Iinkhombiso Zencwajana Ethi, IPilo NomSebenzi WobuKrestu IHlelo LomHlangano WeBandla
© 2024 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
MEYI 5-11, 2012
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 12
Ukusebenza Budisi Kunemiphumela Emihle
Ubuntu UZimu Afuna Sibe Nabo Buqakatheke Ukudlula Amadayimani
Kabanye abakhulekeli bakaJehova kungaba budisi ukuba nemali eyaneleko. Kodwana kunokuthi bafumane imali ngokungathembeki banyula ukusebenza budisi. Ngokwenza njalo, basuke balingisa ubuntu obuhle bakaZimu, obuhlanganisa ukuthembeka, okuqakatheke ukudlula nanyana yini.—IzAga 12:24; Efesu 4:28. IzA. 12:24; Efe. 4:28.
w15-ZU 2/1 5 ¶4-6
Ongakwenza Ukuze Uthande Umsebenzi Onzima
Kubalulekile ukucabanga ngokukhethekile ngalo mbuzo wokugcina, ngoba umsebenzi wanelisa kakhulu uma sibona indlela obazuzisa ngayo abanye. UJesu wathi: “Kukhona injabulo eyengeziwe ekupheni kunasekwamukeleni.” (IzEnzo 20:35) Ngaphandle kwalabo abazuza ngokuqondile emsebenzini wethu—njengamakhasimende nabaqashi bethu—kunabanye abazuzayo emsebenzini wethu onzima. Laba bahlanganisa amalungu emindeni yethu nalabo abaswele.
Amalungu emindeni yethu. Uma inhloko yomndeni isebenza kanzima ukuze inakekele amalungu omndeni wayo, iwasiza okungenani ngezindlela ezimbili. Okokuqala, iyaqikelela ukuthi athola izinto eziyisidingo ekuphileni—ukudla, izingubo nendawo yokuhlala. Ngaleyo ndlela ifeza umthwalo wayo wemfanelo ewunikezwe uNkulunkulu wokuba ‘yondle abakubo.’ (1 Thimothewu 5:8) Okwesibili, inhloko yekhaya ekhuthele ifundisa ngesibonelo ukubaluleka kokusebenza kanzima. UShane ocashunwe esihlokweni esedlule uthi: “Ubaba uyibonelo esihle somuntu osebenza ngokuzikhandla. Uyindoda eqotho esebenze kanzima ukuphila kwayo konke, echithe isikhathi esiningi ingumbazi. Esibonelweni sakhe ngiye ngafunda ukubaluleka kokusebenza ngezandla, ukwakha izinto eziyoba usizo kwabanye abantu.”
Labo abaswele. Umphostoli uPawulu weluleka amaKristu ukuba “asebenze kanzima . . . ukuze abe nokuthile kokwabela umuntu oswele.” (Efesu 4:28) Ngempela, lapho sisebenza kanzima ukuze sizinakekele thina nemindeni yethu, singase sikwazi nokusiza labo abaswele. (IzAga 3:27) Ngakho umsebenzi onzima ungasenza sithole injabulo enkulu elethwa ukupha.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
ijwyp-ZU isihloko 95 ¶10-11
Ngiphikelela Kangakanani?
● Bheka ukuthi izinkinga zakho zinkulu kangakanani. Funda ukuhlukanisa izinkinga ezinkulu nezinkinga ezincane. IBhayibheli lithi: “Isiwula siyashesha ukubonisa ukucasuka, kodwa onokuqonda akakunaki ukuhlanjalazwa.” (IzAga 12:16) Akuzona zonke izinkinga okufanele zikukhathaze kakhulu.
“Esikoleni izingane zake zakhalaza ngezinto eziwubala njengokungathi zazinkulu. Lapho abangani bazo bephendula bevumelana nazo ezinkundleni zokuxhumana, kwaba sengathi bafaka uphethiloli emlilweni. Zacasuka nakakhulu, kwaba nzima ukuba zibheke izinkinga zazo ngeso elifanele.”—UJoanne.
MEYI 12-18
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 13
Ungakhohliswa ‘Sibani Sabakhohlakeleko’
it-2 196 ¶2-3
Isibani
Indlela isibani esisetjenziswa ngayo ngokomfanekiso. Isibani ngilokho umuntu akusebenzisako bona akhanyise indlelakhe. Ngokusebenzisa isibani, izaga zihlukanisa abantu abalungileko nabakhohlakeleko ngendlela le: “Umkhanyo wabalungileko uyaphazima, kodwana isibani sabakhohlakeleko sizokucinywa.” (IzA 13:9) Ukukhanya kwabalungileko kuragela phambili kuphazimula, ukukhanya kwabantu abakhohlakeleko kubonakala ngasuthi kuyaphazimula begodu indlelabo iyaphumelela. Nanyana kunjalo, uZimu uzobenza baphelele ebumnyameni bakhutjwe begodu bawe. Nanyana ngubani oqalekisa uyise nonina uzokuqalana neemphumela efanako.—IzA 20:20.
‘Ukucinywa kwesibani’ somuntu kutjho ukuthi akunathemba ngomuntu owenza okumbi. Esinye isaga sithi: “Ngombana akunathemba ngomuntu owenza okumbi; Isibani sokhohlakeleko sizokucinywa.”—IzA 24:20.
w12-ZU 7/15 12 ¶3
Khonza UNkulunkulu Wenkululeko
3 Uma uSathane ayenga abantu ababili abaphelele—ingasaphathwa eyenqwaba yezidalwa zomoya—ukuba benqabe ubukhosi bukaNkulunkulu, angasikhohlisa nathi. Usasebenzisa amacebo afanayo. Uzama ukusidukisa ukuba sicabange ukuthi izindinganiso zikaNkulunkulu ziwumthwalo futhi zisiphuca injabulo. (1 Joh. 5:3) Lokho kucabanga kungaba namandla kakhulu uma sizihlanganisa njalo nabantu abacabanga kanjalo. Udade oneminyaka engu-24 ubudala owake waziphatha kabi ngokobulili wathi: “Ngathonywa kakhulu abangane ababi, ikakhulu ngoba ngangikwesaba ukuba nombono ohlukile kowontanga yami.” Mhlawumbe nawe uke wabhekana nokucindezela kontanga okunjalo.
w04-ZU 7/15 31 ¶6
“Wonke Umuntu Onokuqonda Uyokwenza Ngolwazi”
Umuntu ohlakaniphile noqotho owenza izinto ngolwazi lweqiniso uyobusiswa. USolomoni uyasiqinisekisa: “Olungileyo udla kuze kwaneliseke umphefumulo wakhe, kodwa isisu sababi ngeke sibe nalutho.” (IzAga 13:25) UJehova uyazi ukuthi yini esilungele kunoma yisiphi isici sokuphila—ezindabeni zemikhaya yethu, ebuhlotsheni bethu nabanye, enkonzweni yethu, noma lapho sinikwa iseluleko. Futhi ngokusisebenzisa ngokuhlakanipha iseluleko esitholakala eZwini lakhe, akungabazeki ukuthi siyojabulela indlela engcono kakhulu yokuphila.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-2 276 ¶2
Ithando
Ithando lingatjengiswa ngendlela engakafaneli. Ngebangeli kuyatjengisa bona umuntu angaba nethando lamambala nelifaneleko ngokulandela umoya kaZimu nelwazi elivela eliZwini lakhe. Ngokwesibonelo, umbelethi angathanda umntwanakhe kodwana angavumela ithandwelo limotjhe umntwanakhe ngokuthi amnikele yoke into begodu angamaleli litho. Angahlala angamkhalimeli namkha angamnikeli isiyalo nakutlhogekako. (IzA 22:15) Ithando elinjalo lingabangelwa kuzikhakhazisa komndeni begodu lokho kukuba marhamaru. IBhayibheli lithi umuntu onjalo akamthandi umntwanakhe, uyamhloya ngombana akathathi amagadango afaneleko wokuthi amsize.—IzA 13:24; 23:13, 14.
MEYI 19-25
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 14
Cabangisisa Kuhle Ngalokho Ozokwenza Nakuba Nehlekelele
Thokoza Ngesipho SakaZimu Sokuphila
10 Ngezinye iinkhathi, asikghoni ukubalekela ubujamo obungafaka ukuphila kwethu engozini. Lokho kuliqiniso naziza eenhlekeleleni zemvelo, isindabelaphi nemiguruguru. Lokha nakwenzeka izintwezi singalinga ukuhlala siphephile ngendlela esingakghona ngayo begodu sisinde engozini ngokuthi silalele iinqophiso zokuthi sikhambe endaweni leyo nezinye iinqophiso ezivela kurhulumende. (Rom. 13:1, 5-7) Obunye ubujamo oburhabako singakghona ukubulungiselela, kufuze silandele iinqophiso ezivela kurhulumende ezizosisiza sihlale silungele ihlekelele. Ngokwesibonelo kungaba lisizo khulu ukuthi siqiniseke bona sinamanzi, ukudla okungonakaliko nesikhwama sesizo lokuthoma.
11 Khuyini ekufuze sikwenze nakunokugula okuthelelanako endaweni esihlala kiyo? Kufuze silandele iinqophiso zakarhulumende, njengokuthi sihlambe izandla zethu, sihlale maqalanga simbathe isifonyo besingazihlanganisi nabantu. Nasenza njalo sisuke sitjengisa ukuthi siyasithokoza isipho sokuphila uJehova asiphe sona.
12 Ngesikhathi sobujamo oburhabako, ngezinye iinkhathi singezwa izinto ezingasiliqiniso ebanganini, kibomakhelwana namkha kwezokuthintana. Kunokuthi sikholwe “woke amezwi” esiwezwako, senza kuhle ngokulalela imininingwana enembileko esiyifumana kurhulumende namkha kibodorhodere. (Funda izAga 14:15.) IsiHlopha esiBusako nama-ofisi wegatja enza umzamo wokufumana ilwazi elinembileko ngaphambi kokunikela isinqophiso malungana nemihlangano yebandla nomsebenzi wokutjhumayela. (Heb. 13:17) Ngokuthi sibambisane sizivikela thina nabanye. Singathuthukisa nendlela ehle ibandla elaziwa ngayo emphakathini.—1 Pit. 2:12.
Yiba Nesibindi NjengoTsadokhi
11 Nabasibawa bona sisize abafowethu nabodadwethu ngeenkhathi eziyingozi, singaba njani nesibindi njengoTsadokhi? (1) Landela isinqophiso. Ebujameni obunjalo, kuqakathekile ukuhlala sibumbene. Landelani iinqophiso enizifumana e-ofisini legatja. (Heb. 13:17) Abadala kufuze babuyekeze iinqophiso zokuthi kufuze bazilungiselele njani nakuvela ihlekelele. (1 Kor. 14:33, 40) (2) Yiba nesibindi kodwana utjheje. (IzA. 22:3) Cabangisisa ngaphambi kokuthi wenze okuthileko. Phepha ngendlela ongakghona ngayo. (3) Thembela kuJehova. Khumbula ukuthi uJehova ufuna bona wena, abafowenu nabodadwenu nihlale niphephile. Yeke angakusiza ukghone ukusiza abafowenu nabodadwenu ngendlela ephephileko.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-2 1094
Ikghono Lokucabanga
Umuntu osebenzisa ikghono lokucabanga angahloywa. Ngilokho okutjhiwo zizAga 14:17: “Umuntu ocabangisisa izinto uyahloywa.” Ngokujayelekileko abantu abangakghoni ukuzicabangela, baqala abantu abacabangisisako njengabangakalungi ngebanga lokuthi basebenzisa imikhumbulwabo. Labo ababandula imikhumbulwabo bona benze intando kaZimu bayahloywa. UJesu Krestu wathi: “Ngebanga lokuthi anisiyingcenye yephasi kodwana nginikhethile ephasini, kungebangelo iphasi linihloya.” (Jwa 15:19) Iye umsuka webizo elithi “ikghono lokucabanga” elikuzAga 14:17 lingatjho ukwamukela imicabango engakalungi. Yeke ibizweli lingabuye litjho ukuthi umuntu oneemfiso ezikhohlakeleko uyahloywa begodu amanye amatjhugululo ayibeka nganasi indlela: “Begodu umuntu oneemfiso ezikhohlakeleko uyahloywa.”—JP, Ro.
MEYI 26–JUNI 1
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 15
Siza Abanye Bona Bathabe
w10 11/15 31 ¶16
Sizokukhamba Ekuthembekeni Kwethu!
16 UJobho bekanomusa. (Job 31:31, 32) Nanyana singakaregi, ‘singabaphatha kuhle abayeni.’ (Rom. 12:13) Singahlanganyela nabo ekudleni okulula, sikhumbula bona “isitja semirorho sibhedere la kunethando khona kunekunzi enonileko ekhambisana nehloyo.” (Iziy. 15:17) Ukudla nababulunga ukuthembeka esikanye nabo ngomoya wethando kungenza ngitjho nokudla okulula kuthabise begodu kwamambala singazuza ngokomoya.
Khuthazanani, “Khulukhulu Njengombana Nibona Ilanga Litjhidela”
16 Sizabe siyilahla nasingathi angeze sakhuthaza abanye ngebanga lokuthi asisibabantu abakhulumako, namkha sineenhloni. Ukukhuthaza abantu akusiyinto ebudisi, ngitjho nokumomotheka nasilotjhisa abanye kungabakhuthaza. Nakwenzeka umomotheke kodwana umuntu omunye angamomotheki, lokho kungatjengisa ukuthi kuneentjhijilo aqalene nazo. Ukumlalela umuntu loyo kungamkhuthaza.—Jak. 1:19.
17 Umzalwana osesemutjha, uHenri wezwa ubuhlungu khulu ngesikhathi umndenakhe ngitjho nobabakhe obekamdala webandla, balisa ukulotjha uJehova. Umjikelezi wakhamba noHenri esitolo basela ikofi bacoca, wakhupha okusehliziywenakhe, kwamkhuthaza khulu lokho. Ngemva kwalokho walemuka ukuthi nakazakusiza umndenakhe ubuyele kuJehova kufuze yena abambelele begodu athembeke. Kwamkhuthaza ukufunda incwadi yeRhubo 46; uZefaniya 3:17 noMarkosi 10:29, 30.
18 Okwavelela uMarthe noHenri kusenza sibone ukuthi nathi singabakhuthaza abazalwana nabodade abagandelelekileko. IKosi uSolomoni yakhe yathi: “Maye lihle kangangani ilizwi elifike ngesikhathi! Ubuso obuthokozileko buthabisa ihliziyo neendaba ezimnandi zinepilo emathanjeni!” (IzA. 15:23, 30) Okhunye okungasisiza nasigandelelekileko kufunda isiThala kunye neencwadi ezifumaneka kuZinzolwazi lethu. Sikufumana emezwini kaPowula ukuthi ukubhina iingoma zomBuso kungasikhuthaza. Wathi: “Ragelani phambili nifundisana begodu nikhuthazana ngamarhubo, iindumiso zakaZimu, iingoma zokulotjha uZimu ezibhinwa ngokuthokoza, nibhinela uJehova eenhliziyweni zenu.”—Kol. 3:16; IzE. 16:25.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
ijwbq isihloko 39 ¶3
Kufanele Yini UmKristu Elashwe Odokotela?
2. Ingabe kufanele ngithole umbono wodokotela ababili noma abathathu lapho ngizokwelashwa? ‘Abeluleki abaningi’ bangaba usizo ikakhulukazi uma isimo sakho sibucayi.—IzAga 15:22.
JUNI 2-8
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 16
Imibuzo Emithathu Engakusiza Uthathe Iinqunto Ezihle
Yenza Iinqunto Ezivuthiweko Usesemutjha
11 Uba nethabo lamambala newusiza abanye, yeke ithabo elikhulu lilethwa kusebenzela kwakho uJehova. (IzA. 16:20) Unobhala kaJoromiya, uBharurhu besele akulibele lokho. Kwesinye isikhathi, waphelelwa lithabo lokukhonza uJehova. UJehova wamtjela indeb’ ukuzwa: “Alo, wena uzifunela izinto ezikulu na? Ungakufuni lokho ngombana ngizokwehlisela ihlekelele phezu kwabo boke abantu, kodwana nanyana kukuphi lapha uya khona ngizakusindisa ipilwakho.” (Jor. 45:3, 5) Wena uyibona njani indaba le? Khuyini ebeyingathabisa uBharurhu kwamambala—kghani bekukuzifunela izinto ezikulu namkha bekukusinda aseseyinceku kaZimu ekurhayilweni kweJerusalema?—Jak. 1:12.
12 URamiro ungomunye wabazalwana abathabela ukusiza abanye. Uthi: “Ngakhulela emndenini okhwahlileko ohlala ethrestini langeeNtabeni ze-Andes. Umnakwethu omkhulu wathi angakghona ukungibhadelela eyunivesithi, lelo bekulithuba elihle kwamambala. Kodwana mina besele nginguFakazi kaJehova obhajadisiweko, begodu elinye iphayona beselingibawe bona ngitjhumayele nalo edorojaneni elithileko. Ngathi nangifika lapho, ngafunda ukukera abantu iinhluthu, ngazivulela lami ibubulo lokukera, ngazondla ngalo. Njengombana sifundisa abantu imiTlolo bebakuthanda lokho esikutjhumayelako. Ngemva kwesikhathi, ngahlanganyela nebandla elikhuluma ilimi engalimunyako, okulilimi lendabuko. Sekuminyaka elitjhumi ngimtjhumayeli wesikhathi esizeleko. Awukho umsebenzi ongangilethela ithabo ngaphandle kewokutjhumayela ebantwini ngelimi labo lendabuko.”
Inga-kghani Sewutjhugululiwe?
INDLELA esikhule ngayo nebhoduluko lakhona kusenze saba ngilokho esingikho namhlanje. Simbatha ngendlela yethu; sithanda ukudla esikhule ngakho; siziphatha ngendlela esikhule ngayo. Kubayini kunjalo? Ngokwengcenye, kungebanga lomthelela wabantu esihlala nabo nobujamo esizithola sikibo epilweni.
2 Nokho, kunezinto eziqakatheke kudlula ukudla nezambatho esizithandako. Ngokwesibonelo, sakhula sitjelwa bona okulungileko ngilokhu, lokhu akukalungi. Izinto ezinjengalezo ziyindaba yomuntu mathupha begodu ziyahluka kuye ngomuntu. Iinqunto esizenzako zingaveza indlela isazelo sethu esisebenza ngayo. IBhayibheli liyavuma bona, “lokha abatjhili, abanganawo umthetho, nabaphetha okutjhiwo mthetho ngaphandle kokuyalwa, labo-ke nanyana banganawo umthetho, bamthetho ngokwabo.” (Rom. 2:14) Inga-kghani lokho kutjho ukuthi nange umthetho obekwe nguZimu ungekho, singalandela ikambiso esikhule ngayo ejayekileko endaweni esikhulele kiyo?
3 Okunganani, kunamabanga amabili enza amaKrestu angayithathi indaba le. Kokuthoma, iBhayibheli liyasikhumbuza nalithi: “Kunendlela ebonakala ilungile emntwini, kodwana isiphetho sayo kukufa.” (IzA. 16:25) Ngebanga lokungapheleli, abantu bayabhalelwa kunqophisa ngendlela ezuzisako nepheleleko. (IzA. 28:26; Jor. 10:23) Kwesibili, iBhayibheli litjengisa bona akekho omunye olawula imikgwa neenkambiso zephaseli ngaphandle kwakaSathana, “uzimu wekambiso yephaseli.” (2 Kor. 4:4, NW; 1 Jwa. 5:19) Ngebangelo-ke, nengabe sifuna iimbusiso nokwamukelwa nguJehova, kufuze silalele isiluleko esikwebeRoma 12:2.—Ifunde.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-1 629
Isiyalo
Imiphumela Yokulalela Neyokungalaleli. Abantu abakhohlakeleko, abaziindlhadlha nabangaziphathi kuhle, bahloya isiyalo sakaJehova begodu bayasala ngokupheleleko. (IR 50:16, 17; IzA 1:7) Imiphumela emimbi elethwa budlhadlha obufana nalobu iletha isiyalo esijezisa kabuhlungu. Izaga ziyibeka ngalendlela: “Iindlhadlha zikhalinywa ngobudlhadlha bazo.” (IzA 16:22) Bangazibangela umtlhago, ihlazo, ukugula nokuhlongakala ebekungakhandelwa. Umlando wama-Israyeli uveza ukuthi kungaba kukhulu kangangani okungasilahlekela. Akhenge alalele isiyalo nokukhalinywa ebekuvela ebaphorofidini. Bewangasilaleli isiyalo sakaJehova begodu lokho kwenza bona angasawavikeli bekawabusise. Emaswapheleni, afumana isiyalo esibuhlungu ngokuthi ahlulwe bewathunjwe.—Jor 2:30; 5:3; 7:28; 17:23; 32:33; Hos 7:12-16; 10:10; Zef 3:2.
JUNI 9-15, 2012
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 17
Thabela Ukuthula Emtjhadwenakho
g-ZU 9/14 11 ¶2
Indlela Yokuyeka Ukubamba Amagqubu
Zihlolisise ngobuqotho. IBhayibheli liyavuma ukuthi abanye abantu ‘bathambekele entukuthelweni’ nokuthi ‘bathambekele ekufuthekeni.’ (IzAga 29:22) Ingabe nawe unjalo? Zibuze: ‘Ingabe ngithambekele ekubambeni amagqubu? Ngishesha kangakanani ukucasuka? Ingabe nginomkhuba wokuphendula izinto eziwubala zibe yindaba enkulu?’ IBhayibheli lithi “lowo oqhubeka ekhuluma ngendaba uhlukanisa abantu abangabangane.” (IzAga 17:9; UmShumayeli 7:9) Lokho kungenzeka nasemshadweni. Ngakho uma unenkinga yokubamba amagqubu, zibuze, ‘Ngingakwazi yini ukumbekezelela kakhudlwana umuntu engishade naye?’—Isimiso seBhayibheli: 1 Petru 4:8.
w08-ZU 5/1 10 ¶6-11 ¶1
Ukuxazulula Izinkinga
1. Bekani isikhathi sokuxoxa ngenkinga. “Kukhona isikhathi esimisiwe sayo yonke into, . . . isikhathi sokuthula nesikhathi sokukhuluma.” (UmShumayeli 3:1, 7) Njengoba kuboniswe engxabanweni ecashunwe ekuqaleni, ezinye izinkinga zingase zivuse imizwelo enamandla. Uma lokho kwenzeka, bonisa ukuzithiba, uthi ukulinda—‘uthule’—ngaphambi kokuba uhluthuke. Ungavikela ubuhlobo benu ekulimaleni okukhulu uma ulalela iseluleko seBhayibheli: “Ukususa impikiswano kunjengokuvuza kwedamu, ngakho yinqande ngaphambi kokuba kuqubuke impi.”—IzAga 17:14, New Century Version.
Kodwa sikhona ‘nesikhathi sokukhuluma.’ Njengokhula, izinkinga ziyakhula lapho zinganakwa. Ngakho ungayizibi inkinga, unethemba lokuthi izoziphelela. Uma ukhetha ukulinda kancane, bonisa inhlonipho kumngane wakho womshado ngokukhetha esinye isikhathi esingekude eningaxoxa ngaso ngale nkinga. Ukwenza leso sithembiso kunganisiza nobabili ukuba nisebenzise lesi seluleko seBhayibheli: “Ilanga malingashoni nisesimweni sokucasuka.” (Efesu 4:26) Kodwa-ke, kufanele uqiniseke ukuthi uyasifeza isithembiso sakho.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-1 790 ¶2
Ilihlo
Amehlo atjho okunengi ngendlela umuntu azizwa ngayo. Angatjengisa isirhawu namkha ukungabi nesirhawu (Dut 19:13); umuntu ‘angancinza’ namkha ‘acwayize’ ngehloso yokulimaza. (IR 35:19; IzA 6:13; 16:30) Umuntu ongafuni ukulalela namkha onganasifiso sokwenza okuthileko ubonakala ngokuvala amehlo namkha awafihle. (Mat 13:15; IzA 28:27) Kuthiwa amehlo wesidlhadlha ‘asemaphethelweni wephasi,’ ayakhambakhamba ngaphandle komnqopho begodu imicabangwakhe izele koke nje ngaphandle kwalapha efuze idzimelele khona. (IzA 17:24) Indlela umuntu athabe ngayo, aphile kuhle ngayo emzimbeni nendlela anamandla ngayo ibonakala emehlwenakhe. (1Sa 14:27-29; Dut 34:7; Job 17:7; IR 6:7; 88:9) IKosi uJehotjhafathi yathi ngoJehova: “Siqale wena bona usisize.”—2Kr 20:12.
JUNI 16-22, 2012
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 18
Khuthaza Abagulako
Onokuhlakanipha Kwamambala Uyarhuwelela
17 Cabangisisa ngaphambi kokuthi ukhulume. Nasingatjhejiko singenza umonakalo omkhulu ngamezwethu. IBhayibheli lithi: “Kunabantu abanamezwi ahlaba njengesabula, kodwana ilimu labahlakaniphileko liyaphilisa.” (IzA. 12:18) Sizokuba netjhebiswano elihle nabanye lokha nasibalekela ukuhleba ngabanye nangemitjhaphwabo. (IzA. 20:19) Bona ilimu lethu lilaphe kunokulimaza kufuze sizalise iinhliziyo zethu ngelwazi elivela eliZwini lakaZimu. (Luk. 6:45) Nasicabangisisa ngalokho okutjhiwo liBhayibheli amezwethu angaba ‘njengomthombo wokuhlakanipha’ oqabula abanye.—IzA. 18:4.
mrt isihloko 19 ibhoksi
Indlela Ongabhekana Ngayo Nenkinga Yempilo Engalindelekile
Lalelisisa. Enye yezindlela ezingcono kakhulu ongasiza ngayo umngane ukumlalela lapho ekhuluma. Ungazizwa uphoqelekile ukuphendula yonke into ayishoyo. Ngokuvamile kwanele ukuvele ulalele. Zama ukuqonda indlela acabanga nayo, ugweme ukumahlulela. Ungacabangi ukuthi uyazi ukuthi umngane wakho uzizwa kanjani, ikakhulukazi uma lokho okumphethe kungabonakali ngaphandle.—IzAga 11:2.
Khuluma ngendlela eyakhayo. Ungase ungazi ukuthi uthini, kodwa ukusho amazwi ambalwa abonisa ukuthi uyasiqaphela isimo umngane wakho abhekene naso kungase kumduduze kunokungasho lutho. Uma ungazi ukuthi uthini, ungazama ukusho into enjengokuthi: “Angazi ukuthi ngithini, kodwa ngifisa wazi ukuthi ngiyakukhathalela.” Gwema ukusho into enjengokuthi “Akulutho lokhu obhekene nakho, cabanga nje ukube . . . ” noma “Kungcono ngoba awuphethwe i-. . . ”
Ungabonisa ukuthi uyamkhathalela ngokufunda ngesifo esimphethe. Cishe umngane wakho uzojabula ngoba uzobona ukuthi uzama ukukuqonda lokho abhekene nakho, nawe uzokwazi ukusho izinto ezinengqondo. (IzAga 18:13) Nokho, qaphela ukuba ungamnikezi iseluleko angakucelanga.
Menzele izinto ezizomsiza. Kunokuthatha ngokuthi wena uyazi ukuthi ungamenzelani, mbuze ukuthi yini afuna umenzele yona. Nokho, khumbula ukuthi umngane wakho angase angavumi ukuthi udinga usizo ngoba engafuni ukuba umthwalo. Uma ubona ukuthi wenze njalo, zama ukusho izinto ongamenzela zona, njengokumyela ezitolo, ukuhlanza indlu noma ukumenzela eminye imisebenzi.—Galathiya 6:2.
Ungapheli amandla. Njengoba umngane wakho esagula, ngezinye izikhathi angase angaphumeleli ukwenza lokho ebenikuhlelile noma angase angathandi ukuxoxa nawe. Yiba nesineke, ube nokuqonda. Qhubeka umsiza lapho edinga usizo.—IzAga 18:24
Ungabasiza Njani Abanemiraro Yokugandeleleka Komkhumbulo?
‘Khuluma ngokududuzako.’ —1 THESALONIKA 5:14.
Umnganakho angazizwa atshwenyekile namkha angalwisana nemicabango yokuzizwa angasililitho. Ngokumqinisekisa ngokuthi uyamthanda, ungamduduza, umkhuthaze ngitjho nanyana ungazi ukuthi uzokuthini.
“Umngani weqiniso unethando ngazo zoke iinkhathi.”—IZAGA 17:17.
Offer practical help. Instead of assuming that you know how to help, ask what you can do. If your friend has a hard time expressing what he needs, try suggesting something practical you could do together, such as going for a walk. Or you could offer to help with shopping, cleaning, or some other task.—Galatians 6:2.
“Bekezela.”—1 THESALONIKA 5:14.
Msize ngokunqophileko. Kunokuzitjela ukuthi uyazi bona utlhogani, mbuze ukuthi ungamsiza ngani. Nangabe umnganakho akakghoni ukutjho ukuthi utlhogani, mhlamunye ungatjho ukuthi khuyini eningakwenza ndawonye njengokuthi nibetjhwe mumoya. Ungabawa ukumsiza ngokumyela eentolo, ukumhlwengisela namkha okhunye.—Galatiya 6:2.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-2 271-272
Ifumbe, I
Ekadeni bekuphoswa ifumbe nakuzakufunyanwa ipendulo yendaba ethileko.Nakuzakuphoswa ifumbe bekusetjenziswa amatje amancani wokukghabisa, imincamo , iinqetjhana zamaplanka namkha amatje, bewabuthelelwa afakwe phakathi kwetjhila bese afakwe esitjeni esincani akhuhluzwe. Loyo ifumbakhe ezokuwa namkha ikhethwe, nguye okhethiweko. Ifumbe, njengesifungo beyikhambelana nomthandazo. Umthandazo bewutjho ukuthi uJehova ungenele esifungweneso. Ifumbe (ngesiHebheru, goh·ralʹ) isetjenziswa kwamambala nangokomfanekiso itjho ‘isabelo’ namkha ‘ikapho.’—Jtj 15:1; IR 16:5; 125:3; Isa 57:6; Jor 13:25.
Indlela Ifumbe Ebeyisetjenziswa Ngayo. IzAga 16:33 zithi: “Ifumbe yenzelwa enyongeni, kodwana esinye nesinye isiqunto esenziwa ngayo sivela kuJehova.” Kwa-Israyeli ukusetjenziswa kwefumbe bekukuqeda ipikiswano: “Ukuphosa ifumbe kuqeda ukuphikisana begodu kulungisa indaba hlangana nabantu ababili abanamandla.” (IzA 18:18) Ifumbe beyingasetjenziswa kwezemidlalo, ekugembuleni nalokha nakubhejwako begodu lokho bekwenza bona kungabi nothumbako namkha ohlulwako. Ifumbe beyingasebenzi nakuvuselelwa ithempeli godu beyingasebenzi ekunothiseni umphristi namkha ukutlhogomela labo abatlhogako. Ngokuhlukileko, amasotja weRoma bewamarhamaru nawazakwenza ifumbe ngezambatho zakaJesu njengombana kwabikezelwa kuRhubo 22:18.—Mat 27:35.
JUNI 23-29
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 19
Yiba Mngani Wamambala Kubafowenu Nabodadwenu
Singaliqinisa Njani Ithando Esinalo Ngabanye?
16 Dzimelela ebuntwini obuhle babafowenu nabodadwenu ingasi kobumbi. Cabanga nganasi isibonelo. Zicabange usembuthanweni nesiqhema sabafowenu nabodadwenu. Uthabela isikhathi esimnandi ulapho begodu nasele kuphela umbuthano, utjhuda nawo woke umuntu. Utjhuda nezinye iinthombe ezimbili nakungenzeka sokuthoma singaphumi kuhle. Nje, uneenthombe ezintathu. Kodwana kwesinye sazo ulemuka ukuthi omunye umfowethu akamomotheki. Uzokwenzani ngesithombeso? Uyasisula ngombana unazo ezinye ezimbili kuhlanganise nalesi umfowethu amomotheka khona kiso.
17 Singamadanisa iinthombe esizibekako neenkhathi ezimnandi esizikhumbulako esibenazo. Kanengi siba neenkhathi ezimnandi khulu nabafowethu nabodadwethu. Kodwana kungenzeka ukuthi ngeenkhathezo umfowethu namkha udadwethu atjho namkha enze into engasiphathi kuhle. Khuyini ekufuze sikwenze ngalokho? Kubayini ungalingi ukuwusula umcabango onjalo njengalokha nawusula isithombe esimbi? (IzA. 19:11; Efe. 4:32) Singasikhohlwa isono esincani esenziwe ngumfowethu namkha ngudadwethu ngebanga leenkhathi ezinengi ezimnandi esibe nazo nabo. Iinkhathi ezinjalo sifuna ukuhlala sizikhumbula begodu siziqale njengeziqakathekileko.
Ragela Phambili Ukhulisa Ithando Lakho NgoJehova Nangabanye
10 Nathi sifuna iindlela esingasiza ngazo abafowethu nabodadwethu. (Heb. 13:16) Cabanga ngalokho okwenzeka ku-Anna okukhulunywe ngaye esihlokweni esidlulileko. Ngemva kwesiwuruwuru esinamandla, yena nendodakhe bavakatjhela umndeni waboFakazi bafumana ukuthi isiwuruwuru sitjhabalalise iphahla lendlwabo. Ngebanga lalokho umndeni lo bewunganazo izambatho ezihlwengileko. U-Anna uthi: “Sathatha izambatho zabo sazivasa sazibuyisela kibo zi-ayiniwe begodu zibhinciwe. Kithi, lokhu bekungasiyinto ekulu kodwana kwabangela bona sibe bangani bekube kunamhlanjesi.” Ithando u-Anna nendodakhe abanalo ngabafowabo nangabodadwabo labenza bafuna ukubasiza.—1 Jwa. 3:17, 18.
11 Nasinomusa begodu sitjengisa ukuthi siyabathanda abanye, bazokubona ukuthi silinga ukulingisa uJehova. Kungenzeka bathokoze umusa esiba nawo kibo ukudlula indlela thina esicabanga ngayo. U-Khanh ekhe kwakhulunywa ngaye ngaphambilini, uyabakhumbula labo abamsizako. Uthi: “Ngibathokoza boke abadadwethu abakhamba nami esimini. Bebeza bazongithatha, bangimeme ngiyokudla nabo bebaqiniseke ukuthi ngifika ngiphephile ekhaya. Ngilemuka nje bona bekumsebenzi omnengi kibo. Bakwenza ngethando. Kuliqiniso ukuthi akusiwo woke umuntu ozosithokoza ngalokho esimenzela khona. U-Khanh akhuluma ngalabo abamsizako, uthi: “Ngifisa ngathana ngingababhadela ngebanga lazo zoke izinto abangenzele zona kodwana angazi ukuthi bahlalaphi. Nanyana kunjalo, uJehova uyabazi begodu uzongibhadelela bona.” U-Khanh uqinisile. UJehova ubona nesenzo esincani somusa esisenzela abanye nanyana singaba sincani kangangani. Uqala lokho njengomhlatjelo oligugu nesikolodo azosibhadela.—Funda izAga 19:17.
Ragelani Phambili Nithandana Ngokuthembekileko
6 Namhlanjesi, kanengi umuntu osebenzela ikhamphani yinye isikhathi eside uqalwa njengesisebenzi esithembekileko. Kungenzeka ukuthi kiyo yoke iimnyaka ayisebenzileko, akhenge akhe ahlangane nabaphathi bekhamphani. Kungezeka bekangazithandi neenqunto ebenzenziwa baphathi. Akasebenzeli ikhamphani ngombana uyayithanda kodwana ngebanga lokuthi izombhadela. Uzokusebenzela ikhamphani le abe athathe umhlalaphasi, ngaphandle kokuthi afumane umsebenzi ongcono.
7 Umehluko hlangana kokuthembeka okukhulunywe ngakho kusigaba 6 nethando elithembekileko, sisusa sokwenza isenzo esithileko. Eenkhathini zeBhayibheli, kubayini abantu bakaZimu baba nethando elithembekileko? Bebaba nethando elithembekileko ngombana bebafuna, ingasi ngoba bebakatelelwa. Cabanga ngesibonelo sakaDavida. Ihliziywakhe yamhlohlozela ukuthi abe nethando elithembekileko ngomnganakhe uJonathani, ngitjho nanyana uSawula bekafuna ukumbulala. Ngemva kweemnyaka eminengi kuhlongakele uJonathani, uDavida waragela phambili aba nethando elithembekileko endodanenakhe, uMefi-Bhotjheti.—1 Sam. 20:9, 14, 15; 2 Sam. 4:4; 8:15; 9:1, 6, 7.
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-1 515
Iseluleko, Umeluleki
UJehova umthombo wokuhlakanipha ngokupheleleko. Akatlhogi ukwelulekwa mumuntu. (Isa 40:13; Rom 11:34) INdodanakhe ‘inguMeluleki oMuhle’ inikela isinqophiso ngebanga lokuthi ilandela iseluleko sakaYise begodu inomoya kaZimu. (Isa 9:6; 11:2; Jwa 5:19, 30) Lokhu kugandelela ukuthi iseluleko nasizakuba ngesizuzisako kufuze sivele kuJehova. Iseluleko nasijamelana nalokho okutjhiwo ngoPhezukoke asizuzisi. Akusisiseluleko leso.—IzA 19:21; 21:30.
JUNI 30–JULAYI 6
AMAGUGU ASELIZWINI LAKAZIMU IZAGA 20
Iindlela Zokufundana Ngendlela Ephumelelako
Ukufundana Ngendlela Edumisa UJehova
3 Ngitjho nanyana kungathabisa ukufundana nomuntu kodwana kuligadango eliqakathekileko elingakulungiselela umtjhado. Ngelanga labo lomtjhado, abatjhadikazi bafunga phambi kwakaJehova, ukuthandana nokuhloniphana ikani bobabili nabasaphila. Ngaphambi kobana sifunge ngento ethileko kufuze siyicabangisise kuhle. (Funda izAga 20:25.) Lokho kuliqiniso nangesifungo somtjhado. Ukufundana kwabantu abafuna ukutjhada kubanikela ithuba lokwazana nokwenza iinqunto ezihlakaniphileko. Kwesinye isikhathi, isiquntweso singaba kukuthi bayatjhada namkha bayahlukana. Nabakhetha ukuhlukana, akutjho ukuthi ukufundana kwabo kubhalelwe. Kunalokho, kusebenzile ngombana kubasizile benza isiqunto esihlakaniphileko.
4 Kubayini kuqakathekile ebantwini abangakatjhadi ukukhumbula ukuthi umnqopho wokufundana kubona ukuthi bangatjhada na? Abantu ababili abangakatjhadi nabawaziko umnqopho wokufundana, angeze bafundana nomuntu abangakazimiseli ukumtjhada. Akusibabantu abangakatjhadi kwaphela ekufuze bakukhumbule lokho. Soke kufuze sikhumbule ukuthi ngimaphi amabanga enza abantu bafundane. Ngokwesibonelo, abanye bacabanga ukuthi abantu nabafundanako kufuze batjhade. Ukucabanga ngendlela leyo kuwathinta njani amaKrestu angakatjhadi? U-Melissa, udadwethu ongakatjhadi ohlala e-United States, uthi: “Umfowethu namkha udadwethu nabafundanako abanye aboFakazi balindela batjhade. Lokho kugandelela abafundanako ukuthi bangalisi ukufundana ngitjho nanyana babona ukuthi akusebenzeki. Abanye abantu abangakatjhadi bayakubalekela ukufundana. Ukucabanga njalo kugandelela khulu.”
Ungamfumana Njani Ozokutjhada Naye
8 Ungamqala njani umuntu ofuna ukutjhada naye kodwana yena angazi? Ebandleni namkha nanihlangeneko nizithabisa, ungakghona ukubona ukuthi umuntu loyo umthanda kangangani uJehova. Bobani abangani bakhe begodu uthanda ukukhuluma ngani? (Luk. 6:45) Kghani iminqophwakhe ngokuphila ikhambisana neyakho? Khuluma nabadala bebandleni lakhe namkha amanye amaKrestu avuthiweko amaziko. (IzA. 20:18) Ungabuza ngendlela umuntu loyo aziwa ngayo nobuntu bakhe. (Rut. 2:11) Njengombana umqalile, qinisekisa bona awumenzi azizwe angakatjhaphuluki. Hlonipha indlela azizwa ngayo begodu uhloniphe naye njengomuntu.
Ukufundana Ngendlela Edumisa UJehova
7 Ungamazi njani umuntu kuhle? Enye yeendlela ongakwenza ngayo lokho kukhuluma ngokutjhaphulukileko nangokuthembeka nokumbuza imibuzo, ulalelisise nakaphendulako. (IzA. 20:5; Jak. 1:19) Kunganisiza nokwenza izinto ezizonenza nikhulumisane, njengokudla ndawonye, ukukhuluma nanikhamba endaweni enabantu nokutjhumayela ndawonye. Ningafundana nalokha naniba nesikhathi nabangani nomndeni. Ukungezelela kilokho, hlela izinto ezizokutjengisa ukuthi usabela njani ebujamweni obuhlukahlukeneko nebantwini abahlukahlukeneko. Tjheja lokho u-Aschwin, we-Netherlands, alinga ukukwenza. Nakakhuluma ngokufundana kwakhe no-Alicia uthi: “Besifuna ukwenza izinto ezizosisiza sazane. Kanengi bekuba zizinto ezilula, ezinjengokulungisa ukudla sisoke namkha ukwenza eminye imisebenzi. Nasenza izintwezo besibona ubuthakathaka nalapha omunye enza kuhle khona.”
8 Okhunye eningakwenza kufunda ngoZimu ninobabili. Nasele nitjhadile, kuzokutlhogeka nibe nokulotjha komndeni, okuzokwenza uZimu abe yingcenye eqakathekileko yomtjhadwenu. (UMtj. 4:12) Yeke kubayini ningabekeli isikhathi eqadi sokufunda ndawonye nje, nanisafundanako? Iye khona, abantu ababili abafundanako abakabi mndeni begodu umfowethu akakabi ukuba yihloko kadadwethu. Kodwana nanifunda ndawonye qobe, nizokufunda ngezinto ezizonitjhideza kuZimu. U-Max no-Laysa, abatjhadikazi be-United States, bafumene okhunye okuzuzisako. Uthi: “Nasithoma ukufundana, sathoma ukufunda iincwadi zehlangano ezikhuluma ngokufundana, umtjhado nepilo yomndeni. Iincwadezo zasisiza sakghona ukukhulumisana ngezinye izinto eziqakathekikelo, ebengekhe kube lula ukukhuluma ngazo.”
Izinto ZakaZimu Eziligugu
it-2 196 ¶7
Ilampa
NgokwezAga 20:27, “umphefumulo womuntu usibani sakaJehova, uhlolisisa ingaphakathi lomuntu.” Nanyana yini into ehle namkha embi, umuntu ayikhulumako, iveza ingaphakathi lakhe nobuntu bakhe.—Madanisa nezE 9:1.