Julho

Opo Siovaa akumbulule omalikuambelo etu, tuesukisa okukala omapanga a Sesusi. Otyo tyilekesa okuti tyina tulikuambela, katupondola vala okupopia okuti “menyina lya Sesusi,” ngatyina otyiso. Tuesukisa okunoñgonoka oñgeni Sesusi akuatesako Siovaa okukumbulula omalikuambelo etu. Sesusi wapopilile ono apositolu mbae okuti: “Atyiho muiita menyina liange, mandyityilingi.” (Suau 14:13) Tutyii okuti o Siovaa utehelela, nokukumbulula omalikuambelo etu. Mahi waavela Sesusi otyilinga tyokufuisapo omatokolo ae. Opo Siovaa akumbulule omalikuambelo etu, tete utala inkha onthue tuaendela monondongwa mba Sesusi. Mongeleka, Sesusi wati: “Inkha muevela vakuenyi oviponyo viavo, na Tate yenyi keulu memuevela oviponyo vienyi; inkha kamuevela vakuenyi oviponyo viavo, na Tate yenyi keulu kamemuevela oviponyo vienyi.” (Mat. 6:14, 15) Ngotyo, otyiwa okuhinangela onondaka ombo, atulingi vakuetu ngetyi Siovaa na Sesusi vetulinga. w20.04 22 § 6

Apositolu Paulu ankho utala etyi ovanthu aivisa vehole vali. Konyima, apopi etyi tyelikuata netyi amona. Mongeleka, etyi akaivisa ko Lisitala, avasi ovanthu ovanyingi vehei Ovihonekwa. Etyi etyiimbuka, evelongesa monkhalelo ankho vapondola okunoñgonoka nawa. Wapopile onondaka, no nongeleka ovanthu ovo ankho vei nawa. Mongeleka, wevepopilile konthele yomphepela, netyi tyesukisa opo tukale nehambu. Tala nawa opo utale etyi ovanthu wivisa vehole vali iya konyima opopi otyipuka tyelikuata notyo. Oñgeni upondola okunoñgonoka etyi omunthu esuka vali natyo? Tyina uhika meumbo liae, tala nawa ovipuka vikahi-mo. Inkha umuvasa ukahi nokukomba pepata, nokutanga omukanda, nokupangiya omota yae ine etuku-tuku liae, ine hamwe ukahi nokulinga otyipuka otyikuavo, upondola okukuatelela motyipuka otyo ekahi nokulinga opo uhimbike etompho. (Suau 4:7) Atee umwe ovikutu omunthu avala, vipondola okulekesa etyi ehole vali. Vipondola okulekesa otyilongo tyae, notyilinga alinga, notyikundyi tyokusana ombola ehole vali. w20.04 11 §§ 11-12

Mokonda yokusukalala unene, ovakuatate vamwe kavahande povanthu. Velikuatesila unene opo vende komaliongiyo no kovionge. Tupu tyivepuiya okupopia novanthu vehei. Mahi no ngotyo venda movilinga viokuivisa. Inkha no ove una otyitateka ngotyo, hinangela okuti kukahi awike. Ovakuatate ovanyingi mouye auho, navo vena otyitateka ngotyo. Uhalimbueko okuti Siovaa uhambukilwa unene etyi umulingila nomutima auho. Etyi ukahi nokuhateka atee hono, tyilekesa okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, nokukuavela ononkhono wesukisa. (Fili. 4:6, 7) Inkha uvela, ine hamwe usoya nokusukalala unene, mahi otyo utualako okuhateka, hinangela okuti ononkhono ukahi nokulinga mbuhambukiswa unene Siovaa. Mahi onthue, tyilinge tuvela, tyilinge tuna ekongoko, atuho tukahi nokuhateka. (2 Kol. 4:16) Onthue tuna onthumbi yokuti matutyivili okuhateka alo konthyulilo mokonda Siovaa ukahi nokutukuatesako! w20.04 31 §§ 20-21

Onkhalelo Huku atunga ohi, ilekesa nawa okuti omunongo. (Heb. 3:4) Meulu muna onomphangu ononyingi mbeliseta nekumbi mbutiwa ono Planeta. Mahi eheke, olio vala omphangu itavela okukala ovanthu. Movipuka vimwe eheke lielifwa nombapolo ikahi melunga. Mongeleka, eheke okapuka okatutu vala keli pokati kono Planeta ononkhuavo. Mahi tupu eheke lielikalela katutu novanthu veli mombapolo. Soka ñgeno ovanthu veli mombapolo, mahi ovo muene vena okutaindya omphepo mavafimi, nokulia kuavo, nomaande okunwa, olisu yatyo aveiyekela vala mombapolo yatyo. Okuti mavetyivili okukalamo ehimbwe? Nii vala, mavankhi. Mahi eheke lityivila okulinga ovipuka ovio aviho namphila muna ovanthu ovanyingi novinyama. Lituavela omuenyo tufima, nokulia, nomaande. Iya ovipuka ovio kavipu. Olisu iyumbwa meheke liatyo, mahi no ngotyo eheke liehiwa vala nawa. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa watunga eheke monkhalelo ilisukula vala aike. w20.05 20 §§ 3-4

Satanasi wapopila Eva okuti Siovaa onkhembi. Okutuka opo, Satanasi akala Eliapu, tyihangununa okuti omutendeleyi. Eva etavela komatutu a Satanasi. (1 Tim. 2:14) Wayumba vali onthumbi mu Satanasi tyipona mu Siovaa. Otyo aholovonena okuanya Siovaa, alingi onkhali. Ali kotyinyango Siovaa eveilika. Konyima avela Andau, nae ali-ko. (Gên. 3:6) Nkhele soka ku etyi Eva ankho apondola okukumbulula Satanasi. Ñgeno ankho ukumbulula okuti: “Ame hikwii! Muene ame ndyii nawa Tate yange Siovaa. Ndyimuhole iya ndyimuyumba onthumbi. Ovipuka aviho tuna, oe wetuavela-vyo. Uhapopie ngotyo Tate yange. Enda na kuna!” Onondaka ombo ñgeno mbahambukiswa unene Siovaa. Ñgeno wamona okuti omona wae, Eva, umuhole unene. (Pro. 27:11) Mahi pahe tyalingisisa omokonda Andau na Eva ankho kavehole Tate yavo Siovaa. Otyo, otyo vehetyivilile okuamena enyina liae. w20.06 4 §§ 10-11

Ovakepia vesukisa okupandulwa movipuka aviho valingila Siovaa. Vamwe vakuatesako ovilinga viokutunga, nokupindulapo Onondyuo Mbouhamba. Vamwe veli mewaneno lipopia elaka ekuavo, vamwe vaundapa mo Mbetele. Nkhele vamwe vakuatesako kuna kuatumbukila oviponga, ovakuavo vapitiya omikanda, ovakuavo ovakokoli-ndyila, vamwe vaundapa kovilongo ovikuavo. Tupu ovakepia vamwe vakongwa kosikola yovakokoli-ndyila, no Kosikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku, no Kosikola yo Gileade. Tupu otyipuka otyikuavo ovakepia valinga, okukuatesako onombuale mbavo okufuisapo nawa ovilinga viavo meongano. Ovakuatate ovo, valinga ovipuka ovinyingi opo vakuateseko vakuavo. Mahi vetyivila vala tyina ovakai vavo vevekuatesako. (Efe. 4:8) Ovakepia “ongombo ononene yovita.” Vetyihole tyokuundapa unene movilinga viokuivisa, ngwe valongesa nawa. Ovakulu vewaneno vamona okuti ovakepia valongesa nawa, avalingi ononkhono mbokuvehetekela. Ovakulu vewaneno, vamona okuti ovakepia ovakulu, vetyivila okukuatesako ovahikuena tyina vena ovitateka. (Titu 2:3-5) Ngotyo, tuesukisa okuhumba ovakepia, atuvepandula. w20.09 23-24 §§ 13-14

Siovaa kalimbwa ovaumbili vae vayekapo okuivisa nokuenda komaliongiyo. Tupu kalimbwa ovipuka vemulingila. (Heb. 6:10) Omuuli Isaiya wapopile onthengele-popia na ahangunune etyi Siovaa alinga ovanthu vae. Wati: “Ngomunthita, makalisa otyunda tyae. Makaongolola onongi mbae nokuoko kwae, embutyindi ponkhondo.” (Isa. 40:11) Oñgeni Siovaa, Omunthita Omunene, elitehelela tyina imwe ponongi mbae ivomba? Ekumbululo tulivasa muetyi Sesusi apopilile ovalongwa vae okuti: “Oityi onwe musoka? Okuti inkha omunthu umwe una onongi 100, apavombo ike, kasi-po 99 monomphunda, akaovola ike yokuavomba? Iya ndyimupopila okuti, tyina ameivasi, mahambukilwa vali ongi oyo tyipona onongi 99 mbahavombele.” — Mat. 18:12, 13. w20.06 19-20 §§ 8-9

Kese tyilinga tupewa na Siovaa, elao limwe enene. (Sal. 27:4; 84:10) Mahi tyina amapewa otyilinga, una okulunguka opo ahasoke okuti omunene vali ku vakuavo. (Luka 17:7-10) Mokonda etyi ahanda, okuundapela ovakuatate no nomphange. (2 Kol. 12:15) Ombimbiliya ipopia ovanthu vamwe vasokele okuti ankho vena vali esilivilo tyipona eli ankho vena. Onongeleka ombo, opala okutulondola. Diotelefe ankho uhanda “okukala pomphangu yo tete” mewaneno. (3 Suau 9) Uzia wahandele okulinga otyilinga ankho ahapondola. (2 Crô. 26:16-21) Abisalau welilingisile ngatyina ehole ovanthu, nthainyo ankho uhanda vala okukala ohamba. (2 Sam. 15:2-6) Ovipuka viaendele novanthu ovo, vilekesa nawa okuti Siovaa kahande ovanthu velipakako. (Pro. 25:27) Ovanthu vokuna omalityindailo, nelungavi, apeho vakala novitateka. — Pro. 16:18. w20.07 4 §§ 7-8

Onombunga mbumwe vailukila kovilongo ovikuavo. Vamwe vakatila ovilwa, ovakuavo vakataindya ovilinga. Pahe kosikola, ovana valongeswa melaka lyo motyilongo omo. Ovohe, navo pamwe vesukisa okulilongesa elaka olio opo vavase ovilinga. Mahi pamwe motyilongo otyo, muna ewaneno ine otyikundyi tyelaka liavo. Pahe vena okulinga ñgeni? Okuti vena okuenda mewaneno lipopia elaka liavo ine mavaende mewaneno lipopia elaka lyo motyilongo otyo? Onkhalamutwe yombunga, oe una okuholovona ewaneno mavaende. Tyina atokola, una okusoka nawa kovanthu aveho vo mombunga yae. Onthue tuesukisa okuhumba etokolo lionkhalamutwe yombunga. Etyi onkhalamutwe yombunga yapopia, atuho tuesukisa okutyitavela, atuveliepesa nawa mewaneno lietu. — Loma 15:7. w20.08 30 §§ 17-18

Inkha tuhanda Siovaa etuavele ononkhono, katupondola okupamena mekongoko lietu, no momalumono etu, na apa tuatyitilwa, no movipuka tualongeswa. Siovaa kesukile-ale novipuka ovio! Pu vana aholovona vakale ovanthu vae, “petupu ovanongo ovanyingi mokusoka kuovanthu, vokuna epondolo havanyingi-ko, vokuatunda monombunga mbomunkhima havanyingi-ko.” (1 Kol. 1:26) Ngotyo, ankho utupu ovipuka viapopiwa konthyimbi yo palagrafu ei, uhasoye. Uhasoke okuti kumetyivili okuumbila nawa Siovaa. Mokonda tyina uhena ovipuka ovanthu vo mouye vasoka okuti viesukisa unene, omphitilo yokutala okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako. Mongeleka, pena ovanthu vapopia omapita omatavelo etu. Inkha una owoma wokupopia novanthu ovo, likuambela ku Siovaa opo utyivile okuvehangununina etyi ulilongesa. (Efe. 6:19, 20) Inkha una ouvela uhaveluka, ita ku Siovaa opo ekukuateseko okumulingila etyi uvila. Apeho tyina umona okuti Siovaa ukahi nokukukuatesako, ekolelo liove malipame vali tupu molitehelela okuti una vali ononkhono. w20.07 16 § 9

Inkha tuhanda okupaka Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete momuenyo, tuesukisa okuyekapo ovipuka vimwe opo tulinge etyi Siovaa ahanda, ngetyi tyalingile Ambalaiau. (Malu. 10:28-30; Heb. 11:8-10) Mahi mokukevelela, pamwe matukala novitateka vimwe. Ongeleka ya Ambalaiau itulongesa okuti atee umwe tyina tuhanda okuumbila Siovaa omuenyo wetu auho, matukala novitateka. (Tia. 1:2; 1 Pet. 5:9) Hono, onthue tuna vali ovipuka ovinyingi vitukuatesako okusoka komutwe. Ovipuka vikahi nokumoneka mouye, vilekesa nawa okuti tukahi konthyulilo. Apa katutu, kamatusukisa vali okukevelela epunda-umbo liomalisesu otyotyili. Ouhamba wa Huku mauya okutumina ohi aiho. Otyipuka tyimwe otyiwa matukamona, o vetu mavatutiliswa. Ambalaiau nombunga yae, navo mavakatutiliswa. Okuti mokakala-ko uveliepese? Mokakala-ko vala, ine ulinga ovipuka evi vitatu: (1) Yekapo ovipuka vimwe opo upake Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete. (2) Tualako nekolelo liapama, na tyina una ovitateka. (3) Kevelela noumphua-lundo omuvo Siovaa mafuisapo etyi etupopila. — Miq. 7:7. w20.08 5-6 §§ 13-14; 7 § 17

Tutyii okuti ovanthu nga vetuipaa, Siovaa metukondolela omuenyo. Tutyii okuti vetupu-ale etyi vapondola okulinga opo vetuyapule ku Siovaa. (Loma 8:35-39) Wamona ounongo wa Siovaa metutilo? Satanasi uhonga ovanthu nononkhia opo valinge etyi ahanda. Mahi onthue katutavela okulinga etyi ahanda mokonda tutyii okuti ine tunkhia, Siovaa metututilisa. Inkha vana veyele Siovaa vekuhonga okuti mavekuipaa, okuti moyekela omuenyo wove pomavoko a Siovaa nonthumbi yokuti mekututilisa? Oñgeni monoñgonoka ekumbululo liepulo olio? Otyipuka tyimwe upondola okulinga, okulipula okuti: ‘Okuti ovipuka ndyilinga ononthiki ambuho vilekesa okuti ndyiyumba onthumbi Siovaa?’ (Luka 16:10) Tupu soka ku etyi: Siovaa wapopia okuti matekula vana vapaka Ouhamba wae pomphangu yo tete. Pahe lipula okuti: ‘Onkhalelo ndyityinda omuenyo ilekesa okuti ndyiyumba onthumbi onondaka ombo?’ (Mat. 6:31-33) Inkha wakumbulula okuti yoo, tyilekesa okuti uyumba onthumbi mu Siovaa. Onthumbi oyo, maikukuatesako movitateka upondola okukala navio komutwe wandyila. — Pro. 3:5, 6. w20.08 17-18 §§ 15-16

Onthue tuesukisa okulilongesa okuundapa nawa no Mbimbiliya opo tukale ovanongo. Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okukala ovanongo, omaliongiyo. Iya opo tutyivile okukuatesako vakuetu okuhumba otyili tyo Mbimbiliya, tuesukisa okulilongesa apeho Ombimbiliya opo tupameke ekolelo lietu. Mahi okutanga vala Ombimbiliya katyituuka. Tuesukisa okusokolola ku etyi tuatanga, nokuovolola momikanda vietu. Ine tulinga ngotyo, matunoñgonoka nawa etyi tuatanga, atuendela-mo. (1 Tim. 4:13-15) Tupu okulinga ovipuka ovio tyitukuatesako okulongesa nawa vakuetu Ondaka ya Huku. Okuvetangela vala otesitu katyituuka. Etyi tuhanda, okuvekuatesako okunoñgonoka nawa otesitu, avaendela-mo. Ngotyo, okulilongesa apeho Ombimbiliya, tyitukuatesako okukala ovanthu valongesa nawa. — 2 Tim. 3:16, 17. w20.09 28 § 12

Onthue matutualako vala tyihatalukwa movilinga viokuivisa, tyina tusoka kovipuka aviho Siovaa alinga opo etukuateseko movilinga ovio. Mongeleka, tupewa okulia okunyingi kupameka oupanga wetu na Siovaa, ngetyi omikanda, nono vidiu, novipuka ovikuavo vikahi mono site mbetu mo internet ngetyi o Broadcasting. Tupu mo site yetu, muvasiwa ovipuka ovinyingi viahonekwa momalaka alamba po 1000! (Mat. 24:45-47) Onkhalelo onkhuavo ipondola okutukuatesako okuhatalukwa movilinga viokuivisa, oputyina tuhetekela ongeleka ya Sesusi. Sesusi kayekele natyike tyimutalule okuava oumbangi wotyotyili. (Suau 18:37) Mongeleka, ketavelele etyi Satanasi emuavela “omauhamba aeho omouye nomunkhima wao.” Tupu ketavelele etyi ovanthu vahandele akale ohamba. (Mat. 4:8, 9; Suau 6:15) Ankho kesukile nomalumono, tupu ankho utupu owoma wokuyalwa. (Luka 9:58; Suau 8:59) Tyina ekolelo lietu lilolwa, tupondola vala okutualako inkha tuhinangela onondongwa mba apositolu Paulu, mo tesitu yo hono. w20.09 9-10 §§ 6-7

Mewaneno muna ovakepia ovanyingi vaundapa unene. Valinga ononthele momaliongiyo, venda movilinga viokuivisa, vaviukisa Onondyuo Mbouhamba, vesuka na vakuavo. Mahi no ngotyo vena ovitateka. Vamwe vatekula ovohe vakulupa, ovakuavo veyelwe nonombunga mbavo. Nkhele ovakuavo, vatekula aveke ovana. Ngotyo, vena okuundapa unene opo vakuateseko ovana vavo. Omokonda yatyi ovakepia vesukisila okukuatesuako? Omokonda ovanthu mouye muno vatomba ovakepia. Mahi Ombimbiliya itupopila tuvekuateseko. Mongeleka, apositolu Paulu wapopilile ovakuatate mewaneno lyo Loma valiepese nawa Febe, ‘avemuavela atyiho ankho esukisa.’ (Loma 16:1, 2) Paulu ankho watomba ovakepia. Mahi etyi akala omu Kilisitau, ahimbika okuvehumba, nokuvelinga nawa. w20.09 20 §§ 1-2

Opo tukuateseko omulongwa wetu nae esuku notyilinga tyokulinga ovalongwa, tupondola okumupula okuti: “Etyi welilongesa otyili tyo Mbimbiliya, okuti omuenyo vove pahe ukahi vali nawa? Usoka okuti navakuenyi vesukisa okutehelela otyili otyo ove welilongesa? Oñgeni upondola okuvekuatesako?” (Pro. 3:27; Mat. 9:37, 38) Tuna okuhinangela okuti Sesusi wetupopila tulongese vakuetu ‘okuendela movipuka aviho etutuma.’ Okulinga ngotyo tyakutikinya ovitumino vivali vielikuata novilinga ovio viokuivisa nokulinga ovalongwa. Ovitumino ovio vivali ovievi: Onthyole na Huku, nonthyole novo munthele yetu. (Mat. 22:37-39) Oñgeni ovitumino ovio vivali vielikuata novilinga viokuivisa? Otyipuka tyesukisa unene matyilundu omulongwa wetu okupopila vakuavo etyi elilongesa Mondaka ya Huku, onthyole ena na Huku novo munthele yae. Tutyii okuti ovalongwa vamwe tyina vasoka okuivisa, vena owoma. Mahi tuesukisa okuvekuatesako okukala nonthumbi yokuti Siovaa mevekuatesako, iya katutu-katutu owoma vena novanthu mautepuluka. — Sal. 18:1-3; Pro. 29:25. w20.11 3 §§ 6-8

Tyina ulilongesa etyi mokalongesa, ita Siovaa akuateseko omulongwa wove muetyi esukisa. Muiita ekukuateseko okulongesa nawa no Mbimbiliya, monkhalelo ihika komutima. Hinangela okuti etyi uhanda, okukuatesako omulongwa wove, atee ambatisalwa. Wesukisa okulinga ovipuka vivali: okutehelela Siovaa, nokupopia nae. Omulongwa, utehelela Siovaa tyina atanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. (Jos. 1:8; Sal. 1:1-3) Popila omulongwa wove okuti upondola okupopia na Siovaa ononthiki ambuho mokulikuambela. Tyina muhimbika okulilongesa na tyina mumanuhula, likuambela nomutima auho. Likuambela nae, tupu muitilako momalikuambelo ove. Tyina omulongwa wove atehelela omalikuambelo ove, nae matyimulundu okupopila Siovaa atyiho tyili momutima wae. Mupopila okuti una okulikuambela menyina lya Sesusi. (Mat. 6:9; Suau 15:16) Soka, oñgeni okutanga apeho Ombimbiliya (okutehelela Siovaa), nokulikuambela (okupopia na Siovaa), tyipondola okukuatesako omulongwa wove okufuenaina ku Huku. — Tia. 4:8. w20.10 8 § 8; 9 §§ 10-11

Hono, eongano lina nokuundapa unene opo pokati ketu pakale ombembwa, neongano. (Ovil. 16:4, 5) Mongeleka, ankho wenda keliongiyo kewaneno ekuavo, no kotyilongo otyikuavo, ove utyii-ale onthele patyi mamulilongesa Momutala Womulavi, no ñgeni mailingwa. Mokonda yotyo, molitehelela ngatyina uli mewaneno lienyi! Ononkhono mba Huku vala mbutyivila okuonganeka ovipuka ngotyo. (Sof. 3:9, okatoi) Oityi upondola okulinga? Lipula okuti: ‘Okuti ame ndyikuatesako ewaneno lietu okukala nombembwa, newaneko? Ndyitavela kovakulu vewaneno? Vakuetu vandyumba onthumbi, haunene inkha ndyina ovilinga mewaneno? Okuti ndyihika liwa komaliongiyo? Okuti ndyityihole tyokukuatesako vakuetu?’ (Tia. 3:17) Ine watala okuti povituwa ovio una etyi wakambesa-po, likuambela ku Siovaa okuita ononkhono mbae. Okulinga ngotyo, matyikukuatesako, ohimbika okusoka nokulinga ovipuka vikahi vali nawa. Oityi matyitundililako? Ovakuatate no nonomphange mewaneno lienyi, mavekuhumbu vali. w20.10 23 §§ 12-13

Ondaka ya Huku ikahi ngotyilivandyelo. (Tia. 1:23-25) Ovanthu ovanyingi tyina vamapindukapo komuhuka, velitalela motyilivandyelo, vatale ine pena apa vena okuviukisa tyina veheneende povanthu. Tyelifwa no otyo, tyina tutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, ngotyo tukahi nokuyeka Ombimbiliya iviukise omalusoko etu, novituwa vietu. Ovanthu ovanyingi, vatanga otesitu yonthiki komuhuka tyina vehenetunde meumbo. Valinga ngotyo, opo vatale oñgeni Ombimbiliya ipondola okuveviukisa momalusoko avo. Okulinga ngotyo, onthiki aiho vatala oñgeni vapondola okueendela-mo! Nonthue tupondola okulinga ehinangeleso liokutanga Ombimbiliya, atusokolola kuetyi Ombimbiliya ipopia ononthiki ambuho. Tyina utala ngoti otyipuka otyitutu vala, mahi tyesukisa unene mokonda tyitukuatesako okutualako okueendela mondyila yomuenyo. Ikahi ngomakina yokupola osapa ihololola etyi tyikahi mokati kolutu luetu. Mahi ine tuahanda okupola ouwa komalondolo Ombimbiliya, no kuetyi vana Huku atuma vetupopila tuna okulikondola koututu. w20.11 18 § 3; 20 § 8

Namphila Ovakilisitau votete ankho vahataikiswa, mahi pena omuvo umwe vakalele nombembwa. Okuti momuvo oo wombembwa vakalele ovanongo? Enga. Tupopia ngotyo mokonda Ovakilisitau ovo ovakuatyili, vaivisile nombili onondaka onongwa. Omukanda Ovilinga upopia okuti mokonda ankho “vena onthilo na Siovaa,” avatualako okuivisa onondaka ongwa iya ewaneno alitualako ‘okuliyawisa.’ Siovaa eveyambe etyi vaundapa nounongo momuvo oo wombembwa. (Ovil. 9:26-31) Ovakilisitau ovo vaivisile nombili onondaka onongwa etyi vakala momuvo wombembwa. Mongeleka, etyi apositolu Paulu amona okuti omapito omo Efesu aikuka pala onondaka onongwa, aivisa nombili mepunda-umbo olio, ahayeke omphitilo oyo imulambe. (1 Kol. 16:8, 9) Etyi etokolo olio liapopilwa omawaneno, Ovakilisitau avalingi ononkhono mbokuyandyanesa “onondaka onongwa mbondaka ya Siovaa.” (Ovil. 15:30-35) Ouwa patyi watundilila-ko? Ekumbululo tulivasa mo tesitu yo hono. w20.09 16 §§ 6-8

Etyi Andau alinga onkhali, tyati vala oe muene, ovanthu vatuka mwe, vakala novitateka ovinene. Onthue no hono, tuli nokumona ononkhumbi mbatuka kokuehetavela kwae. Mahi pahe soka-ko vala ouwa maukatuka ketutilo liomona wa Huku! “Etutilo lyo vokuankhia malikalingwa mokonda yomulume wike vala,” Sesusi. “Ngetyi ononkhia mbaetwa nomulume wike vala,” “tupu mu Kilisitu aveho mavakakala nomuenyo.” (1 Kol. 15:21, 22) Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati: “Mu Andau aveho vankhia”? Paulu ankho uli nokupopia ovanthu vatuka mu Andau vankhia kombanda yokuapiñgana onkhali, mokonda yonkhali, ovanthu vanthikululilwa kononkhia. (Loma 5:12) Pu vana vapopiwa okuti “mavakakala nomuenyo,” Andau kepo. Kotyilikutila tyeyovo, Andau kapolo-ko ouwa, mokonda ankho utupu onkhali, okuehetavelele ku Huku wetyilingila wina. Ngetyi Andau eheli pu vana mavakakala nomuenyo, na vana “Omona womulume” mapopi okuti vafwa “ovinkhombo,” mavakaya “kononkhia mbahapu.” — Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9. w20.12 5 §§ 13-14

Inkha katukahi nokupewa otyilinga tyimwe tuhole meongano, tusokei ko noandyu mbekolelo. Mongeleka, Siovaa waihanene onoandyu ambuho opo velisokeseko etyi vapondola okulinga ohamba imwe ondingavivi ankho itiwa o Akabe. Onoandyu ononyingi ambupopi etyi mbasoka. Mahi Siovaa aholovona-po vala oandyu ike eitumu ilinge Akabe etyi yasoka. (1 Reis 22:19-22) Tala okuti onoandyu ononkhuavo kambasoyele iya petupu ei yasokele okuti: ‘Omokonda yatyi etyi ame napopia tyihetavelelwe?’ Petupu natyike tyilekesa okuti hamwe onoandyu mbasokele ngotyo. Onoandyu ombo ankho mbeliola omutima, etyi ankho mbuhanda okunkhimaneka Siovaa. (Juíz. 13:16-18; Ehol. 19:10) Hinangela okuti tuna elao enene liokukala onombangi mba Siovaa nokuivisa Ouhamba wae. Opo Siovaa ahumbe omunthu katale kotyilinga ena-tyo meongano. Mokonda omunthu upondola okuti akala notyilinga meongano, ahakala vali natyo. Siovaa uhumba vali omunthu inkha wapola pokati tupu weliola omutima. Atee umwe omunthu oo uhumbwa navakuavo. Ngotyo, Siovaa upondola okukukuatesako okutualako tyapola pokati, nomutima weliola. Otyipuka tyipondola okukukuatesako okupola pokati, nokuliola omutima, onongeleka onongwa tutanga Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Kala tyafwa-po opo ukuateseko ovakuatate vove. — 1 Pet. 5:5. w20.12 26 §§ 16-17

Okapasete keyovo, ekevelelo tuna mu Siovaa. Ekevelelo liokuti meketuyovola kononkhia akayamba aveho vana valinga etyi ahanda. (1 Tes. 5:8; 1 Tim. 4:10; Titu 1:1, 2) Ekevelelo lietu, liyakulila omalusoke etu. litukuatesako okutualako okusoka komilao vya Siovaa, tupu litukuatesako okuhasoyo tyina tuna ovitateka atukala nonthumbi yokuti mavilambe. Tupondola okulivaleka okapasete, putyina tusoka ngetyi Huku asoka. Mongeleka, ekevelelo lietu hakuyumba onthumbi momalumono apwa, mahi omu Huku. (Sal. 26:2; 104:34; 1 Tim. 6:17) Omutunga wononkhono mba Huku, Ondaka ya Huku Ombimbiliya. Omutunga oo, utukuatesako okulityilika omalongeso ouye, novituwa ovivi viomouye. Eongano lya Huku litulongesa oñgeni tupondola ukuundapesa omutunga wononkhono mba Huku. (2 Kol. 10:4, 5; 2 Tim. 3:16, 17; Heb. 4:12) Mahi tupu tulilongesa ukuundapesa omutunga wononkhono mba Huku tyina tulinga elilongeso lioulike. — 2 Tim. 2:15. w21.03 27 § 4; 29 §§ 10-11

Puetyi Suau eli mokaleya, tyamonekele umwe nawa okuti ankho uhole vakuavo. Mongeleka, ahonekela omukanda Eholololo, eutumu komawaneno opo vanoñgonoke ‘ovipuka mavikeya komutwe wandyila.’ (Ehol. 1:1) Tyafwa etyi Suau atunda mokaleya, opo ahoneka omukanda wa Suau upopia omuenyo wa Sesusi, novilinga viae viokuivisa. Tupu opo ahoneka omikanda vitatu, na apameke vakuavo momawaneno. Oñgeni matuhetekela Suau, atuahaovola olumono mahi atulingi ononkhono mbokukuatesako vakuetu? Ovipuka upanga okulinga tyina nkhele una omuenyo, ovio mavipopi ine tyili-tyili uhole umwe vakuenyi. Wahalinge ngetyi tyilinga ouye ou wa Satanasi. Ouye wa Satanasi uhindila ovanthu okuliovolela vala olumono, nomunkhima. Omuvo wavo ngamo vala upuila omo. Mahi, ovaivisi Vouhamba wa Huku, hangotyo-ko valinga, vana vaundapa unene movilinga viokuivisa, nokukuatesako vakuavo okukala omapanga a Siovaa. Vamwe atee umwe vaundapa movilinga vya Huku omuvo auho. w21.01 10 §§ 9-10

Jonataa ankho upondola okulwa onkhi Daviti. Mokonda Jonataa ankho omona Wohamba Saulu, ankho upondola okupopia okuti oe una okupinga koutumini. (1 Sam. 20:31) Mahi Jonataa hatyoko alingile, ankho weliola omutima iya ankho utavela etyi Siovaa apopia. Otyo aholovonena okuhula komunthu Siovaa aholovona opo apinge koutumini Wohamba Saulu. Jonataa ankho utyii okuti okuhula ku Daviti matyinumanesa tate yae. Mahi ahatili owoma, atualako okukuatesako Daviti. (1 Sam. 20:32-34) Jonataa ankho uhole unene Daviti, ankho kemulu onkhi. Tala okuti Jonataa ankho wakola omutima iya ankho omunongo kokuyaha nonohevo movilwa kaponyo. Jonataa na tate yae Saulu, ankho vena omunkhima wokuti “vahateka vali tyipona onkhombe” iya ankho “vena vali ononkhono kononkhulika.” (2 Sam. 1:22, 23) Jonataa ankho uvila okulinga ovipuka ovinyingi, mahi kelimphandele. Ankho kahande okulityutya na Daviti. Kapopile okuti utyivila vali okulinga nawa ovipuka tyipona Daviti. Kaluile onkhi Daviti mokonda yovipuka evila okulinga. Jonataa ankho utala kovituwa oviwa vya Daviti. Daviti ankho wakola omutima iya uyumba onthumbi mu Siovaa. Ovipuka ovio, Jonataa ankho uvihole unene. Uhinangela onalupi Jonataa ahimbika okuhumba unene Daviti, ngetyi elihole oe muene? Ha puetyi aipaa Goliya. w21.01 21 § 6; 22 §§ 8-9

Ovaumbili aveho va Huku vahongolelwa na Sesusi Kilisitu uhena onkhali. Mahi tyina omuhikuena, amanepwa, pahe mahongolelewa nomulume omukuankhali. Otyipuka otyo tyipondola okumupuiya. Ngotyo, tyina woovola ou mamulinepe nae, lipula okuti: ‘Oityi tyindekesa okuti omukuatate oo, makala onkhalamutwe yombunga ikahi nawa? Wesuka umwe novilinga vya Huku? Inkha kesukile novilinga vya Huku tyina tuehelinepele, oityi tyinkhalesa nonthumbi yokuti nga tuelinepa mesuku novilinga vya Huku?’ Tupu upondola, okulilinga omapulo aa: ‘Ovituwa patyi ame ndyina mavikuatesako otyinepo tyetu? Napwa-elundo? Ndyina otyali? Ndyina oupanga wapama na Siovaa?’ (Ecl. 4:9,12) Opo omukai akale nehambu motyinepo tyitei komatokolo alinga tyina aovola ou melinepe nae. Ovakai ovanyingi ovaumbili va Huku, vatualako okutavela kovalume vavo. Tuvepandula unene, mokonda vatualako nokuumbila nehambu Siovaa, kumwe novalume vavo, omanima omanyingi! w21.02 8 §§ 1-2

Momanima ano, ovaivisi ovanyingi vena nokulilongesa omalaka omakuavo opo vakuateseko ovanthu ovanyingi movilinga viokuivisa. Okulilongesa elaka ekuavo tyesukisa okupilulula ovipuka ovinyingi. Mongeleka, ovakuatate ovo no nomphange, vasapo ewaneno lipopia elaka liavo, opo vende kewaneno lipopia elaka vekahi nokulilongesa mokonda kuesukisa ovaivisi. Otyo otyipuka vahakuluminyinue. Vailuka tupu, omokonda vahanda okukuatesako ovilinga Viouhamba. Vamwe vakala omuvo omunyingi opo vetyivile okupopia umwe nawa elaka. No ngotyo vakuatesako ewaneno mononkhalelo ononyingi. Ovituwa viavo oviwa, novipuka vevila okulinga, vipameka ewaneno. Onthue tuhole unene ovakuatate ovo no nomphange! Ovakulu vewaneno kavapondola okupopia okuti omukuatate umwe kapondola okukala omukulu wewaneno ine omukuatesiko wovakulu vewaneno, mokonda vala ketyivili okupopia nawa elaka liavo. Vena okueleka ovituwa viomukuatate vahanda okuholovona, netyi Ombimbiliya ipopia, ha netyi apopia elaka liavo. — 1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Titu 1:5-9. w20.08 30 §§ 15-16

Ovanthu ovanyingi vasoka okuti opo vakale nehambu vena okukala nekongoko ewa, no nombongo ononyingi, nokulivila nombunga. Mahi ehambu Tiaku apopia, lituka kononkhono mba Huku, kalitei kovitateka omunthu ena. Opo omuumbili wa Huku akale nehambu wesukisa okutualako okunoñgonoka Huku nokumuhambukiswa. (Gal. 5:22) Tupu una okuhetekela ongeleka ya Sesusi. (Luka 6:22, 23; Kolo. 1:10, 11) Mongeleka eiho liolamba, likala kohi mahi otyo otyimimi tyimoneka. Okavitulu kolamba katyilika omaande okunyingila mokati. Nehambu Liomukilisitau otyo likahi ngotyo kalitepuluka tyina avela ine tyina ehena onombongo. Ehambu liae lili kohi. Tupu kalitepuluka tyina eyelwe nombunga, na tyina amoneswa ononkhumbi novanthu ovakuavo. Tyina alingwa ovipuka ovio, ehambu liae liliyawisa vali. Tupu tutyii okuti, tumoneswa tupu ononkhumbi, omokonda tuvalanduli votyotyili va Sesusi. (Mat. 10:22; 24:9; Suau 15:20) Otyo Tiaku ahonekela onondaka mbotesitu yo hono. w21.02 28 § 6

Tyina utanga Ombimbiliya ovasi onondaka mbupopia okuti tyesukisa okutula omutima nokuyumba onthumbi mu Siovaa, mbupaka momutwe. Opo utyivile okumbupaka liwa momutwe, mbutangela peulu, ombuhoneka pokamukanda ombupake poluhandya. Siovaa wapopilile Sosuwe atange apeho-apeho omukanda wovitumino na etyivile okulinga nawa ovipuka. Ovipuka matange tupu ankho mavimukuatesako okuhatili owoma, etyivili okuhongolela nawa ovanthu va Huku. (Jos. 1:8, 9) Mo Mbimbiliya muna onotesitu ononyingi mbupondola okutukuatesako okutula omutima tyina tuna otyitateka tyimwe tyihetulaleka. (Sal. 27:1-3; Pro. 3:25, 26) Mongeleka, momaliongiyo tuvasa-mo ovipuka ovinyingi vitukuatesako. Muna omalongomona, nomakumbululo a vakuetu, atuho tutyihole tyokuhipulula na vakuetu momaliongiyo! (Heb. 10:24, 25) Okukala nomapanga omawa mewaneno tyitukuatesako unene. w21.01 6 §§ 15-16

Pokuambatisalwa walekesa okuti una ekolelo, tupu uyumba onthumbi mu Siovaa. Siovaa wahambukwa mokonda no ove, uwombunga yae. Mokonda yotyo, tualako okuyumba onthumbi mu Siovaa. Tyili, tyipondola okutupepukila okuyumba onthumbi mu Siovaa pokulinga omatokolo omanene. Iya pokulinga omatokolo omatutu? Otyiwa okuyumba onthumbi mu Siovaa tyina tulinga omatokolo omanene, ngetyi, ovilinga matuundapa, natyina tuhanda okuovola ovilinga meongano. Tupu otyiwa okuyumba onthumbi mu Siovaa tyina tulinga omatokolo omatutu, ngetyi okukoya ovitalukiso vietu! Wahayumbe onthumbi mounongo wove muene. Tanga Ombimbiliya. Ovolola, utale etyi molingi. Ngatyo umwe ulinga. (Pro. 3:5, 6) Inkha utyilinga, Siovaa mahambukwa, tupu ovakuatate mewaneno mavekulingi onthilo. Vakuendye, atuho tuvakuankhali. No onwe muvakuankhali iya pamwe mamupengesa umwe. Mahi no ngotyo, mupondola okulinga atyiho muvila movilinga vya Siovaa. w21.03 6 §§ 14-15

Okuti vombunga yove vekuyele mokonda Umbangi ya Siovaa? Okuti ukala motyilongo omu ovilinga vietu viailikwa? Ine ongotyo, opo nanyo onondaka mbuvasiwa momukanda 2 Timotiu 1:12-16; 4:6-11, 17-22 mbupondola okukupameka. Omukanda oo, apositolu Paulu weuhoneka etyi eli mokaleya. Tyina ulilongesa ehipululo lya Paulu, popila Siovaa ovitateka viove opopi oñgeni ulitehelela. Popia umwe nawa etyi tyekusukalalesa. Ita ku Siovaa ekukuateseko okuvasa onondongwa mbukahi nawa mehipululo lya Paulu, mambukukuatesako motyitateka tyove. Siovaa walondolele Paulu okuti mamoneswa ononkhumbi mokonda yetyi akala Omukilisitau. (Ovil. 21:11-13) Oñgeni Siovaa akuatesileko Paulu? Siovaa wakumbululile omalikuambelo ae, tupu emupameka. Paulu akala nonthumbi, yokuti makapewa ondyambi yae mokonda yovilinga alinga. Tupu, Siovaa atumu Paulu opo akuateseko ovakuatate vae. w21.03 17-18 §§ 14-15, 19