyo balaghireko batoke erilwa n’obuli ngumbu eyangaleka ibakola ebituwene, n’erikinda ekihugho kino ekikasondolawa na Sitani.—2 Kor. 10:3-5; Efe. 6:12.
4. Tukendikania okuki omo mwatsi ono?
4 Tukendikania oko malengekania malebe wa Yesu n’erilangira ngoko twangakwamagho. Eky’erileberyako kya Yesu kikenditwighisya emyatsi isatu. Ow’erimbere, ngoko twangabya n’amalengekania nga wa Yehova. Ow’akabiri, ngoko twangayikehya. N’ow’akasatu, ngoko twangabya abandu abakalengekanaya ndeke.
UBYE N’AMALENGEKANIA AWALI NGA WA YEHOVA
5. Kiro kighuma Petro mwatalengekania ati nga Yehova?
5 Kiro kighuma Petro mwataluka eribya n’amalengekania nga wa Yehova. Yesu abya iniamabibwira abakwenda biwe ngoko akendiya e Yerusalema, n’eyo abakulu b’ebisomo bakendimuboha, ibamwaghalya n’erimwita. (Mat. 16:21) Petro abya asi ngoko Yesu yo wabya Masiya oyo alaghawa atoke erisabula abandu b’oMungu. Neryo alinga mukyakala kutsibu oko Petro erikirirya ngoko Yehova akendilighira abandu eriita Yesu. (Mat. 16:16) Neryo, Petro mwahengeka Yesu n’erimubwira ati: “Isiwayahuliraya ebiri ng’ebyo Mukama; ebyo sibyendikuhikira n’ahake.” (Mat. 16:22) Yesu na Petro mubatahulikirirana oko mwatsi oyo kundi Petro mwatalengekania nga Yehova.
6. Yesu mwakangania ati ngoko akalengekanaya nga Yehova?
6 Yesu inyasi ndeke amalengekania wa Tata wiwe, kandi mwakwamagho ndeke-ndeke. Yesu mwabwira Petro ati: “Labira enyuma syaghe iwe Sitani! Uli ndwikale okw’ingye. Kusangwa ukaghaniraya amalengekania w’abandu butsira aw’oMungu.” (Mat. 16:23) Petro abya akasunzira Yesu ebyuwene, aliwe Yesu mwaghana amahano wiwe ayo. Aho hane esomo okw’itwe. Yesu abya asi ngoko eryo si ry’erisonda ly’oMungu okw’iye. Ekiro ekyo, Petro mwigha esomo y’omughaso munene ey’eribya n’amalengekania nga w’oMungu.
7. Petro mwakangania ati ngoko abiribindula amalengekania wiwe atoke eribya nga wa Yehova? (Ulebaye y’oko kijalada.)
7 Enyuma, Petro mwakangania ngoko anzire eribya n’amalengekania awali nga wa Yehova. Endambi eyo Yehova ahiraho muyahika abandu b’ebihanda nabo batoke eribya bandu biwe. OMungu mwasondola Petro ayatulire Kornelio, oyo wabya mughuma w’oko bandu b’ebihanda. Abayahudi isibalikanaya n’abandu b’ebihanda, neryo Petro abya atolere eribindula amalengekania wiwe atoke eritulira abandu b’ebihanda. Petro abere abiminya amalengekania w’oMungu oko mwatsi oyo, mwabindula amalengekania wiwe. Okw’ekyo, omughulu Kornelio abirikira Petro eka wiwe, Petro mwataghana. (Emib. 10:28, 29) Mwatulira Kornelio n’enyumba yiwe yosi, neryo mubabatisibwa.—Emib. 10:21-23, 34, 35, 44-48.
Petro anemwingira omo nyumba ya Kornelio (Ulebaye enungu 7)
8. Twangakangania tuti ngoko tuwite amalengekania maghumerera nga wa Yehova? (1 Petro 3:8 n’ebinywa by’eyikwa)
8 Emyaka milebe enyuma sy’aho, Petro mwahana Abakristo eribya “n’amalengekania maghumerera.” (Soma 1 Petro 3:8 n’ebinywa by’eyikwa) Twanganabya n’amalengekania maghumerera kughuma n’abaghala n’abali betu twamabigha amalengekania wa Yehova agho tukabana omo Biblia. Ng’eky’erileberyako, Yesu mwasaba abigha biwe erihira Obwami bw’embere. (Mat. 6:33) Neryo busana n’ekyo, omundu mulebe omo ndeko yenyu anganayisogha eritsuka obupainia, kutse inyakola oghundi mubiiri w’omughulu wosi. Omo mwanya w’erimubwira ng’akayiteseraki, litolere itwabya tukabugha ndeke oko muradi wiwe oyo n’erimuwatikya kyamatokekana.
WIGHE ERIBYA UKAYIKEHYA
9-10. Yesu mwakangania ati ngoko ni mundu oyukayikehaya kutsibu?
9 Omo kiro ekyatangirira oluholo lwiwe, Yesu mwakangirirya Petro n’abandi bakwenda esomo y’omughaso munene oko mwatsi w’eriyikehya. Embere w’aho, Yesu abya inyabirituma Petro na Yohana eriyateghekania ekyumba ekyo akendiliramo akalyo kiwe k’omwiso kughuma nabo. Alinga oko myatsi eyo bakola eriteghekania ekyumba ekyo kwabya eriteghekania ebeseni ey’amaghetse n’esume ey’erisangulamo ebisando by’abagheni babinabibwa embere sy’erirya. Aliwe nindi yo wendiyikehya n’erinabya abandi oko bisando?
10 Yesu mwatatika-tika erikola omubiiri oyo. Mwakangania ngoko ni mundu oyukayikehaya kutsibu. Alinga abakwenda mubasweka kutsibu bakalangira Yesu akakola omubiiri w’abakobe oyo. Yesu mwalusya esindi ngyimba siwe, amimya esume n’erihangayo omo mbindi yiwe, amimya n’ebeseni y’amaghetse n’eritsuka erinabyabo oko bisando. (Yoh. 13:4, 5) Yesu mwanabya ebisando by’abakwenda biwe bosi 12. Alinga ekyo mukimya endambi nene. Kandi mwanabya n’ebisando bya Yuda oyo endimuhotera. Inga, Yesu mwayikehya amakola omubiiri munene oyo. Abere abibugha, omo bolo mwabwirabo ati: “Mwanamaminya ekyamaleka inabakolera nitya? Mukanyahula mo ‘Mukangirirya’ kandi ‘Mukama,’ aho mukabya isimwetayiteba, kundi ko bine bitya. Neryo ingye Mukama kandi Mukangirirya, namabya imungabanabaya oko bisando, nenyu litolere imwabya mukanabania oko bisando.”—Yoh. 13:12-14.
Eriyikehya rihiriremo ngoko tukayilangira, kandi ngoko tukalangira abandi
11. Petro mwakangania ati ngoko abirigha omubere w’eriyikehya? (1 Petro 5:5, n’ebinywa by’eyikwa) (Ulebaye n’epitsa.)
11 Eriyikehya lya Yesu mulyakangirirya Petro esomo. Yesu inyabirisuba elubula, Petro mwakola ekitiko-tiko eky’erilamya omulume oyo wabutawa ini kirema. (Emib. 1:8, 9; 3:2, 6-8) Abandu bangyi mubalangira ekitiko-tiko ekyo, neryo bamasyatimba oko Petro. (Emib. 3:11) Nomo Petro akulira omo mibere y’abandu abanzire erilangirika kutsibu, mwatasonda eriyikangania embere sy’abandu. Omo mwanya w’ekyo, Petro mwayikehya n’erisaba abandu ati bapipe Yehova na Yesu omw’ibugha ati: “Omundu oyu, oyo mwamalangira kandi oyo mwasi, abiribya n’akaghala omo rina rya Yesu kandi kundi twikirirye erina rya Yesu.” (Emib. 3:12-16) Enyuma, Petro mwahandikira Abakristo akakanganiabo omughaso w’eribya bakayikehya. Ebinywa b’Ekigiriki ebyo akolesaya biwite amaana w’eryambala omubere w’eriyikehya ngoko omundu akanambala olukimba. Ekyo kikatwibukaya ekyo Yesu akola akahanga esume y’omo mbindi yiwe n’erisangula ebisando by’abigha biwe abinabyabo.—Soma 1 Petro 5:5, n’ebinywa by’eyikwa.
Petro abikola ekitiko-tiko, omw’iyikehya mwaha Yehova na Yesu b’olukengerwa. Netu tutolere erikangania eriyikehya omw’ikolera abandi ebyuwene isitulindirire tuti bakenditusima kutse erituhemba (Ulebaye enungu 11-12)
12. Nga Petro, netu twangalola tuti embere erikulya omubere w’eriyikehya?
12 Twanganakwama eky’erileberyako kya Petro omw’ikulya omubere w’eriyikehya. Omundu syaliyikehaya omo binywa bisa. Ekinywa ekyo Petro akolesaya ekikabindulawa mo “mubye mukayikehya,” kikakanganaya ngoko eriyikehya lihiriremo amalengekania agho tuli nagho okw’itwe n’oko bandi. Tukakolera abandi b’ebibuya kundi twanzire Yehova kandi twanzire n’abandu, si busana twanzire eripipwa. Tukakanganaya ngoko tuli bandu abakayikehaya omughulu tukakolera Yehova n’abaghala n’abali betu omo butseme nomo abandu sibendilangira ebyo tukakola.—Mat. 6:1-4.
TUBYE “ABANDU ABAKALENGEKANAYA NDEKE”
13. Eribya ‘mundu oyukalengekanaya ndeke’ ni bugha ambuki?
13 Eribya “abandu abakalengekanaya ndeke” ni bugha ambuki? (1 Pet. 4:7) Omukristo oyukalengekanaya ndeke y’Omukristo oyukatsuka eriyibulya amalengekania w’oMungu oko mwatsi ogho akasonda eriyisoghako. Omukristo oyukalengekanaya ndeke akaminya ngoko omwatsi w’omughaso munene omo ngebe yiwe b’obwira bwiwe haghuma na Yehova. Kandi Omukristo oyukalengekanaya ndeke syaliyilangira mo mundu w’omughaso munene kundi inyanasi ngoko syasi emyatsi yosi. Kandi akakanganaya ngoko akayiketera Yehova omw’iyitunda hakuhi naye mughulu wosi omo musabe.a
14. Kiro kighuma Petro mwakangania ati ngoko syayiketere Yehova?
14 Omo kiro ky’omwiso embere ahole, Yesu mwabwira abigha biwe ati: “Inywe bosi mukenditwikala omo kiro kya munabwire.” Petro mwalengekania ati iye ni mbangyi, neryo mwasubirya ati: “Abosi aba nomo bangatwikala busana n’ebikendikuhikira, ingye sinenditwikala n’ahake!” Omo kiro ekyo, Yesu mwahana abigha biwe balebe ati: “Mubye imunateghirye n’erisaba.” (Mat. 26:31, 33, 41) Petro mwatakwama erihano eryo. Ng’akwamaryo, endibana akaghala n’obutubaha obw’eribugha ngoko ni mwigha wa Yesu. Omo mwanya w’ekyo, Petro mwaghana ati iye syasi Yesu, n’ekyo mukyaleka inyabya mundu w’obulighe bunene.—Mat. 26:69-75.
15. Omo kiro ekyatangirira oluholo lwiwe, niki kyo kyawatikaya Yesu erilola embere erilengekania ndeke?
15 Yesu mwayiketera Yehova n’omutima wiwe wosi. Nomo abya ahika-hikene, aliwe inyakasaba kangyi-kangyi. Ekyo mukyamuha omuhwa ow’erikola ebyo Yehova abya anzire inyakola. (Mat. 26:39, 42, 44; Yoh. 18:4, 5) Alinga Petro mwatibirirwa n’ahake ngoko Yesu mwasaba kangyi-kangyi omo kiro ekyatangirira oluholo lwiwe.
16. Petro mwakangania ati ngoko abiribya omundu oyukalengekanaya ndeke? (1 Petro 4:7)
16 Ebiro bikalaba, Petro naye mwigha eribya akayiketera Yehova omw’imusaba. Yesu abere abilubuka mwasikya mutima Petro n’abandi bakwenda ngoko akendibaha ekirimu kibuyirire batoke eritula engulu mbuya. Aliwe, Yesu mwasababo eriyalindirira e Yerusalema erihika ekiro asyatumirabo ekirimu ekyo. (Luka 24:49; Emib. 1:4, 5) Neryo bakalindirira, Petro mwakolaki? Petro n’abandi Bakristo balikyabo “babya bakasaba kutsibu.” (Emib. 1:13, 14) Enyuma, omo baruha yiwe y’erimbere, ye Petro mwahana Abakristo balikyabo eribya bandu abakalengekanaya ndeke n’eriyiketera Yehova omo musabe. (Soma 1 Petro 4:7.) Petro mwakula bunya-kirimu. Mwahikira eribya mundu oyukalengekanaya ndeke kandi mwatoka eriwatikya abaghala n’abali babo n’eribahira m’omuhwa.—Gal. 2:9.
17. Nomo tuwite obutoki bungyi obo twabutawa nabo, ni ky’omughaso erilola embere eribya tukakolaki? (Ulebaye n’epitsa.)
17 Twamanza eribya bandu abakalengekanaya ndeke, litolere itwabya tukasaba Yehova yo kangyi-kangyi. Nomo tuwite obutoki bungyi obo twabutawa nabo, litolere itwabya tukasaba Yehova y’obuwatikya. Okw’ekyo, litolere itwabya tukasaba Yehova y’obusondoli kandi itunayiketere iye, kutsibu-tsibu omughulu tukasonda eriyisogha oko myatsi milebe y’omughaso.
Petro mwigha eriyiketera Yehova omo musabe. Netu twanganabya bandu abakalengekanaya ndeke omw’ibya tukasaba Yehova y’obuwatikya, kutsibu-tsibu omughulu tukasonda eriyisogha oko myatsi y’omughaso munene (Ulebaye enungu 17)b
18. Uyisoghire kundu erikolaki?
18 Tukasima kutsibu kundi Yehova mwatuhangyika n’obutoki obw’erikangania emibere yiwe. (Enz. 1:26) Oko kwenene, sitwangatoka erigha emibere yiwe omo nzira eyihika-hikene. (Isa. 55:9) Aliwe, nga Petro twanzire erilola embere erigha eribya n’amalengekania awali nga wa Yehova, erilola embere eribya tukayikehya, n’erilola embere eribya tukalengekania ndeke.
OLWIMBO 30 Tata waghe, Mungu waghe, mwira waghe
a Eriminya bingyi oko maana w’eribya bandu abakalengekanaya ndeke ulebaye oko jw.org kutse oko JW Library omo katsweka “Amasako ano akasonda eribugha atiki?” “2 Timoteo 1:7,—‘Ekirimu ekyo oMungu abirituha sikirileka tukubaha,’” neryo undaghalire ahali ekinywa “Eriyiteya.”
b ERIKANIA OKO PITSA Y’OKO: Mwali wetu anemusaba kikutu-kutu akalindirira erihindana n’omukulu wiwe w’omubiiri.