Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • es20 pp. 108-118
  • Novembro

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Novembro
  • Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2020
  • Onthele-kati
  • Tyalumingu, 1 ya Novembro
  • Tyasikunda, 2 ya Novembro
  • Muvali, 3 ya Novembro
  • Mutatu, 4 ya Novembro
  • Mukuana, 5 ya Novembro
  • Mutano, 6 ya Novembro
  • Tyasapalo, 7 ya Novembro
  • Tyalumingu, 8 ya Novembro
  • Tyasikunda, 9 ya Novembro
  • Muvali, 10 ya Novembro
  • Mutatu, 11 ya Novembro
  • Mukuana, 12 ya Novembro
  • Mutano, 13 ya Novembro
  • Tyasapalo, 14 ya Novembro
  • Tyalumingu, 15 ya Novembro
  • Tyasikunda, 16 ya Novembro
  • Muvali, 17 ya Novembro
  • Mutatu, 18 ya Novembro
  • Mukuana, 19 ya Novembro
  • Mutano, 20 ya Novembro
  • Tyasapalo, 21 ya Novembro
  • Tyalumingu, 22 ya Novembro
  • Tyasikunda, 23 ya Novembro
  • Muvali, 24 ya Novembro
  • Mutatu, 25 ya Novembro
  • Mukuana, 26 ya Novembro
  • Mutano, 27 ya Novembro
  • Tyasapalo, 28 ya Novembro
  • Tyalumingu, 29 ya Novembro
  • Tyasikunda, 30 ya Novembro
Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2020
es20 pp. 108-118

Novembro

Tyalumingu, 1 ya Novembro

Una ulia ombolo ei makakala nomuenyo uhapu. — Suau 6:58.

Tyina tuumbila, Siovaa meketuavela ovipuka aviho Andau na Eva vapumbwa, okukutikinyamo omuenyo uhapu. Andau na Eva kavatuaileko okuumbila Siovaa mokonda ankho vetupu ohole yotyotyili nae. No ngotyo Siovaa eveyeke vakale omuvo utuuka opo vakale novana iya avatokola oñgeni mavevetekula. Ovitateka viatundilila-ko vialekesa nawa okuti etokolo Andau na Eva valinga liokuhetavela okuhongolelwa na Siovaa, ankho liapenga. Omona wavo wotyiveli aipaa ondenge yae, okutuka opo oungangala nelungavi auhimbika okuliyandyana mouye auho. (Gên. 4:8; 6:11-13) Ngotyo, Siovaa ataindya onkhalelo yokuyovola ovana va Andau na Eva vahanda okumuumbila. (Suau 6:38-40, 57) Inkha ulilongesa nawa konthele yohole noumphua-lundo wa Siovaa, ohole una nae mailiyawisa. Molityilika okulinga etyi Andau na Eva valingile, otokola okulipakula ku Siovaa. w19.03 2 § 3; 4 § 9

Tyasikunda, 2 ya Novembro

Kalei nonkhalelo ike yokusoka. — 1 Pet. 3:8.

Matukala nolusoke lwike tyina tunoñgonoka ovitateka ombunga novakuatate vetu valambela. No putyina tulekesa okuti tuesuka novana vomewaneno lietu, na vana vavela, no vokuakulupa, no vokuankhisa umwe vehole. Vepula oñgeni vekahi, otehelela nawa tyina vekupopila onkhalelo velitehelela. Velekesa okuti wanoñgonoka nawa ovitateka viavo iya ovekuatesako muetyi vesukisa. Inkha tulinga ngotyo, matulekesa okuti tuvehole nomutima auho. (1 Suau 3:18) Tuesukisa okupepuka omutima tyina tukuatesako vakuetu. Omokonda yatyi? Omokonda ovanthu velikalaila. Vamwe tyina vena ovitateka vapopila vakuavo mahi vamwe kavapopi ovitateka viavo. Ngotyo, namphila tuhanda okuvekuatesako mahi katuhande okuvelinga omapulo evekalesa omapita ine ankhisa ohonyi. (1 Tes. 4:11) Alo umwe tyina vakuetu vetupopila onkhalelo velitehelela, no ngotyo pamwe tusoka monkhalelo yelikalela navo. Mahi tuna okuhinangela okuti oyo, oyo onkhalelo velitehelela. Tuna okukanyauka okutehelela, atusete okupopia. — Mat. 7:1; Tia. 1:19. w19.03 19 §§ 18-19

Muvali, 3 ya Novembro

Andyikala unene nowoma. — Nee. 2:2.

Okuti ukala nowoma tyina waava oumbangi mounyingi konthele yotyili? Soka ku Neemia. Neemia ankho uundapa meumbo liohamba. Mahi ankho wasoya unene mokonda weiva okuti ovimato vyo Selusalei ankho kavinepinduluepo. (Nee. 1:1-4) Soka oñgeni Neemia elitehelele etyi ohamba yemupula omokonda yatyi asoyela! Neemia liwa-liwa elikuambela iya konyima akumbulula ohamba. Ohamba ayave ovipuka opo vikakuateseko ovaumbili va Huku okupindulapo ovimato. (Nee. 2:1-8) Tupu soka ku Sona. Etyi Siovaa emutuma opo akapopie novanthu voko Ninive, Sona atili unene owoma, aende no kotyilongo otyikuavo. (Jonas 1:1-3) Mahi nekuateso lya Siovaa, Sona etyivili okufuisapo otyilinga tyae iya ovanthu avalingi omapiluluko. (Jonas 3:5-10) Ku Neemia, tulilongesilako okuti tyakolela unene okulikuambela tyina tuhenekumbulule. Iya ku Sona, tulilongesilako okuti Siovaa upondola okutukuatesako okumuumbila namphila pamwe tuna owoma. w19.01 11 § 12

Mutatu, 4 ya Novembro

Una wasa-po eumbo liae [ombunga] mokonda yange no mokonda yonondaka onongwa makatambula ovikando vilamba po 100 . . . iya mouye omupe mauya, akamona omuenyo uhapu. — Malu. 10:29, 30.

Tyina tuhimbika okuendela muetyi tulilongesa mo Mbimbiliya, oupanga tuna na vakuetu, nombunga yetu, upondola okupiluluka. Sesusi wetukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi otyo tyimonekela etyi elikuambela konthele yovalongwa vae okuti: “Vesukukisa notyili, mokonda ondaka yove otyili.” (Suau 17:17, okatoi) Ondaka “okusukukisa” tupu ipondola okuhangununa “okuyapula.” Tyina tuhimbika okuendela motyili, onthue tuyapulwa kouye mokonda tuendela movitumino vyo Mbimbiliya. Namphila hamwe tulinga ononkhono mbokutualako okukala noupanga omuwa na vakuetu iya nombunga yetu, mahi ohole vena nonthue ipondola okutepuluka, iya alo umwe vamwe vapondola okuyala etyi tutavela. Otyo katyituhuvisa. Sesusi wati: “Tyotyili, onondyale mbomunthu, ovanthu vombunga yae muene.” (Mat. 10:36) Mahi Sesusi walaa okuti katyesukisile ovipuka patyi tuayekapo mokonda yotyili, matukapewa ovipuka ovinyingi vali tyipona evi tuayekapo! w18.11 6 § 11

Mukuana, 5 ya Novembro

Omawaneno aeho ovanthu vomalongo apandula. — Loma 16:4.

Apositolu Paulu ankho uhole unene ovakuatate vae iya wetyilekesile ku etyi apopile konthele yavo. Momalikuambelo ae apeho ankho upandula Huku etyi emuavela ovakuatate ovo. Tupu wevepandulile momikanda ahonekelele omawaneno. Mo kapitulu 16:1-15 komukanda Paulu ahonekelele ovakuatate mo Loma, watumbulile omanyina ovakuatate vena 27. Wapopia okuti Pilisika na Akila “vapakele omienyo viavo motyiponga” mokonda yae. Tupu wapopia okuti Febe “wakuatesako ovanyingi” okukutikinyamo Paulu. Wapandulile ononkhono ovakuatate ovo ankho valinga. (Loma 16:1-15) Paulu ankho utyii nawa okuti ovakuatate vae ovakuankhali, mahi momukanda ahonekela ovakuatate mo Loma, wapopia vala ovituwa viavo oviwa. Soka vala oñgeni ovakuatate velitehelele etyi veiva omanyina avo ekahi nokutangelwa ewaneno aliho! Tyotyili, otyo tyapamekele unene oupanga wavo na Paulu. Okuti nove upandula ovipuka oviwa ovakuatate vo mewaneno liove valinga? w19.02 16 §§ 8-9

Mutano, 6 ya Novembro

Mandyitualako okukakatela mu Huku! — Jó 27:5.

Okuti otyo tyilekesa okuti tuna okukala tyihena onkhali opo tutyivile okukakatela mu Huku? Hamwe tulitehelela okuti tupengesa unene. Mahi tutalei omahunga evali alekesa omokonda yatyi tuhapondola okupopia okuti opo tutyivile okukakatela mu Huku tuna okukala tyihena onkhali. Tete, Siovaa katale unene koviponyo vietu. Ondaka yae itupopila okuti: “Inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai Siovaa?” (Sal. 130:3) Siovaa utyii okuti tuvakuankhali, tupengesa iya wafuapo opo etuevele. (Sal. 86:5) Vali, Siovaa wii okuti pena ovipuka tuhevili okulinga. (Sal. 103:12-14) Opo ovaumbili va Huku vetyivile okukakatela mwe, vena okukala nohole nae. Ohole tuna na Huku, noukuatyili wetu vina okutualako okukala tyafuapo. Inkha ohole yetu itualako tyafuapo, matukakatela mwe alo umwe tyina tulolwa. (1 Crô. 28:9; Mat. 22:37) Onthue tutyii okuti Siovaa una ovitumino iya ankho tuhanda okumuhambukiswa. Ohole tuna na Siovaa itulunda okulinga omatokolo emuhambukiswa. Tulingei ovipuka vilekesa okuti tuakakatela mu Huku. w19.02 3 §§ 4-5

Tyasapalo, 7 ya Novembro

Yunga vali nawa omutima wove. — Pro. 4:23.

Apeho tyina tuimbuka ouwa utundilila kokulinga etyi tyaviuka, ekolelo lietu lipama vali. (Tia. 1:2, 3) Tulitehelela nawa mokonda Siovaa wahambukwa nonthue iya ututala okuti tuvana vae. Tupu ehando lietu liokumuhambukiswa liliyawisa. (Pro. 27:11) Apeho tyina tulolwa, omphitilo yokulekesa ku Siovaa okuti tumuumbila nomutima wetu auho. (Sal. 119:113) Onthue tulekesa ku Siovaa okuti tumuhole iya tuatokola okutavela ovitumino viae, nokulinga ehando liae. (1 Reis 8:61) Otyo tyilekesa okuti kamatupengesa vali? Au, mokonda nkhele tuvakuankhali. Inkha tupengesa, tuhinangelei ongeleka Yohamba Ezekia. Nae walingile oviponyo. Mahi welivelele iya atualako okuumbila Siovaa “nomutima auho.” (Isa. 38:3-6; 2 Crô. 29:1, 2; 32:25, 26) Ngotyo, tuhayekei Satanasi etunyone nomalusoke ae. Tulikuambelei opo tukale “nomutima omutaveli.” — 1 Reis 3:9; Sal. 139:23, 24. w19.01 18-19 §§ 17-18

Tyalumingu, 8 ya Novembro

Apeho tuavelei Huku otyilikutila tyehiliviko, otyinyango tyomilungu vietu vipopila vakuetu enyina liae. — Heb. 13:15.

Okukumbulula momaliongiyo tyituetela ouwa. (Isa. 48:17) Ñgeni ngotyo? Tete, tyina tuhanda okuava ekumbululo meliongiyo tyituavela ondundo yokupongiya nawa. Okulipongiya tyitukuatesako okunoñgonoka nawa Ondaka ya Huku. Iya tyina tuyawisa kenoñgonoko lietu, tyitupepukila okuendela muetyi tulilongesa. Vali, eliongiyo malituende nawa mokonda nonthue tukahi nokupameka vakuetu. Tatu, kamatulimbwa etyi tuakumbululile mokonda tualingile ononkhono mbokulipongiya nawa. Tupu, tuhambukiswa Siovaa mokonda tulekesa okuti tuna ekolelo. Tupondola okukakala nonthumbi yokuti Siovaa utehelela omakumbululo etu iya upanda ononkhono tulinga mbokukumbulula momaliongiyo. (Mal. 3:16) Oñgeni alekesa okuti upanda ononkhono tulinga? Oputyina etuyamba. (Mal. 3:10) Tyotyili tuna omahunga omawa okuava omakumbululo momaliongiyo. w19.01 8 § 3; 9-10 §§ 7-9

Tyasikunda, 9 ya Novembro

Yalei otyivi; kakatelei motyiwa. — Loma 12:9.

Onkhalelo Siovaa etutekula ilekesa nawa okuti omunongo. Siovaa ketuavelele ovitumino ovinyingi, mahi noumphua-lundo utukuatesako okuendela motyitumino tyohole. Utulongesa okutyinda omuenyo welikuata novitumino viae, nokuyala ovivi. Melongomona Liokomphunda, Sesusi wetukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi ovanthu valingila ovipuka ovivi. (Mat. 5:27, 28) Iya mokonda Sesusi Ohamba Youhamba wa Huku, mouye omupe makatualako okutukuatesako okutala ovipuka ngetyi evitala. (Heb. 1:9) Sesusi tupu meketukuatesako okukala tyihena vali onkhali. Ovanthu kamavakahongiliyua vali okulinga ovipuka ovivi iya ononkhumbi vamona mokonda youkuankhali mambukapwa. Tyina omuvo oo wamehikipo, matukahambukwa “neyovo ewa” Siovaa alaa okutuavela. (Loma 8:21) Onthue tuhetekela Jeova tyina tuovola okulinga ovipuka nohole. Namphila Jeova ena eyovo lihena apa liaoyela, mahi uyeka ohole imuhongolele movipuka aviho alinga, okukutikinyamo onkhalelo etutekula. — 1 Suau 4:7, 8. w18.12 19-20 §§ 19-20

Muvali, 10 ya Novembro

Una yokuhoneka omukanda wokulihenga . . . atundu meumbo liove. — Deut. 24:1.

Omulume omu Isilayeli ankho upondola okuhenga omukai wae inkha “wiimbuka okuti walinga otyipuka tyikundisa.” (Deut. 24:1.) Ovitumino ankho kavipopi otyipi ‘otyipuka otyo tyikundisa.’ Mahi, ankho tyina okukala otyipuka otyivi unene, hatyipuka vala otyitutu. Pononthiki mba Sesusi, ova Sundeu ovanyingi ankho vahenga ovakai vavo mokonda “yovipuka ovitutu.” (Mat. 19:3) Mahi onthue katuhande okukala notyituwa otyo. Pononthiki mbomuuli Malakia, ankho tyakaka unene omulume okuhenga omukai wae wo tete opo anepe vali omukuavo omona vali iya uhafende Siovaa. Mahi, Huku evepopila nawa oñgeni atala okulihenga. Wati: “Ame ndyiyele okulihenga.” (Mal. 2:14-16) Tunde etyi Huku apopia okuti omulume “meliwaneka nomukai wae, avakala ohitu ike,” onkhalelo atala otyinepo kayapilulukile. (Gên. 2:24) Sesusi walekesa okuti nae ankho utala otyinepo nga Tate yae etyi ati: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” — Mat. 19:6. w18.12 11 §§ 7-8

Mutatu, 11 ya Novembro

Ovilinga viokuteya ovinyingi, mahi ovaundapi kavehi. — Mat. 9:37.

Okuti uhanda okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa? Okuti wafuapo opo ukaundape kuna kuesukisa vali ovaivisi? Tyotyili, opo tuumbile tukale notyali katuesukisile okuilukila kokule. Mahi pena ovakuatate no nomphange vekahi nokutyilinga. Ovakuatate ovo vekahi ngomuuli Isaia. Etyi Siovaa apula okuti: “Olie mandyitumu iya olie maende menyina lietu?” Isaia ati: “Ame uno! Nthume!” (Isa. 6:8) Okuti wafuapo opo ukuateseko eongano lya Siovaa? Oñgeni upondola okutyilinga? Konthele yovilinga viokuivisa nokulinga ovalongwa, Jesus wati: “Ovilinga viokuteya ovinene, mahi ovaundapi kavehi. Moluotyo, itei ku Hekulu yepia opo atume ovaundapi movilinga viae viokuteya.” (Mat. 9:38) Okuti upondola okukakala omukokoli-ndyila kuna kuesukisa vali ovaivisi? Okuti upondola okukuatesako mukuenyi opo etyilinge? Ovakuatate ovanyingi no nomphange, velitehelela okuti onkhalelo yavilapo yokulekesa ohole vena na Huku, no munthele yavo okukaivisa kuna kuesukisa vali ovaivisi. Okuti upondola okusoka kononkhalelo ononkhuavo mbokuundapa vali movilinga vya Siovaa? Inkha ulinga ngotyo, mokala nehambu. w18.08 25-26 §§ 14-15

Mukuana, 12 ya Novembro

Muhakalei nohole nonombongo, mahi hambukilwei ovipuka muna-vio pehepano. — Heb. 13:5.

Ono Evandyeliu mbuyandyulula nawa oñgeni Siovaa atala omalumono. Huku waholovona Suse na Maliya opo vatekule Omona wae, namphila ankho vahepa. (Lev. 12:8; Luka 2:24) Etyi Sesusi atyitwa, Maliya “emulangeka komutemba, mokonda ankho mondyuo yovaenda mutupu vali omphangu.” (Luka 2:7) Inkha Siovaa ahandele, ñgeno walingile atyiho opo Sesusi atyitilwe mondyuo ikahi nawa. Mahi Siovaa ankho uhanda omona wae ekulile mombunga ipaka efendelo liae pomphangu yo tete. Otyo, ankho otyipuka tyakolela vali ku Siovaa. Ehipululo olio konthele yokutyitwa kwa Sesusi, litulongesa oñgeni Siovaa atala omalumono. Vohe vamwe, vahanda ovana vavo vakale nomalumono omanyingi, alo umwe tyina otyo tyipaka oupanga wavo na Siovaa motyiponga. Mahi, ku Siovaa, oupanga wetu nae otyipuka tyakolela vali. Okuti wetavela onkhalelo Siovaa atala omalumono? Oityi ovipuka ulinga vilekesa? w18.11 28-29 §§ 7-8.

Mutano, 13 ya Novembro

Vena ehambu ovo vana Huku yavo o Siovaa. — Sal. 144:15.

Siovaa Ondyivi-ndyivi yehambu, ngotyo uhanda tukale nehambu iya utuavela omahunga omanyingi etulunda okukala nehambu. (Deut. 12:7; Ecl. 3:12, 13) Mouye uno okukala nehambu katyapepukile. Omokonda yatyi? Tyipondola okupuiya okukala nehambu tyina tuna ovitateka, ngetyi tyina umwe tuhole amankhi ine apolwa mewaneno, na tyina ovalinepi velihenga, na tyina tuamapolwa movilinga. Tupu tyipondola okupuiya okukala nehambu tyina meumbo muhena ombembwa mokonda yokutañguna, na tyina ava tuundapa ine tulongeswa navo kosikola vetulinga omukuele, na tyina tumoneswa ononkhumbi, nokupakwa movikaleya mokonda yokufenda Siovaa. Hamwe ekongoko lietu kalikahi nawa, tuna ouvela uhaveluka ine hamwe tuna omalusoke etusoyesa. Mahi hinangela okuti Sesusi Kilisitu, “wokuna ehambu iya Omutumini wavilapo,” utyihole tyokuungumanesa ovanthu nokuvehambukiswa. (1 Tim. 6:15; Mat. 11:28-30) Melongomona Liokomphunda, Sesusi wapopile ovituwa vimwe vipondola okutukuatesako okukala nehambu, alo umwe tyina tuna ovitateka ovinyingi mokonda yokuvasiwa mouye wa Satanasi. w18.09 15-16 §§ 1-3

Tyasapalo, 14 ya Novembro

Muahakululwei monombamba mokonda yomunthu wankhia. — Deut. 14:1.

Otyipuka tyimwe tyipuiya unene, okuyekapo ovipito noviso vihahambukiswa Siovaa. (Pro. 23:23) Alo umwe tyina vamwe vanoñgonoka onkhalelo Siovaa atala ovipuka ovio, no ngotyo pamwe tyivepuiya okuviyekapo. Vasukalala unene nonkhalelo vakuavo mavelitehelela, ngetyi ombunga yavo, na vana vaundapa navo, nomapanga. Vetyii okuti kovanthu vamwe oviso vimwe viakolela unene, ngetyi otyiso tyokuhumba ovanthu vokuankhia. Tupondola okulilongesila konongeleka mbovanthu vahambukisilwe Siovaa etyi vanoñgonoka otyili. Kohale, mepunda-umbo lyo Efesu, ankho tyakaka unene okulinga omaumbanda. Oityi ovanthu vamwe valingile etyi vakala Ovakilisitau? Ombimbiliya yati: “Avaeta omikanda viavo aveviyoko otyo aveho vatala. Avavalula otyifwe tyatokala omikanda ovio, atyituuka 50.000 yonombongo mbopalata.” (Ovil. 19:19, 20) Ovakilisitau ovo, ankho vafuapo opo vayekepo omikanda viavo ankho vilanda onombongo ononyingi iya Siovaa eveyambe unene mokonda yotyo. w18.11 7-8 §§ 15-16

Tyalumingu, 15 ya Novembro

Etyi elongo aliho liapitiswa ekuendye, ovanthu avesala momaumbo avo opo vaveluke. — Jos. 5:8.

Etyi ova Isilayeli vayauka ondongi Solondau, apamoneka otyipuka Sosuwe ankho ehenemone. Sosuwe ahuvu unene etyi omulume oo akumbulula okuti: “Ame nkhalamutwe yonongombo mbovita mba Siovaa,” tyilekesa okuti oandyu oyo ankho yeya opo iyakulile ovanthu va Huku. (Jos. 5:13-15; okatoi) Oandyu aipopila Sosuwe etyi ankho ena okulinga opo vafinde epunda-umbo lyo Selikoo. Po tete, onondonga yaava ngoti ankho kambukahi nawa. Mongeleka, oandyu yapopila Sosuwe okuti omafualali aeho ankho ena okupita ekuendye. Otyo tyilekesa okuti mokueenda kuononthiki mbumwe, kamavetyivili okulwa. (Gên. 34:24, 25; Jos. 5:2) Hamwe ovalume ovo vasokele okuti: ‘Inkha onondyale mbuya okutuluisa, oñgeni matuyakulila onombunga mbetu?’ Mahi, apamoneka otyipuka ankho vahakevelela! Ovalume vo Selikoo, avahaluisa ova Isilayeli, mahi avakala nowoma navo. Mo Mbimbiliya tutangamo okuti: “O Selikoo ankho yaikwa mokonda yova Isilayeli; ankho nawike ulupuka-mo iya nawike unyingila-mo.” (Jos. 6:1) Otyipuka otyo, tyakuatesako ova Isilayeli okuyumba vali onthumbi mehongolelo lya Huku! w18.10 17 §§ 5-7

Tyasikunda, 16 ya Novembro

Omokonda yatyi mulingila ovipuka ovio? No onthue tuvanthu vala, tumona ononkhumbi ngo onwe. — Ovil. 14:15.

Oñgeni tupondola okuliola omutima nga Paulu tyina tuivisa? Pahe tuaimbuka onkhalelo imwe yokulekesa okuti tueliola omutima nga Paulu. Onthue katusoko okuti ovilinga vietu viokuivisa ine otyilinga tyimwe Siovaa etukuatesako okufuisapo, tyitukalesa ovanene vali ku vakuetu. Tupondola okulipula okuti: ‘Oñgeni ndyilitehelela konthele yovanthu vo motelitoliu yange? Okuti ovanthu vamwe ndyivelinga okapungulula?’ Mouye auho, Onombangi mba Siovaa valinga ononkhono mbokuvasa vana vahanda okutehelela onondaka onongwa. Vamwe alo umwe valinga ononkhono mbokulilongesa elaka ine ovituwa ovanthu ovanyingi vatala okuti kavisilivila. Mahi, nalumwe vasoka okuti vakolela vali ku vana valongesa. Valinga ononkhono mbokunoñgonoka kese omunthu opo vemukuatesako okulilongesa onondaka onongwa Mbouhamba. w18.09 5 §§ 9, 11

Muvali, 17 ya Novembro

Sunda omu Galileia . . . , iya aveho ankho vemulandula aveliyandyana. — Ovil. 5:37.

Tyafuile ova Loma vaipaele Sunda. Iya otyikundyi tyimwe , Sundeu ankho vekahi nokukevelela Mesiya. Ankho vasoka okuti Mesiya meveyovola kova Loma opo ova Isilayeli vakale vali elongo liankhimana. (Luka 2:38; 3:15) Ovanyingi ankho vasoka okuti Mesiya makala ohamba yo Isilayeli. Inkha otyo tyamonekelepo ñgeno ova Isilayeli aveho ankho veliyandyana movilongo ovinyingi vakondokele. Alo umwe Suau Batista, nthiki imwe wapulile Sesusi okuti: “Ove Una wapopilue okuti Moya ine tukevela omukuavo?” (Mat. 11:2, 3) Hamwe Suau Batista ankho ukahi nokupula inkha makuya vali omunthu omukuavo opo ayovole ova Sundeu. Etyi Sesusi atutiliswa, welivasile novalongwa vevali metapalo liokuenda ko Emau. Ovalongwa ovo vapopia okuti ankho vakevela okuti Sesusi, oe mayovola ova Isilayeli. (Luka 24:21) Konyima yotyo, ono apostolu avemupulu okuti: “Tatekulu, okuti o momuvo uno mopindulapo Ouhamba wo Isilayeli?” — Ovil. 1:6. w18.06 4 §§ 3-4

Mutatu, 18 ya Novembro

Kese munthu uhena onondunge utavela kese ndaka ipopiwa. — Pro. 14:15.

Tuna okulunguka unene tyina tutehelela ovipuka vipopiwa konthele yovanthu va Siovaa. Hinangela okuti ondyale yetu Satanasi iihanwa okuti “omutendeleyi wo vakuatate vetu.” (Ehol. 12:10) Sesusi wetulondola okuti onondyale mbetu ‘mavakembe iya mavapopi ovipuka ovivi’ konthele yetu. (Mat. 5:11) Inkha tusoka nawa kelondolo olio, kamatuhuvu tyina tuameivi ovipuka ovivi vipopiwa konthele yovanthu va Siovaa. Okuti utyihole tyokutuma onomesase komapanga ove? Tyina wiiva otyipuka otyipe motelevisau ine omalaliu, ine omahipululo omakuavo, okuti utyipopila liwa-liwa omapanga ove? Tyina nkhele uhenetume omesase, lipula okuti: ‘Ndyina onthumbi yokuti ehipululo eli o liotyotyili? Okuti ndyii nawa ovipuka aviho viaendapo?’ Ankho utupu onthumbi, noñgonoka okuti hamwe ukahi nokuyandyanesa omatutu. Ngotyo, inkha kutyii nawa okuti etyi weiva otyili umwe, uheitume ku vakuenyi, inyimamo! w18.08 3 §§ 3; 4-5 § 6-7

Mukuana, 19 ya Novembro

Avei opo no onwe muavelwa. — Luka 6:38.

Sesusi nae uhanda tukale notyali mokonda okulinga ngotyo tyituetela ehambu. Tyina tukala notyali tuavela vakuetu ondundo opo navo vakale notyali. Haveho mavekupandula tyina una otyali. Mahi, namphila pamwe ovanthu vahapandula, tualako okukala notyali. Okukala notyali kutundilila ouwa omunene ankho tuhakevelela. Omunthu una otyali kakevelela okukondolelwa. Sesusi wati: “Tyina ulinga otyipito, konga ovahepi, novilema novamphoki. Iya mokala nehambu, mokonda vetupu natyike mavekuavela. (Luka 14:13, 14) Ombimbiliya yati: “Omunthu wokuna otyali makayambwa.” Tupu yati: “Una usuka novahepi una ombembwa.” (Pro. 22:9; Sal. 41:1) Matukala nehambu liotyotyili tyina tukuatesako vakuetu. w18.08 26 §§ 15-16

Mutano, 20 ya Novembro

Yumba onthumbi mu Siovaa nomutima wove auho, uhapamene menoñgonoko liove muene. Landula ehongolelo liae monondyila mbove ambuho, opo aviukise onomphai mbove. — Pro. 3:5, 6.

Hono, tyipuiya unene okunoñgonoka inkha etyi tueiva otyili umwe. Omokonda yatyi? Omokonda ovipuka ovinyingi tuiva viahonya nomatutu, tupu onthue tuvakuankhali. Oityi tyipondola okutukuatesako? Onondonga mbukahi Mondaka ya Huku! Mongeleka, tuvasamo onondonga mbutupopila okuti owova okukumbulula tyihanoñgonokele nawa atyiho tyaendapo. (Pro. 18:13) Onondonga ononkhuavo, mbutulekesa okuti katupondola vala okutavela kese ndaka ipopiwa tyihaovola okuimbuka inkha otyili umwe. (Pro. 14:15) Iya katyesukisile inkha tukahi-ale nokuumbila Siovaa omanima omanyingi, no ngotyo katupondola okuyumba onthumbi menoñgonoko lietu muene. Onondonga mbo Mbimbiliya mambutukuatesako vala inkha tuovola onondaka mbuyumbwa onthumbi, atusokolola iya atumbuundapesa opo tulinge omatokolo omawa. w18.08 8 §§ 19

Tyasapalo, 21 ya Novembro

Katuesukisile okutavela . . . wetuholovona nononkhono mbae ononthyukuki, atukala nomuenyo? — Heb. 12:9.

Onthue tulekesa okuti tuapandula Siovaa, tyina tulipakula kwe iya atumbatisalwa. Okuhimbikila opo, ovanthu aveho vaimbuka okuti tuvanthu va Siovaa iya tuafuapo opo tumutavele. Na Sesusi walingile ngotyo etyi ambatisalwa. Namphila ankho alinga onthele yelongo lielipakula-le ku Siovaa, mahi no ngotyo eliave ku Siovaa nomutima auho. Ongatyina ankho ati: “Huku yange, ame ndyihambukilwa okulinga ehando liove.” (Sal. 40:7, 8) Oñgeni Siovaa elitehelele etyi Sesusi ambatisalwa? Ombimbiliya yati: “Etyi Sesusi ambatisalwa, atundu momeva. Iya eulu aliikuka, amono ospilitu ya Huku imulaukila ngo pomba. Tupu, keulu akuivala ondaka yati: ‘Ou Omona wange onthyolwe, una ame napanda unene.’” (Mat. 3:16, 17) Namphila Sesusi ankho omona wa Huku, Siovaa wahambukilwe unene etyi atala okuti Sesusi wafuapo opo emuumbile. Hono, Siovaa tupu uhambukwa unene tyina tulipakula kwe iya metuyambe mokonda yotyo. — Sal. 149:4. w18.07 22 §§ 4-5

Tyalumingu, 22 ya Novembro

Muhanda onthue tumupolele omaande monkhanda omu? — Núm. 20:10.

Tupu, tyafuile pena vali ehunga ekuavo liomokonda yatyi Siovaa anumanene unene na Moisesi na Arau. Moisesi wapulile ova Isilayeli okuti: “Muhanda onthue tumupolele omaande monkhanda ei?” Etyi Moisesi apopia okuti “onthue,” hamwe ankho ukahi nokupopia oe na Arau. Moisesi kalekesile onthilo ku Siovaa mokonda kemunkhimanekele. O Salmo 106:32, 33, yati: “Vemunumanesile pomaande o Meribaa iya Moisesi amono ononkhumbi mokonda yavo. Vemunumanesile unene, iya apopi tyihasokele.” (Núm 27:14) Moisesi kaavelele Siovaa omunkhima atokala. Siovaa apopila Moisesi na Arau okuti: “Onwe kamuetavelele etyi nemutuma.” (Núm. 20:24) Tyotyili, ankho walinga onkhali onene! Siovaa ankho ukevelela ovipuka oviwa ku Moisesi na Arau, mokonda ankho vekahi nokuhongolela ovanthu Vae. Kohale, Siovaa kayekele ova Isilayeli ovanyingi vanyingile Motyilongo Tyalaelwe mokonda vemutyitukililepo. (Núm. 14:26-30, 34) Tupu ankho tyaviuka Siovaa akoyese Moisesi monkhalelo oyo. Siovaa keveyekele vanyingilile Motyilongo Tyalaelwe. w18.07 11 §§ 9; 12 § 12, 13

Tyasikunda, 23 ya Novembro

Hahe vali okuhali ohitu ine okunwa ovinyu ine okulinga otyipuka tyimwe tyipundukisa omukuatate wove. — Loma 14:21.

Namphila okunwa ovikunwa vikoleswa katyapengele, tupondola okuhanu ovikunwa ovio inkha tutyii okuti okunwa tyipondola okupundukisa omukuatate wetu. Hamwe omukuatate umwe ankho unwa unene etyi ehenelilongese otyili, iya pahe watokola okuhanu vali. Onthue katuhande okulinga otyipuka natyike tyipondola okumulingisa okukondoka movituwa viae vyo kohale. (1 Kol. 6:9,10) Soka ñgeno omukuatate weya meumbo lietu, atumuavela okunwa iya aanye, okuti matumukuluminya? Au, kamatutyilingi! Etyi Timoteo ankho omukuendye, wetavelele okupita ekuendye, namphila ankho otyo tyiihama. Ankho utyii okuti okupita ekuendye tyakolela unene kova Sundeu, vana ankho makaivisa. Nga Paulu, Timotiu ankho kahande okupundukisa omunthu nawike. (Ovil. 16:3; 1 Kol. 9:19-23) Okuti nove ulinga ononkhono mbokuyekapo ovipuka vimwe uhole, opo ukuateseko vakuenyi? w18.06 18 §§ 12-13

Muvali, 24 ya Novembro

Ame mandyiavela ovanthu epiluluko pala elaka liasukuka. — Sof. 3:9.

Tyina wamelivasi nomunthu uhaumbila Siovaa, pena ovipuka vimwe wii konthele yae. Mongeleka, hamwe wii enyina liae, notyivala tyae. Mahi tyelikalela unene tyina unoñgonoka otyikando tyo tete Ombangi ya Siovaa. Ove utyii okuti uhole Siovaa. Tupu utyii okuti Siovaa wamona ovipuka oviwa mwe iya wemukonga opo akale omuumbili wae. (Suau 6:44) Katyesukisile otyilongo atyitilwa, ove wii-ale ovipuka ovinyingi konthele yae iya nae wii ovipuka ovinyingi konthele yove! Tyina unoñgonoka omukuatate umwe, utyii-ale okuti mutala ovipuka monkhalelo ike. Utyii okuti namphila mupopia omalaka elikalaila, mahi mupopia “elaka liasukuka,” ine otyili tyo Mbimbiliya. Otyo tyilekesa okuti amuho muna ekolelo mu Huku, muatyinda omuenyo welikuata novitumino vya Huku, iya muna ekevelelo komutwe wandyila. Ovipuka ovio vimukuatesako okuliyumba onthumbi, nokukala noupanga utualako. w18.12 17-18 §§ 9-10

Mutatu, 25 ya Novembro

Inkha kamupiti ekuendye . . . , kamamuyovolwa. — Ovil. 15:1.

Kilisitu wahongolelele ononkhalamutwe mbo vanthu va Huku opo mbuyandyulule nawa okuti Ovakilisitau vehe va Judeu ankho kavesukisile okupita ekuendye. (Ovil. 15:19, 20) No ngotyo, ova Judeu ovanyingi vatuaileko okupitisa ovana vavo ekuendye. No ngotyo, hamwe tupondola okulipula okuti: Inkha ankho katyesukisile vali okulandula Ovitumino Viapelwe Moisesi tunde pononkhia mba Sesusi, omokonda yatyi Sesusi ayekele otyitateka tyokupita ekuendye tyitualeko mokueenda kuomanima omanyingi? (Kolo. 2:13, 14) Tyesukisa omuvo opo tutavele nawa enoñgonoko epe. Ovakilisitau vamwe ova Judeu, ankho vesukisa omuvo opo vetavele okuti ankho kavesukisile vali okulandula Ovitumino Viapelwe Moisesi. (Suau 16:12) Ankho vasoka okuti okupita ekuendye tyilekesa okuti omunthu una oupanga wapama na Huku. (Gên. 17:9-12) Ovakuavo ankho vena owoma wokuti inkha kavalandula Ovitumino Viapelwe Moisesi ankho mavamoneswa ononkhumbi potyilongo. (Gal. 6:12) Mahi, pomuvo opo Kilisitu waavelele ehongolelo pokati komikanda vya apostolu Paulu. — Loma 2:28, 29; Gal. 3:23-25. w18.10 18-19 §§ 10-12

Mukuana, 26 ya Novembro

Kaifaa . . . wapopilile ova Sundeu okuti omunthu wike okunkhila ovanthu opala ouwa wavo. — Suau 18:14.

Kaifa akevelela alo kuanthikovela opo atume omafualali akakuate Sesusi. Mahi Sesusi ankho wii nawa etyi vahanda okumulinga. Ngotyo, etyi ankho ekahi nokulia ondalelo yahulilila nono apostolu mbae, evepopila opo vatyinde omitunga. Omitunga vivali, ankho vituuka opo evelongese otyipuka tyimwe tyakolela unene. (Luka 22:36-38) Konyima, ovanthu ovanyingi aveya okukuata Sesusi. Petulu anumana unene notyo iya autukila umwe povalume ovo nomutunga. (Suau 18:10) Mahi Sesusi emupopila okuti: “Kondola omutunga wove motyilalo, mokonda aveho vakuata omutunga, mavakaipawa nomutunga.” (Mat. 26:52, 53) Otyipuka patyi tyakolela Sesusi ankho ahanda okulongesa ovalongwa vae? Ankho uhanda okuvelongesa okuti kavapondola okulinga onthele youye. Sesusi welikuambelele konthele yotyo. (Suau 17:16) O Huku vala una okutetulula ovitateka. Onthue tuna ombembwa, tupu tuelikuata okapandi. Tyina Siova atala onkhalelo ovanthu mouye veliyapuka, tyotyili uhambukwa unene okuimbuka okuti ovanthu vae velikuata okapandi. — Sof. 3:17. w18.06 7 §§ 13-14; 8 § 16

Mutano, 27 ya Novembro

Enyoka enene alinumana nomukai iya alilingi ovilwa no vombuto yomukai vokuahupa-po. — Ehol. 12:17.

Tupu, Satanasi uhetekela okututilisa owoma opo tuhakale ovakuatyili ku Siovaa. Mongeleka, upondola okuhongiliya ovatumini opo vailike ovilinga vietu viokuivisa. Satanasi upondola okuhongiliya vana tuundapa navo, navana tulongeswa navo kosikola opo vetulinge omukuele mokonda yokulandula ovitumino vyo Mbimbiliya. (1 Pet. 4:4) Tupu upondola okuhongiliya ombunga yetu opo vetuilike okuenda komaliongiyo, namphila pamwe vetyilinga nomalusoke omawa. (Mat. 10:36) Oityi tupondola okulinga opo Satanasi ehetutilise owoma? Katupondola okuhuva tyina Satanasi ahetekela okutuyondya monkhalelo oyo, mokonda tutyii nawa okuti ukahi nokutuluisa. (Ehol. 2:10) Tupu, tuesukisa okuhinangela otyipuka tyimwe tyakolela unene: Satanasi upopia okuti tuumbila vala Siovaa tyina ovipuka vienda nawa, mahi inkha tukala novitateka matumuyekepo. (Jó 1:9-11; 2:4, 5) Apeho tuna okuita ku Siovaa opo etuavela ononkhono. Hinangela okuti Siovaa nalumwe metuyekepo. — Heb. 13:5. w18.05 19 § 14

Tyasapalo, 28 ya Novembro

Kutyii opi maikayela. — Ecl. 11:6.

Onthue katupondola okulimbwa oñgeni ovilinga viokuivisa vikalesa ovanthu, alo umwe tyina vehetutehelela. Ovanthu vetuete. Vaimbuka okuti onthue tuvala nawa, tuna onondunge iya tuvekukunya monkhalelo ikahi nawa. Otyo tyipondola okuvehuvisa iya mokueenda kuomuvo, alo umwe vana ankho vasoka omapita konthele yetu, vapondola okuhimbika okututala monkhalelo ikahi nawa. Otyo tyaendele na Sergio na Olinda. Sergio wati: “Mokonda ankho tuavela, tuakala omuvo umwe tyihaivisa. Etyi tuakondoka, ovanthu vokulamba ankho vetupula okuti: ‘Ankho mulipi? Tuemuivaluka unene.’” Tyina “uhayeke okuvoko kuove kupululukwe” mokupopila vakuenyi konthele Youhamba wa Huku, ngotyo ukahi nokukuatesako okuava “oumbangi movilongo aviho.” (Mat. 24:14) Tyakolela vali, upondola okukala nehambu mokonda utyii okuti ukahi nokuhambukiswa Siovaa, una uhole aveho “vaava ovinyango nekoleleyo”! — Luka 8:15. w18.05 8 §§ 16-18

Tyalumingu, 29 ya Novembro

Huku . . . ankhimanekwe, una utupameka mononkhumbi mbetu ambuho. — 2 Kol. 1:3, 4, okatoi.

Siovaa o Huku wokuava epameko. Ukahi nokutyilinga tunde apa ovanthu vakala ovakuankhali. Konyima yetyi Andau na Eva vatyitukilapo Huku, Siovaa walaele otyipuka tyimwe ankho matyipameka ovanthu mavatyitwa komutwe wandyila. Eulo olio livasiwa mu Gênesis 3:15 iya lipopia okuti Satanasi Eliapu malihanyua-ko kumwe novipuka ovivi likahi nokulinga. (Ehol. 12:9; 1 Suau 3:8) Suau Soka oñgeni Siovaa apamekele omuumbili wae Noe. Ovanthu pomuvo opo ankho onongangala, valinga omaundalelapo, mahi ankho o Noe vala nombunga yae vafenda Siovaa. Noe ankho upondola okusoya. (Gên. 6:4, 5, 9, 11; Sunda 6) Mahi Siovaa waavelele Noe epameko ankho esukisa opo atualeko okumufenda iya nokulinga ovipuka oviwa. Siovaa wapopilile Noe okuti mahanyeko ovanthu onondingavivi iya emupopila kumwe nombunga yae etyi ankho vena okulinga opo vahupe. (Gên. 6:13-18) Ku Noe, Siovaa ankho o Huku wokuava epameko. w18.04 15 §§ 1-2

Tyasikunda, 30 ya Novembro

Tualeiko okulipameka na vakuenyi nokulikuatesako na vakuenyi, ngetyi mukahi-ale nokulinga. — 1 Tes. 5:11.

Oityi upondola okulinga inkha tyikupuiya okupopila vakuenyi oñgeni ulitehelela konthele yavo? Tyotyili, okupameka vakuetu katyapepukile. Linga ononkhono opo ukale ondyandyi. Inkha vakuenyi kavayolo, tyipondola hamwe vena otyitateka tyimwe ine vesukisa omunthu umwe opo vatomphole konthele yotyitateka tyavo. Inkha ove uvetehelela, otyo tyipondola okuvepameka. (Tia. 1:19) Atuho tupondola okuungumanesa nokupameka omukuatate ine omphange wesukisa. Ohamba Salomau wahoneka okuti: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo, ipameka unene! Otyimimi tyomaiho, tyihambukiswa omutima; onondaka ongwa, mbupameka omankhipa.” (Pro. 15:23, 30, okatoi) Apositolu Paulu walongesile okuti okuimbila kumwe oviimbo Viouhamba tyipondola okutupameka Siovaa. (Ovil. 16:25; Kolo. 3:16;) Putyina “onthiki ya Siovaa” itualako okufuena popepi, matusukisa vali okulipameka pokati. — Heb. 10:25. w18.04 25 § 16; 26 § 18-19

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma