Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • ds onthele 2 pp. 26-41
  • Onthele 2 Ovitumino Viaviuka Via Jeova

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Onthele 2 Ovitumino Viaviuka Via Jeova
  • ‘Kalongesei Ovanthu’
  • Onthele-kati
  • 26. Inkha omunthu waviyulua apolwa ovilinga oñgeni ena okusoka?
‘Kalongesei Ovanthu’
ds onthele 2 pp. 26-41

OMAPULO AVANA VAHANDA OKUMBATISALWA

Onthele 2 Ovitumino Viaviuka Via Jeova

Etyi welilongesa Ombimbiliya, ove wanoñgonoka oityi Jeova akevelela kuove, no ñgeni upondola okuendela movitumino viae viaviuka. Opo wendele muetyi welilongesa, tyipondola ankho wesukisa okulinga omapiluluko omanyingi momuenyo wove, novituwa viove. Pahe mokonda watokola okuendesila omuenyo wove movitumino viaviuka via Jeova, wafuapo opo ulinge ovilinga viapandwa unene, okukala omuivisi wonondaka onongwa.

Okupitulula onondonga mambulandulako, matyikuvatela okupaka nawa momutima ovitumino viaviuka via Jeova, nokukuhinangelesa ovipuka vimwe upondola okulinga opo ukale pokati kovaumbili vae vapandwa. Onondonga ombu mambukuvatela okupaka momutima esilivilo liokulinga ovipuka aviho nomutima omuwa nonthilo na Jeova.—2 Cor. 1:12; 1 Tim. 1:19; 1 Ped. 3:16, 21.

1. Otyipi otyitumino tya Huku konthele yotyinepo?

“Ngwe akumbulula okuti: ‘Kamunetange okuti una wevetunga tunde ponthyimbi, wevetungile omulume nomukai. Iya ati, “Moluotyo omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala vala ohitu ike”? Ngotyo, kavakala vali ovanthu vevali, anthi vakala ohitu ike vala. Moluotyo, etyi Huku apandeka mokanga ike, omunthu ehetyiyapule.’”—Mat. 19:4-6.

“Omukulu wewaneno, una okukala omunthu uhavelwa onombei, omulume womukai wike . . . Ovakuatesiko vovakulu vewaneno vakale ovalume vomukai wike.—”1 Tim. 3:2, 12.

2. Otyitumino patyi tyike tyikahi Mombimbiliya tyilekesa okuti omunthu upondola okulihenga na una elinepa nae akanepa vali?

“Ame ndyimupopila okuti kese umwe uhenga omukai wae wahalingile oumbalehi, iya akanepa omukuavo, omulume oo ukahi nokulinga oumbalehi.”—Mat. 19:9.

3. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yokulihenga?

“Etyi Huku apandeka mokanga ike, omunthu ehetyiyapule.”—Mar. 10:9.

“Vana vokuelinepa ndyivepopila okuti, anthi hameko, mahi o Tatekulu, omukai ahayekepo omulume wae . . . Iya omulume ahasepo omukai wae.”—1 Cor. 7:10, 11.

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Cor. 7:4, 5, 12-16.

4. Omokonda yatyi omulume nomukai, vesukisa okulihonekesa kovatumini? Ankho muelinepa okuti muelihonekesa umwe kovatumini?

“Tualako okuvehinangelesa okuti vetavele nokuhumba ovatumini nohamba.”—Tito 3:1.

“Otyinepo tyihumbwe pokati kenyi amuho, iya oula wa vana velinepa ukale tyasukuka, mokonda Huku makakoyesa vana valinga oundalelapo noumbalehi.”—Heb. 13:4.

“Mokonda ya Tatekulu, tavelei kovanthu aveho: Tyilinge ohamba, mokonda omunene, tyilinge ovatumini, mokonda ovatumwa vae pala okuhitisa onondingavivi, mahi tyilingei pala okupanda vana valinga oviwa.”—1 Ped. 2:13, 14.

5. Omokonda yatyi tuna yokukala nonthilo nomuenyo?

“Ondyivindyivi yomuenyo inove.”—Sal. 36:9.

“Huku wokuatunga ouye . . . wavela omuenyo ovanthu aveho, nomufuimo, novipuka aviho . . . Tyetyi, tuna omuenyo, tuendaenda nokukahiko mokonda yae.”—Atos 17:24, 25, 28

“Kristu Jesus . . . welipakula pala okuava otyilikutila tyafuapo pala aveho.”—1  Tim. 2:5, 6.

“Tyina utunga ondyuo, kombanda yatyo una okutungako otyimato tyiti monthulo, opo una uli kombanda yatyo ahatoke, iya okala nonkhali yohonde mokonda yondyuo yove.”—Deut. 22:8.

6. Oñgeni Jeova akala tyina ovanthu (a) vaipaa vakuavo? (b) vapolapo omaimo? (c) veliipaa?

“Ovaipai, . . . ondyambi yavo ometala liotupia no isofili. Etala olio liotupia, ononkhia mba vali.”—Rev. 21:8.

“Inkha ovalume veliluisa, iya avaponyonena momukai omulemi, iya eimo liae alitumphuluka, mahi omona ahankhi, una yokufeta ngetyi hekulu yomukai emuiita . . . Mahi, inkha omona wankhia, una okufeta ohande nohande.”—Êx. 21:22, 23.

“Tala! Onohande ambuho ombange. Tyilinge ohande ya he, tyilinge ohande yomona, ambuho ombange.”—Eze. 18:4.

7. Oityi omunthu ena okulinga inkha una ouvela ulitambuliswa, haunene ouvela una wipaa?

“Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonwe ovio muvelinga, etyi otyo Ovitumino Novauli vahanda okupopia.”—Mat. 7:12.

“Amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.”—Fil. 2:4.

8. Opo ahatambulise vakuavo ouvela wae, omokonda yatyi omunthu uvela (a) kapondola okukuatesapo ovanthu nokuvepa onombesinyu? (b) kapondola okunumana inkha vakuavo kavemukongo opo ende komaumbo ovo? (c) Omokonda yatyi omunthu walingile ovipuka vipondola okumuetela ouvela ulitambuliswa wesukisa okuenda kosipitali okukatala inkha utupu ouvela tyina ehenehimbike okuovola una mavelinepe nae? (d) Omokonda yatyi omunthu una ouvela ulitambuliswa wesukisa okutyipopila onkhalamutwe yovakulu vewaneno tyina nkhele ehenembatisalwe?

“Muhalevalei otyipuka natyike, mahi kalei vala nohole pokati kese umwe namukuavo. Tyetyi, una uhole mukuavo wafuisapo ovitumino. Omokonda ovitumino viati . . . tyakutikinyua mondaka ei yati, ‘Una okukala nohole namukuenyi, ngetyi ulihole ove muene.’ Ohole kailingi ovivi mukuenyi. Moluotyo, ohole okufuisapo ovitumino.”—Rom. 13:8-10.

“Ohole . . . kailingi ovivi, kaiovola okulinga omahando ayo muene, kainumana. Ohole kayasukile nokulingwa omapita.”—1 Cor. 13:4, 5.

9. Omokonda yatyi Ovakristau vena okulityilikila ohonde? Otyo tyihangununa okuti omunthu una okulinga tyi?

“Mahi, ohitu kumwe nomuenyo wayo, ohonde, muheiliei.”—Gên. 9:4.

“Mahi, putyina ohande yove ihanda upondola okuipaa ovinyama, iya una okulia ohitu ononkhano onongwa mba Jeova Huku yove . . . Ohonde vala muhapondola okulia. Muna okuimomehila pohi ngomeva.”—Deut. 12:15, 16.

“Tualeiko okulityilika ovipuka vielikutililwa konondele, nohonde, novipuka viakamwa, no maumbalehi.”—Atos 15:29.

10. Omokonda yatyi Ovakristau vahalandulila Ovitumino viapelwe Moisesi viokulinga ovilikutila nokuhinangela Otyasapalo?

“Kristu oe onthyulilo Yovitumino, opo aveho vana vena ekolelo vapondole okukala nouviuki.”—Rom. 10:4.

“Muhakoyeswei nomunthu na wike konthele yokulia ine o yokunwa, ine okonthele yotyipito tyimwe, ine oyohanyi omphe ine oyo tyasapalo. Ovipuka evi ankho okahi kovipuka mavikeya, mahi otyili otya Kristu.”—Col. 2:16, 17.

Ovihonekwa ovikuavo: Gál. 3:24, 25; Col. 2:13, 14.

11. Otyituwa patyi tuna okukala navio pokati kovakuatate vetu no nomphange Ovakristau?

“Ame ndyimupa otyitumino otyipe, tyokuti kalei nohole pokati kenyi, ngetyi ame ndyimuhole, nonwe kalei nohole kese umwe na mukuavo. Moluotyo, ovanthu aveho mavaimbuka okuti muvalongwa vange inkha mukala nohole pokati kenyi.”—João 13:34, 35.

“Livalekei vali ohole, mokonda oyo omuoyo wewaneko.”—Col. 3:14.

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Cor. 13:4-7.

12. Oñgeni Omukristau ena okukala tyina umwe amemulingi otyiponyo?

“Kese wike atualeko okukoleleya oviponyo viamukuavo, nokulievela pokati tyihakuluminyua, inkha umwe una ehunga liokunumana na mukuavo. Ngetyi Jeova emuevela, nonwe evelei vakuenyi.”—Col. 3:13.

“Ku aviho ovio, kalei nohole kese umwe na mukuavo, mokonda ohole ipata ononkhali ononyingi.” —1 Ped. 4:8.

Ovihonekwa ovikuavo: Pro. 17:9; 19:11; Mat. 7:1-5.

13. Inkha omukuatate umwe wekulinga otyivi, ngetyi okuvaka ine okutendeleya, oityi wesukisa okulinga?

“Mahi, ankho omukuatate walinga onkhali, enda ukapopia nae. Ine wekutavela, opo wetyivila okukuatesako omukuatate wove akondoke mondyila yaviuka. Mahi, inkha kekutehelela, ovola vali omunthu wike ine vevali amuendeko, mokonda ondaka ipopawa novanthu vevali ine vetatu, ipondola, okumukuatesako. Inkha ketavelele, popia novakulu vewaneno. Iya ine alo umwe kovakulu vewaneno ketavelele, opo una yokumutala ngatyina omukuauye ine hamwe omutanthi womalilimu.”—Mat. 18:15-17.

14. Ovipi ovinyango vio nonkhono mba Huku? Iya oñgeni okuovola okukala navio tyitukuatesako okukala noupanga omuwa na vakuetu?

“Ovinyango viospilitu, ohole, nehambu, nombembwa, noumphua-lundo, nokankhenda, nouwa-tima, nekolelo, nepoleyo, nokulikondola omutima.” —Gál. 5:22, 23.

15. Omokonda yatyi tuna okulityilika okukemba?

“Eliapu . . . kaliatualeleko okukala motyili, mokonda mokati kae mutupu otyili. Tyina apopia ounkhembi, upopia etyi oe muene ahanda, mokonda onkhembi, tupu ohe younkhembi.”—João 8:44.

“Mahi . . . ononkhembi ambuho, ondyambi yavo ometala liotupia no isofili.”—Rev. 21:8.

Ovihonekwa ovikuavo: Êx. 20:16; 2 Cor. 6:4, 7.

16. Okuti Ovakristau vapondola okuvaka?

“Pahakale nawike umoneswa ononkhumbi mokonda yokuipaa, ine yokuvaka.”—1 Ped. 4:15.

“Otyimphulu tyihavake vali, mahi tyiundape nombili, okulinga nomaoko atyo ovilinga oviwa opo tyikale netyi tyipondola okuavela una wesukisa.”—Efé. 4:28.

17. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yovikunwa vikoleswa?

“Enda, kalie okulia kuove nehambu, nokunwa ovinyu yove nomutima omuwa, mokonda Huku yo tyotyili wapanda ovilinga viove.”—Ecl. 9:7.

“Uhanue vali omaande, mahi nwa katutu ovinyu mokonda yopomutima wove novitateka viove viokuvela-vela.”—1 Tim. 5:23.

18. Oñgeni Ovakristau vatala ounkholwa?

“Oityi! Kamutyii okuti vana vehevaviuki kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku? Muhayondyuei. Vana valinga oundalelapo, no vokufenda ovihuku, no vokulinga oumbalehi, . . . no vokuna elungavi, no nonkholwa . . . kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku.”—1 Cor. 6:9, 10.

“Omukulu wewaneno, una okukala omunthu uhavelwa onombei, . . . nokuhanu unene.”—1 Tim. 3:2, 3. 

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Cor. 5:11.

19. Oñgeni Ovakristau vatala ounkholwa nokunwa unene?

“Uhakale pokati kononkholwa.”—Pro. 23:20.

“Ovakuatesiko vovakulu vewaneno tupu vena okukala ovana-ndunge, vapopia otyili, . . . vahanu unene ovinyu.”—1 Tim. 3:8.

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Ped. 4:3.

20. Omokonda yatyi Ovakristau vesukisila okulityilika omapangwe, novihemba vikoleswa, mahi ahapelwe no nondotolo?

“Ame ndyimuita okuti mokonda yokankhenda ka Huku, pakulei omalutu enyi ngatyina otyilikutila tyina omuenyo, tyasukuka, tyetavelwa na Huku, nokulinga ovilinga vikola nonondunge mbenyi ambuho. Iya yekeipo okukala tyelifwa nouye uno, mahi kalei ovape, okupilulula omalusoke enyi, opo onwe muene mutale okuti ehando lia Huku eewa, liafuapo nokuaviuka.”—Rom. 12:1, 2.

“Tulisukulei esilo liovipuka aviho visilisa olutu no mopamphepo, opo tufuisepo ousukuke wetu nonthilo na Huku.”—2 Cor. 7:1.

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Ped. 4:7; Rev. 21:8.

21. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele youndalelapo, noumbalehi, novanthu valala poyavo, novituwa ovikuavo viouhayo ovivi viailikwa na Huku?

“Ovilinga violutu vimoneka, ovievi: oundalelapo, nouheha, nokuhelityilika kovivi, . . . novipuka vielifwa novio . . . Vana valinga ovipuka ovio, kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.”—Gál. 5:19-21.

“Kamutyii okuti vana vehevaviuki kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku? Muhayondyuei. Vana vokulinga oundalelapo, no vokufenda ovihuku, no vokulinga oumbalehi, no vokulinga ovipuka vikundisa, novalume valala novalume vakuavo, . . . kavakapiñgana Ouhamba wa Huku.”—1 Cor. 6:9, 10.

“Otyo Huku eveyekela mesilo liavo lio luholio luovitati. Mokonda novakai vavo vayekapo otyituwa tyaviuka, pala okulinga tyina tyihaviukile. Tupu, alo umwe ovalume vayekapo okunepa ovakai, vatokotelwa nomahando omavi na vakuavo. Ovalume valala novalume vakuavo, okulinga etyi tyitoyesa. Iya avatambula ofeto yatokala mononkhali mbavo.”—Rom. 1:26, 27.

“Otyinepo tyihumbwe pokati kenyi amuho, iya oula wa vana velinepa ukale tyasukuka, mokonda Huku makakoyesa vana valinga oundalelapo noumbalehi.”—Heb. 13:4.

Ovihonekwa ovikuavo: Mar. 7:20-23; Efé. 5:5; 1 Ped. 4:3; Rev. 21:8.

22. Ovitumino patyi Viombimbiliya ove wesukisa okulandula opo ulityilike komahongaiyo okukulinga omaundalelapo?

“Tualeiko okusoka kovipuka vio keulu, muhasokei kovipuka via pano pohi. Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, omaumbalehi, esilo, oluiho luotyihola, omahando omavi nepeleyo mokonda otyo, okufenda ovilolo.”—Col. 3:2, 5.

“Vakuatate, ovipuka aviho viotyotyili, aviho viokuakolela unene, aviho viokuaviuka, aviho viasukuka, aviho viholwe, ovipuka aviho vipopiwa nawa, omalusoke aeho novituwa aviho oviwa vikahiko, novipuka aviho viapandwa vikahiko, tualeiko okulinga ovipuka ovio.”—Fil. 4:8.

23. Omokonda yatyi Ovakristau vena okulityilika omawela ayumbwa no nombongo?

“Onwe, onwe vana vasapo Jeova, vana valimbuako omphunda yange ikola, vana vapaka omesa pala o huku Yelao Ewa, na vana vekahi nokuyulisa ovinyu yankhingwa pala huku Yelao.”—Isa. 65:11.

“Kamutyii okuti vana vehevaviuki kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku? Muhayondyuei. Na vana . . . vokuvaka, ine vokuna elungavi, . . . kamavakapiñgana Ouhamba wa Huku.”—1 Cor. 6:9, 10.

24. Inkha omunthu motyiponyo walinga onkhali imwe onene, mahi uhanda okukuatesuako opo akale vali noupanga omuwa na Jeova, oityi esukisa okulinga liwa-liwa?

“Pahe, nekupopila onkhali yange, iya otyiponyo tyange hetyiholekele. Ame nati: ‘Mandyipopi ononkhali mbange ku Jeova.’”—Sal. 32:5.

“Okuti pokati kenyi pena umwe ukahi nokumona ononkhumbi? Alinge omalikuambelo. Pena umwe wahambukua? Aimbe oviimbo. Okuti pokati kenyi pena umwe uvela? Aihane ovakulu vewaneno, iya avemuitilako melikuambelo, avemuwaeka omulela menyina lia Jeova. Iya elikuambelo liekolelo malikuatesako una uvela okukala nawa, iya Jeova emukatula. Tupu, inkha walinga ononkhali, maevelwa.”—Tia. 5:13-15.

Ovihonekwa ovikuavo: Pro. 28:13; 1 João 2:1, 2.

25. Tyehe kupopia vala ononkhali mbove, otyilinga patyi kese munthu ena, inkha wamona mukuavo walinga onkhali onene ipondola okueta otyitateka mewaneno liasukuka?

“Inkha omunthu umwe weiva ine hamwe wamona umwe walinga onkhali iya eheitolo, opo nae wakuata onkhali una okupulwa onkhali oyo.”—Lev. 5:1.

26. Inkha omunthu waviyulua apolwa ovilinga oñgeni ena okusoka?

“Mona wange, uhaanye ondongeso ya Jeova, tupu uhayale okuviyulwa nae.”—Pro. 3:11.

“Otyitumino tyove otyimimi, tupu otyitei, iya omaviyulo okulongwa oo ondyila yomuenyo.”—Pro. 6:23.

27. Oityi ewaneno lina okulinga tyina omunthu atauluka ovitumino via Huku ehelivele?

“Ame nemuhonekela momukanda wange okuti, yekeipo okulihonyaika novanthu vokulinga omaundalelapo. Hikahi nokupopia ovanthu vomouye vokulinga omaundalelapo, ine hamwe ovanthu vokuna elungavi novokupunda, ine hamwe ovanthu vokufenda ovikahuku. Inkha ongotyo, tyili ñgeno ankho muna okutunda mouye. Mahi, pahe ame ndyimuhonekela okuti, yekeipo okulihonyaika na kese munthu utiwa omukuatate, mahi ulinga oundalelapo, ine una elungavi, ine omunthu ufenda ovikahuku, ine omunthu utukana, ine onkholwa, ine wokupunda viaamuene. Muhaliei nomunthu watyo oo. Mokonda, oityi ame ndyina nekoyeso liovanthu vokondye? Hanwe mukoyesa vo mokati, putyina Huku akoyesa vo kondye? ‘Polei omunthu ondingavivi pokati kenyi.’”—1 Cor. 5:9-13.

28. Okufenda ovilolo oityi? Ombupi ononkhalelo mbumwe mbefendelo Omukristau hono esukisa okulityilika?

“Wehelihongele ovilolo, pamwe vilifwa novipuka vili keulu, ine vielifwa neevi vili pohi, ine neevi vili momeva. Uhanyongamene kolupala luavio, uhahongiliyue ngavio uumbila. Mokonda ame Jeova Huku yove, ame Huku una uhanda okufendwa vala aike. Tyetyi ndyikoyesa ononkhali mbovohe kovana vavo no novatekula no nomphokole, no kovana vonomphole mbaveho vana vendyele.”—Êx. 20:4, 5.

“Liyungei kovilolo.”—1 João 5:21.

Ovihonekwa ovikuavo: Isa. 42:8; Jer. 10:14, 15.

29. Oñgeni Ovakristau vatala ouye?

“Kavalingi onthele youye, ngetyi ame nahalingi onthele youye.”—João 17:16.

“Onwe vokulinga omaumbalehi, kamutyii okuti okulinga oupanga nouye ukala ondyale ya Huku? Ngotyo, aveho vana vahanda okukala omapanga ouye, vakala onondyale mba Huku.”—Tia. 4:4.

30. Olupi olusoke lwa Jesus konthele yokulipaka mopulitika?

“Iya Eliapu alimutuala vali komphunda yaya unene peulu, alimulekesa omauhamba aeho ouye, nomunkhima wao. Iya alimupopila okuti: ‘Ovipuka evi aviho mandyikupe vio, inkha wikila konongolo ofende kuame.’ Iya Jesus ati: ‘Tundapo, Satanasi! Tyetyi tyahonekwa okuti: “Una okufenda Jeova Huku yove, oe vala una okulingila ovilinga vikola.”’”—Mat. 4:8-10.

“Etyi Jesus etyimona okuti maveya okumukuata opo vemulinge ohamba, akayomboloka, aende vali komphunda aike.”—João 6:15.

31. Tyina omunthu amakala Omukristau, ukevela okulingwa ñgeni novanthu vomouye?

“Inkha mulinga onthele youye, ñgeno ouye umuhole. Onwe kamulingi onthele youye, mokonda ame nemuholovona mouye, otyo naina ouye umuyelele. Hinangelei onondaka ombo nemupopila okuti, omupika hamunene vali tyipona omuhona wae. Inkha ame vamonesa ononkhumbi, noonwe mavemumonesa ononkhumbi. Inkha vetavela ondaka yange, no yenyi maveitavela.”—João 15:19, 20.

“Aveho vana vahanda okukala nonthilo na Huku kumwe na Kristu Jesus, tupu mavakamoneswa ononkhumbi.”—2 Tim. 3:12.

“Mokonda muayekapo okuenda-enda navo etyi ankho mulinga ovipengi, pahe tyivenumanesa, otyo naina vatualako okumupopia omapita.”—1 Ped. 4:4.

32. Mokonda yokuhalingi onthele youye, oñgeni Omukristau ena okuholovona ovilinga?

“Otyimphulu tyihavake vali, mahi tyiundape nombili, okulinga nomaoko atyo ovilinga oviwa opo tyikale netyi tyipondola okuavela una wesukisa.”—Efé. 4:28.

“Eliapu . . . onkhembi, tupu ohe younkhembi.” —João 8:44.

“Oe tyotyili makalinga ekoyeso pokati kovanthu ovanyingi, atetulula onondaka konthele yomalongo apama okokule. Iya avakanthila omitunga viavo omatemo no nosaluwa, iya omaonga avo avekeenthila onofoso. Otyilongo katyikakatukila vali otyilongo otyikuavo nomitunga, tupu kavekelilongesa vali ovita.”—Miq. 4:3.

“Ame neiva ondaka onkhuavo yatunda keulu yati: ‘Tundeimo [Mombambilonia Onene] vanthu vange, inkha kamuhande okulipaka kumue nayo mononkhali mbayo, inkha kamuhande okuya okutambula omahingano ayo.’”—Rev. 18:4.

33. Ovitumino patyi vili Mombimbiliya vina okuhongolela Omukristau tyina aholovona ovitalukiso?

“Muhayondyuei. Omapanga omavi anyona ovituwa oviwa.”—1 Cor. 15:33.

“Vakuatate, ovipuka aviho viotyotyili, aviho viakolela unene, aviho viaviuka, aviho viasukuka, aviho viholwe, ovipuka aviho vipopiwa nawa, omalusoke aeho novituwa aviho oviwa vikahiko, novipuka aviho viapandwa vikahiko, tualeiko okulinga ovipuka ovio.”—Fil. 4:8.

“Muhakalei nohole nouye, ine ovipuka viomouye.” —1 João 2:15.

“Jeova . . . uyele una uhole oungangala.”—Sal. 11:5.

“Tualeiko okuliyunga nawa oñgeni mueenda, opo muhaende ngomaova, mahi opo mueende ngo vanandunge. Okulanda omuvo auho, mokonda ononthiki onombi. Moluotyo, yekeipo okusoka monkhalelo ihaviukile, mahi tualeiko okupunga olipi ehando lia Jeova. Tupu, muhakolwei novinyu, ituala kovivi, mahi kalei tyeyula ospilitu. Lipopilei onwe muene noviimbo nokuhivilika Huku. Iya noviimbo viopaspilitu, imbei nokulandula nomitima vienyi moviimbo vihika pala Jeova. Menyina lia Tatekulu yetu Jesus Kristu pandulei apeho Huku yetu na Tate mokonda yovipuka aviho.”—Efé. 5:15-20.

“Oundalelapo, novipuka aviho viasila, ine elungavi, vihapopiwe pokati kenyi, ngetyi tyaviuka pala ovanthu ovasukuki.”—Efé. 5:3.

34. Omokonda yatyi hatyiwako Omukristau ende monongeleya ononkhuavo?

“Ame neiva ondaka onkhuavo yatunda keulu yati: ‘Tundeimo [Mombambilonia Onene] vanthu vange, inkha kamuhande okulipaka kumue nayo mononkhali mbayo, inkha kamuhande okuya okutambula omahingano ayo. Mokonda ononkhali mbae mbeliongaiya onthumbo alo keulu, iya Huku wahinangela ovituwa viae vihaviukile.’”—Rev. 18:4, 5.

Ovihonekwa ovikuavo: Mat. 7:13, 14, 21-23; 1 Cor. 10:20; 2 Cor. 6:14-18.

35. Otyipito patyi tyike Ovakristau vatumwa okuhinangela?

“Wapola ombolo, apandula, eivembula, iya eveavela, ati: ‘Etyi tyilekesa olutu luange mandyiave pala ouwa wenyi. Tyilingei-lingei apeho mehinangelo liange.’”—Luc. 22:19.

Ovihonekwa ovikuavo: 1 Cor. 11:23-26.

36. Molingi ñgeni ankho potyilongo ukala pena otyipito ine hamwe ehinangelo?

“Kavalingi onthele youye, ngetyi ame nahalingi onthele youye.”—João 17:16.

“Onwe kamupondola okulia ‘komesa ya Jeova’ no komesa yovilulu.”—1 Cor. 10:21.

“Iya vaya okukelihonyeka nomalongo. Avahimbika okulandula ovituwa viavo. Iya vatualako okufenda ovilolo viavo, iya atyiveetela ovitateka.”—Sal. 106:35, 36.

“Mokonda watuuka omuvo una ankho mukala nokulinga ehando liomalongo, etyi ankho muna ovituwa vihena onthilo, nomaluholio, nokunwa unene ovinyu, no movipito, nokulilolela pokunwa nokufenda ovilolo.”—1 Ped. 4:3.

“Ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi, mahi vokuankhia, vetupu vali etyi vei.”—Ecl. 9:5.

37. Omonkhalelo patyi Ombimbiliya ipopia ovipito viomanima? Mokonda yotyo oñgeni ove utala okulinga ovipito viomanima?

“Mahi, mokueenda kuotyipito tyomanima a Herode, omona wa Herodia wanyana motyipito otyo, iya oe ahambukiswa unene Herode. Iya Herode aane okuti memupe atyiho maiti. Iya omuhikuena oo, ahongiliyua na ina ati: “Mphe omutwe wa João Batista pelonga.” Ohamba, namphila ankho anumana, mahi pala okuhumba omuano wae na vana ankho ekahi navo, atumu vemuaveleo. Iya atumu vakatete João omutwe mokaleya. Iya omutwe wae aveuweeta pelonga, aveupe omukainthu, iya oe ekeutuala ku ina yae.”—Mat. 14:6-11.

Ovihonekwa ovikuavo: Gên. 40:20-22; Ecl. 7:1, 8.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma