Outubro

Ovipuka tulongeswa, novipuka tutavela, vipolwa Mondaka ya Huku. Ovanthu vamwe kavetavela etyi tulongesa mokonda vasoka okuti, ñgeno nonthue tulinga ovipito viankhimana. Etyi tulongesa, hatyo-ko vahanda okutehelela. Oityi tuna okulinga opo tuhayekepo okuumbila Huku? Apositolu Paulu wahonekela Ovakilisitau voko Loma okuti: “Ekolelo likuama otyipuka omunthu eiva. Iya etyi eiva, onondaka konthele ya Kilisitu.” (Loma 10:17) Oityi tyipameka ekolelo lietu? Okulilongesa Ovihonekwa, hakuenda kovipito vionongeleya vihelikuatele netyi Ombimbiliya ipopia, namphila ovipito ovio vimoneka ngoti vikahi nawa. Onthue tuesukisa okukala nekolelo lituka kenoñgonoko liafuapo mokonda “tyihena ekolelo katyitavela okuhambukiswa nawa Huku.” (Heb. 11:1, 6) Katuesukisile ehuviso opo tukale nonthumbi yokuti tuavasa otyili. Okulilongesa nawa Ombimbiliya, otyo tuesukisa okulinga opo tukale nonthumbi yokuti tuavasa otyili nokulipola ondima momutima. w21.05 4-5 §§ 11-12

Omu apostolu Paulu wali novitateka ovinyingi. Wesukisile okukuateswako nokupamekwa etyi avetelwe, netyi atyopelwe nomamanya, netyi apakelwe mokaleya. (2 Kol. 11:23-25) Tupu, wapopia okuti pamwe ulwisa omalusoke apenga. (Loma 7:18, 19, 24) Tyihe otyo vala, ankho una otyitateka tyimwe “aihana okuti ekete mohitu” iya ovikando vimwe welivondelele ku Huku okuita opo emupole-lio. (2 Kol. 12:7, 8) Namphila Paulu akalele novitateka ovinyingi, mahi Siovaa wemuavelele epondolo opo afuisepo ovilinga viae. Tala etyi Paulu evilile okulinga. Mongeleka, etyi akuatwa ko Loma apakwa mondyuo imwe nefualali limuyunga, ngwe watuaileko okuivisa aloo umwe nokulongesa ononkhalamutwe mbova Sundeu. (Ovil. 28:17; Fil. 4:21, 22) Tupu, ankho wiivisa kuvana ankho veya okumutalelapo noku vana vekahi nokumuyunga. (Ovil. 28:30, 31; Fil. 1:13) Tupu, pomuvo opo Paulu wahonekele omikanda viakuatesileko ova Kilisitau votyotyili iya na hono vitukuatesako. w21.05 21 §§ 4-5

Mokonda yomalityindailo, Uzia Ohamba yo Sundaa ketavelele okupakeluamo na vakuavo, mokonda yotyo alingi otyipuka ankho ahapondola okulinga. Ponthyimbi Uzia ankho omunthu umwe ukahi nawa. Walingile umwe ovipuka ovinyingi oviwa, wafindile ovilwa ovinyingi, watungile omapunda-umbo omanyingi iya tupu ankho una omapia omanyingi. Ombimbiliya yapopia okuti, “Huku yotyotyili ankho umukuatesako.” (2 Crô. 26:3-7, 10) Tupu Ombimbiliya ipopia okuti, “etyi apama, ahimbika okukala nomalityindailo pala ehanyu liae muene.” Siovaa wapopile okuti, ovanakwa vala vapondola okuava oisesu. Mahi mokonda yomalityindailo, Ohamba Uzia aende mondyuo ya Huku aave oisesu. Siovaa ehetyihande emuyumbu otyilundu. (2 Crô. 26:16-21) Okuti nonthue tupondola okukala nomalityindailo atulingi onkhali ngetyi Uzia alingile? Enga, tupondola okulinga ngae, inkha tusoka vala unene kuonthwe. Otyiwa atuho tuhinangele okuti kese otyilinga tupewa mewaneno, tutyipewa na Siovaa. (1 Kol. 4: 7) Inkha tukala nomalityindailo Siovaa kemetuavela ovilinga meongano liae. w21.06 16 §§ 7-8

Sesusi ankho utyii okuti hapeho ovalongwa vae mavatundu movilinga viokuivisa tyahambukwa. Katutyii ovanthu veñgapi ovalongwa valongesile, avakala ovalongwa. Mahi ovalongwa va Sesusi ankho vesukisa okunoñgonoka okuti, kavapondola okuhambukwa vala mokonda ovanthu vevetavela otyipuka tyina okuvehambukiswa vali, okunoñgonoka okuti ononkhono valinga ombo mbuhambukiswa Siovaa. Inkha tutualako okukoleleya movilinga vietu viokuivisa, matukakala nomuenyo wahapu. Tyina tulinga ononkhono mbokuivisa nokulongesa onondaka onongwa, tukahi ‘nokukuna tyihongolelwa nononkhono mba Huku’ tuli nokuyeka ononkhono mba Huku mbutuhongolele. Naina ‘tuhayekei-ko,’ ‘tuhasoyei’ mokonda Siovaa wati meketuavela omuenyo wahapu namphila pamwe nawike tuakuatesako welipakula kwe. — Gal. 6:7-9. w21.10 26 §§ 8-9

Sesusi novalongwa vae ankho vaponwa unene, mokonda yokuaivisa unene. Ankho vahanda okupululukwapo, mahi ovanthu ovanyingi aveya apa ankho veli. Mokonda yokankhenda Sesusi ahimbika okuvelongesa “ovipuka ovinyingi.” Omokonda Sesusi ankho wesuka novanthu vana. Ankho weete okuti vamona emone, vamona ononkhumbi, vetupu-ale ekevelelo iya evekuatesako. Na hono ovanthu ovanyingi ongotyo vekahi. Namphila hamwe tyina tuvetala ngoti vekahi nawa vena ehambu, mahi vesukisa okukuatesuako. Vekahi ngonongi mbavomba, mbehena omunthita umbuhongolela. Apositolu Paulu wapopia okuti ovanthu ovo, kavei Huku iya vetupu ekeveleko. (Efe. 2:12) Tyina tusoka konkhalelo ovanthu apa tuivisa vekahi, oluembia nokankhenda vitulunda okuvekuatesako. Iya onkhalelo ikahi nawa yokuvekuatesako, okulilongesa navo Ombimbiliya. w21.07 5 § 8

Omunthu wokulipakako una omalityindailo iya usoka vala kwe muene. Omunthu woonkhi uhanda ñgeno vakuavo kavakala novipuka iya tupu uhanda ñgeno ovipuka viavakuavo vikala viae. Omunthu wokuna onkhi upondola okuyala vakuavo. Onkhi nokulipakako tyikahi ngonthuko. Mongeleka, omphandyi ipondola okukala tyitai omanima amwe mahi konyima ipondola okutekapo mokonda yokuatukwa. Tyelifwa notyo, omunthu ulipakako nokuna onkhi upondola umwe okuumbila Siovaa omanima amwe. Mahi mokonda ulinga ovipuka nonkhi nokulipakako, konyima upondola okutokela mehanyauno. (Pro. 16:18) Omunthu oo, uyekapo okuumbila Siovaa, elinyono oe mwene tupu upondola okunyona vakuavo. Opo tuhelipakeko tuesukisa okuendela monondongwa, omu apositolu Paulu apopilile Ova Filipu, mbati: “Muhalingei natyike novilwa ine omalityindailo, mahi nomutima weliola talei vakuenyi ngatyina ovanene vali ku onwe.” — Fil. 2:3. w21.07 15-16 §§ 6-8

Ovanthu vasoka okuti ongeleya yotyotyili oyo ina ikumbulula omapulo atyo aeho, atee umwe na ana ahakumbululilwe mo Mbimbiliya. Okuti okusoka ngotyo tyaviuka? Tusokei ku Paulu. Paulu wapopilile vakuavo, ‘vatale nawa ovipuka aviho,’ mahi tupu apopi okuti nae ankho una ovipuka ovinyingi ahanoñgonokele. (1 Tes. 5:21) Paulu wapopile okuti: “Onthue tutupu enoñgonoko aliho,” ayawisako okuti: “Ongatyina tukahi nokulitalela motyilivandyelo tyihamoneka nawa.” (1 Kol. 13:9, 12) Paulu ankho kei ovipuka aviho, no onthue katwii atyiho. Paulu ankho wii vala ovipuka vimwe vya Siovaa netyi makalinga komutwe wandyila, ovipuka ovio ngavio umwe vimukalesa nonthumbi yokuti wavasa otyili! Otyipuka tyipondola okutukuatesako atunoñgonoka okuti tuavasa otyili, okueleka etyi Sesusi apopile tyilinga ovafendi votyotyili netyi Onombangi mba Siovaa valinga hono. w21.10 18-19 §§ 2-4

Ovakuatate vakulupa tyilinge veli movilinga viomuvo auho, tyilinge kave-mo, no ngotyo vapondola okukuatesako unene vakuavo. Ñgeni? Omokutavela otyilinga otyikuavo vena, nokupanga okulinga ovipuka ovikuavo, nokulinga etyi vevila, avahasoko kuvina vehevili okulinga. Ohamba Daviti nae walekesile okuti wapola pokati. Daviti ankho uhanda unene okutungila ondyuo Siovaa. Mahi etyi Siovaa emupopila okuti meitungu omona wae Salomau, Daviti etavela iya alinga atyiho akuateseko otyilinga tyokutunga. (1 Crô. 17:4; 22:5) Daviti kasokele okuti, hahe vali ame okutunga mokonda Salomau “omukuendye hamunongo-ko.” (1 Crô. 29:1) Daviti ankho utyii okuti, opo ondyuo ina itungwe tyisukisa okukuatesuako na Siovaa, katyitei keti nounongo womunthu mapitila komutwe ovilinga ovio. Nga Daviti ovakuatate vakulupa vatualako okuumbila Siovaa, namphila vahalingi vali ovilinga ankho valinga. Vetyii okuti Siovaa mayambe ovakuendye vekahi nokulinga ovilinga ankho valinga. w21.09 9 § 4; 10 §§ 5, 8

Tyina tupanga ovipuka matulingi meongano lya Siovaa, tukala nehambu. Mahi tuesukisa okupanga okulinga ovipuka okutalela kuetyi tuvila okulinga, atuhatalela kuetyi vakuetu vevila okulinga. Inkha tutalela vala kuetyi vakuetu vevila, ha matusoyo. (Luka 14:28) Mokonda omuumbili wa Siovaa wakolela unene kwe, mahi kese umwe welikalela na mukuavo. Siovaa kekukokelele kwe mokonda wavilapo vali kuvakuenyi. Siovaa wamona okuti weliola omutima, uhanda okulongeswa nae nokulinga omapiluluko esukisa. Kala nonthumbi yokuti Siovaa uhambukwa unene, tyina ulinga atyiho uvila movilinga viae. Tyina utualako okukoleleya ulekesa okuti una ‘omutima omuwa.’ (Luka 8:15) Naina tualako okulinga atyiho uvila. Ove una ehunga ‘liokuhambukilwa etyi ulinga.’ — Gal. 6:4. w21.07 24 § 15; 25 § 20

Tyina ovakulu vewaneno vamanoñgonoka okuti, pena umwe walinga onkhali mewaneno, velikuambela ku Siovaa okuita “ounongo wokeulu” opo vanoñgonoke etyi ngwe asoka konthele yotyo. (Tia. 3:17) Okulinga ngotyo tyipondola okukuatesako “wokualinga onkhali okutunda monkhali.” (Tia. 5:19, 20) Tupu valinga atyiho opo vayakulile ewaneno, nokuungumanesa wokualinga onkhali. (2 Kol. 1:3, 4) Tyina ovakulu vewaneno vameivi okuti pena umwe walinga onkhali, tete vena okuovola okunoñgonoka etyi tyili-tyili tyamoneka-po umwe. Pahe avelikuambela, avaovola onondongwa Mondaka ya Huku, konyima avakaviyula omunthu ‘okutalela kuetyi alinga.’ (Jer. 30:11) Tyina ovakulu vewaneno vamanoñgonoka okuti pena umwe walinga onkhali kavapondola okuseta pokukuatesako omunthu oo, mahi no ngotyo vena okutala nawa oñgeni mavaendeka nawa ovipuka. Tyina ovakulu vewaneno vaendeka ovipuka ngetyi Siovaa ahanda, aveho mewaneno vakala nawa. w21.08 11 §§ 12-13

Mboasi ankho ombunga yomulume wa Noemi. Etyi mo Isilayeli ondyala yatokala unene, Noemi nomulume wae novana vavo vevali availukila ko Moambe. Etyi veli ko Moambe omulume wa Noemi Elimeleke anyimi. Etyi pakala ovana vavo vevali avanepe, mahi etyi tyilinga ovipuka, navo vevali avanyimi. (Rute 1:3-5) Ovipuka ovio viasoyesile unene Noemi. Wasoyele umwe unene, atee umwe asoko okuti Siovaa oe wemuetela ovitateka. Etyi aihamenwa apopi okuti: ‘Siovaa wandyetela.’ “Omukulami wandinga evi vialula.” Tupu apopi okuti: “Siovaa wamonesa emone, Wepondolo Aliho wandyetela ononkhumbi.” (Rute 1:13, 20, 21 Siovaa utyii okuti ‘ononkhumbi mbupondola okuhindila atee umwe wonondunge okulinga owoova.’ (Ecl. 7:7) Siovaa walunda Rute emukuateseko nokukala noluembia olunene nae. Rute akuatesako ina-ivi okuhasoyo vali, nokumukuatesako okutala okuti Siovaa nkhele umuhole. w21.11 9 § 9; 10 §§ 10, 13

Okuti tyina tulinga atyiho tuvila motyilinga tuna, tyilekesa okuti katupondola vali okuovola ovilinga ovikuavo? Au! Tupondola okuovola okulinga ovipuka ovikuavo mavitukuatesako okuivisa vali nawa, nokulongesa vali nawa, nokukuatesako ovakuatate vetu. Matutyivili vala okulinga ovipuka ovio inkha tukala ovanongo nokupola pokati, atuhesuku no onthue muene mahi atusuku nokulingila vakuetu ovipuka oviwa. (Pro. 11:2; Ovil. 20:35) Ovipuka patyi upondeola okupanga okulinga? Likuambela ku Siovaa ekukuateseko okuovola ovilinga uvila okulinga. (Pro. 16:3) Upondola okukala omukokoli-ndyila wapola pokati, ine womuvo auho, nokukaundapa mo Mbetele, ine okukatunga onondyuo Mbomaliongiyo. Tupu upondola okulilongesa elaka ekuavo ine okukaivisa kuna kuesukisa ovaivisi. w21.08 23 §§ 14-15

Siovaa una oluembia olunene. (Ose. 6:6) Siovaa watumine omuuli Mikeya etupopile okuti tuna “okukala noluembia.” (Miq. 6:8, okatoi.) Opo tukale ovanthu vokuna oluembia, tuna okunoñgonoka oityi oluembia. Oluembia olunene oityi? Ondaka “oluembia olunene” mo Tradução do Novo Mundo ivasiwa-mo 230. Mahi oityi oluembia olunene? “Oluembia olunene, okukala omukuatyili, okutualako okuhumba otyipuka tyimwe, oluembia Siovaa ena novanthu, oluembia ovanthu vakala nalo poyavo. Omunthu wokuna oluembia olunene, uhole mukuavo emukuate-po umwe, tyihahondovoka ponthele yae.” Siovaa oe una vali oluembia olunene. Siovaa una noluembia novanthu. Ohamba Daviti wapopia okuti: “Oluembia luove olunene, oluwa unene Huku yange!” (Sal. 36:5, 7) Nga Daviti, okuti tupandula Siovaa mokonda yoluembia lwae olunene? w21.11 2 §§ 1-2; 3 § 4

Ombunga ya Siovaa, ovaumbili vae aveho na Sesusi “otyiveli kovipuka aviho atunga,” no noandyu ononyingi-nyingi. (Kolo. 1:15; Sal. 103:20) Etyi Sesusi eli pano pohi, wakuatesileko ovanthu ovakuatyili okunoñgonoka okuti vapondola okutala Siovaa ngatyina o Tate yavo. Etyi ekahi nokupopia novalanduli vae, Sesusi wapopile okuti Siovaa o ‘Tate yange tupu o Tate yenyi.’ (Suau 20:17) Tyina tuamapakula omuenyo wetu ku Siovaa atumbatisalwa tukala mombunga yovakuatate nonomphange velihole unene. (Malu. 10:29, 30) Siovaa o Tate una oluembia. Sesusi uhanda tutale Siovaa ngetyi emutala, okumutala nga tate una oluembia tupondola okutomphola nae oola tuhanda, atuhemutale nga tate utukuluminya okulinga vala ovipuka ahanda. Sesusi wati likuambelei okuti: “Tate yetu.” Sesusi ankho upondola okutupopila opo tuiihane Siovaa okuti “Mukulami,” “Mutungi,” ine “Ohamba ya apeho.” Ngetyi Ombimbiliya ipopia omanyina oo aeho aviuka. (Gên. 49:25; Isa. 40:28; 1 Tim. 1:17) Mahi Sesusi wetupopia opo tuiihane Siovaa okuti “Tate.” w21.09 20 §§ 1, 3

Ohamba Manasesi ketavelele okuviyulwa novauli va Siovaa. Konyima opo Siovaa emuviyule “aeta omafualali o Asilia, aemukuate aemukutu nomalienge evali otyitasu aemutuala ko Mbambilonia.” Etyi pahe eli oko ko Mbambilonia tyakuatwa, Manasesi elisoko umwe nawa ovipuka ovivi alinga. Avimuihama unene Manasesi “elivondela unene ku Huku yovakuaukulu vae.” Mahi ehehikila vala opo, tupu “aovola okuevelwa na Siovaa Huku.” Manasesi ankho ‘ulikuambela unene ku Siovaa.’ (2 Crô. 33:10-12) Mokueenda kuomuvo, Siovaa akumbulula omalikuambelo a Manasesi. Siovaa wamona okuti Manasesi ankho wapiluluka umwe mokonda yetyi apopia momalikuambelo ae. Siovaa atehelela umwe omalikuambelo a Manasesi emuyeke akale vali ohamba. Etyi apakwa vali Kouhamba Manasesi alingi ovipuka vilekesa okuti ankho welivela umwe tyo komutima auho. w21.10 4 §§ 10-11

Akila na Pilisila, vesukisile okutunda peumbo liavo avasipo no vavo. Kepunda-umbo oku vaya ankho vesukisa okuovola ondyuo onkhuavo nokulinga oniñgoso yokulandesa omakaka. Okuti ovipuka ovio, vievelingisisile okuhapake vali Siovaa pomphangu yo tete momuenyo? Tyipondola ekumbululo liepulo olio, ove ulii. Ko Kolindu kepunda-umbo vatilila, Akila na Pilisila avatualako okukuatesako ewaneno lyo ko Kolindu, nokukuatesako apositolu Paulu okupameka ovakuatate voko Kolindu. Pahe etyi pakala, availukila kuna kuesukisa ovaivisi. (Ovil. 18:18-21; Loma 16:3-5) Ovalinepi ovo vali nomuenyo omuwa, okuumbila kumwe Siovaa! Hono ovalinepi ovanyingi vahetekela Akila na Pilisila tyina vapaka Ouhamba wa Huku pomphangu yo tete momuenyo wavo. Omuvo ukahi nawa wokupopia, ovipuka muhanda okulinga meongano lya Huku, opokulihanda. Tyina ovalinepi valinga ononkhono mbokuovola okuvasa ovipuka vapanga okulinga meongano lya Huku, avelikuatesako okuvivasa, mavamono ovipuka oviwa Siovaa ekahi nokuvelingila. — Ecl. 4:12. w21.11 17 §§ 11-12

Tyimoneka umwe nawa okuti, onthue tuna umwe okupaka otyitumino otyo tya Huku komutima, tyokuhumba ovotate. Wahalimbweko okuti onondaka tuvasa mu Levítico 19:3, mbupopia okuhumba ovo tate, mbelilandula nonondaka mbati: “Muna okukala ovasukuki, mokonda ame Siovaa Huku yenyi, ndyimusukuki.” (Lev. 19:2) Okutala otyitumino tya Siovaa tyokuhumba ovo tate, tupondola atulipulu atuti: ‘Okuti na ame ndyityilinga umwe otyo?’ Ine utala, tyili nokwekulamba, opo wesukisa okutala pahe etyi molingi pehepano. Evi vialamba-lambale kumevivili vali okuviviukisa, mahi okuvehumba pahe pehepano otyo motyivili, okutala etyi molingi tyilekesa okuti ovo tate yove wevehumba umwe. Hamwe tyimwe upondola okulinga, okukala vali unene popalike navo. Upondola okuvekuatesako ovepe etyi vakamba, ovepameka moupanga wavo na Huku, hamwe tupu ovetulisa omutima. Otyo atyiho tyiyemba ku etyi tyipopia Levítico 19:3. w21.12 4-5 §§ 10-12

Daviti walingile ononkhali ononene. Mongeleka Daviti walingile oumbalehi na Bateseba, kombanda yatyo aipaesa omulume wae. (2 Sam. 11:2-4, 14, 15, 24) Otyipuka Daviti alingile, haeko vala tyaihamesile, tupu tyaihamesile ombunga yae novakai vae ovakuavo. (2 Sam. 12:10, 11) Otyipuka otyikuavo tyapenga Daviti alingile okuvalula ova Isilayeli vaya ko kovilwa ngwe Siovaa kemutumine. Otyipuka otyo ankho tyilekesa okuti kayumbile onthumbi mu Siovaa. Tupu ankho tyilekesa okuti una omalityindailo, wayumba onthumbi mombalulo yomafualali. Oityi tyatundililako? Mokonda yotyo Siovaa aipaa ova Isilayeli 70.000 nomukihi! (2 Sam. 24:1-4, 10-15) Ine no ove wali-po, okuti ñgeno wasoka okuti Siovaa kapondola okumuevela? Siovaa hangotyo ankho asoka, Siovaa watalele kovipuka oviwa Daviti alingile, tupu wamona okuti Daviti welivela umwe nomutima auho. Mokonda yotyo, Siovaa emupolela-po. Siovaa ankho utyii okuti Daviti umuhole, ulinga ononkhono mbokumuhambukiswa. Okusoka okuti Siovaa utala kovipuka oviwa tulinga tyituhambukiswa unene — 1 Reis 9:4; 1 Crô. 29:10, 17. w21.12 19 §§ 11-13

Sesusi nae walingile onkhenda ava valemana. Tala ondaka atumine ikapopilwe Suau Batisita, watile endei kapopiei muti: “Ovamphoki veete-po, ovilema vikahi nokueenda, vokuna otyilundu vekahi nokuveluka, onompholo mbukahi nokuiva-ko, vokuankhia vekahi nokututiliswa.” Ovanthu vamwene omaelema Sesusi alingile “vahilivikile Huku.” (Luka 7:20-22) Ovakilisitau navo tyivehambukiswa unene tyokulinga nga Sesusi, valinga umwe onkhenda ava valemana. Naina no onthue ovanthu ovo tuvelinga okankhenda, tuvelinga onthilo, tupwa elundo tuvekwateseko. Otyili, Siovaa hono ketutumu tulinge omaelema. Mahi tuna ehambu liokupopila ovamphoki na vana vehei Huku, okuti mouye omupe ovilema mavikalingwa nawa, mavakati umwe ovo veli nawa ovo vena oupanga na Huku. (Luka 4:18) Onondaka ombo mbukahi nokukuatesako ovanthu ovanyingi veli nokuhilivika Siovaa. w21.12 9 § 5

Tiaku ankho uyumba onthumbi Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Tiaku wakuatesileko ovanthu Nondaka ya Huku, okunoñgonoka okuti Siovaa uyamba vana vakoleleya movitateka avatualako noukuatyili ngetyi tyalingile Sobe. Tiaku wetyivilile okulongesa etyi ahanda nonondaka mbapepuka mbuivala nawa. Mokualinga ngotyo, kelinkhimanekele, mahi wankhimanekele Siovaa. Etyi tulilongesila-ko: Longesa etyi tyiivala, mahi otyipolo Mondaka ya Huku. Etyi tuhanda hakuhuvisa ovanthu novipuka twii, mahi okuvekuatesako avanoñgonoka okuti Siovaa oe wii ovipuka ovinyingi, tupu wesuka navo. (Loma 11:33) Apeho tuesukisa okulinga ononkhono mbokulongesa etyi tyili Mondaka ya Huku. Mongeleka, katupondola okupopila ovalongwa vetu okuti, ine ame ñgeno nalinga ñga. Mahi etyi tuesukisa okulinga okuvekuatesako no nongeleka mbuli mo Ndaka ya Huku, okunoñgonoka etyi Siovaa asoka. Ine tulinga ngotyo, ovalongwa vetu mavanoñgonoka okuti, vena okuhambukiswa Siovaa, hanthueko vokuna nokuvelongesa. w22.01 11 §§ 9-10

Huku utala umwe nawa evi tulinga vakwetu, ketuti vala mwahalingei onya vakwenyi kwapwa. Okulandula otyitumino otyo, tyesukisa unene haunene tyina wahanda okukala omukilisitau uhambukiswa Huku. Tala etyi Sesusi atoneka onondaka otyitumino tyili mu Levítico 19:18, tyilekesa okuti tyesukisa unene. Omu faliseu umwe wapulile Sesusi ati: “Otyipi otyitumino otyinene vali Povitumino viapelwe Moisesi?” Sesusi emuti, “otyitumino otyinene vali” okukala nonthyole na Siovaa Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho, nonondunge mbove ambuho. Pahe apopi onondaka mbuli Levítico 19:18 ati: ‘Tya vali tyelifwa no otyo, otyetyi: Una okukala nohole na munthele yove ngetyi ulihole.’” (Mat. 22:35-40) Ovipuka ovinyingi tupondola okulinga mavipopi okuti tuhole vakwetu. Tyimwe tulinga matyipopi okuti tuna oluembia na vakuetu, okulinga etyi tyipopia Levítico 19:18. Yati: “Wahakondolele mukuenyi otyivi notyivi.” w21.12 10-11 §§ 11-13

Sesusi watandavekele okuvoko akuate apositolu Petulu, emuyovola. Otyiwa okuhinangela okuti, etyi eli nokutala ku Sesusi Petulu wetyivilile umwe okuendela kombanda yomaande. Mahi etyi atala komphepo onene, atili owoma, asukalala ahimbika okunyingila kohi. (Mat. 14:24-31) Etyi tyaendela na Petulu tyitulongesa ovipuka ovinyingi. Etyi Petulu atunda mombaluku, kasokele okuti matalukwa nomphepo ahimbika okunyingila kohi yomaande. Etyi muene ankho tyili momutwe wae, okueendela komaande atee Komulongesi wae. Mahi ehetyivili okuhika ku Sesusi mokonda atalukwa nomphepo. Onthue hono katuendela kombanda yomaande mahi pena ovipuka vilola ekolelo lietu. Onthue tuesukisa okukala nekolelo liapama tukoleleye movitateka ngetyi Petulu esukisile okukala nekolelo aendele komaande. Ine katuyumbu onthumbi mu Siovaa no momilao viae, ekolelo lietu malitepuluka pahe atukalela vala okusukalala. Katyesukisile otyitateka patyi tukala natyo, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokukala tyityii okuti metukuatesako. w21.12 17-18 §§ 6-7

Okulikuambela, nokulilongesa, nokusokolola, tyelikuata nefendelo lietu. Tyina tulikuambela, tukahi nokupopia na Tate yetu, utuhole unene. Tyina tulilongesa Ombimbiliya, tukahi nokutambula “enoñgonoko lya Huku,” Hekulu younongo auho. (Pro. 2:1-5) Tyina tusokolola, tunoñgonoka vali nawa ovituwa oviwa vya Siovaa netyi ahandela ovanthu aveho. Oyo, oyo onkhalelo ikahi nawa yokukuata nawa omuvo wetu. Mokonda katyapepukile okuvasa omuvo wokupameka oupanga wetu na Siovaa, oityi matyitukuatesako okukuata nawa? Tyina tyitavela, kala apa pahaviele. Nkhele tusokei kuetyi tyalingile Sesusi. Etyi ehenehimbike ovilinga viae pano pohi, Sesusi wakalele ononthiki 40 moluhandya. (Luka 4:1, 2) Momuvo una ankho ekahi aike, Sesusi tyipondola welikuambelele unene, nokusokolola kuetyi Tate yae ahanda alinge. Mokulinga ngotyo, tyemukuatesileko movitateka ankho makakala navio. w22.01 27-28 §§ 7-8

Pamwe omukulu wewaneno, aa hamwe omunthu omukuavo vali mewaneno una etyi apondola okumona, pahe etupopila tutale nawa. Inkha omunthu uya kuonthue etuviyula nonondongwa mbo Mbimbiliya, matulekesa okuti tuemupandula tyina tutavela nomutima auho etyi etupopila. Muene okupopia umwe otyili, okueendelwa namukuetu etuviyula, katyapepukile. Pamwe tyitukalesa umwe omapita. Omokonda yatyi? Namphila tutyii umwe okuti tuvakuankhali, mahi pamwe omunthu umwe okutupopila etyi tukahi nokulinga tyapenga, tyituihama. (Ecl. 7:9) Pamwe pahe tupondola okuliyakulila. Okuti hatyo, tupondola okusoka okuti kapopile-ale nawa, wambiyula vala mokonda uhanda okulipakako. Tupu hamwe atuhimbika okuovola vimwe monondaka apopia viapenga, atuti ankho haeko ñgeno umbiyula. Nae ulinga evi viehevio. Mokonda yovipuka ovio tuasoka, atuehetavela etyi etupopila, okuti hatyo atuovola omunthu omukuavo mokonda tuhanda etupopile etyi onthue muene tusoka. w22.02 8-9 §§ 2-4

Okuti onkhalelo Siovaa makalulika ovipuka mouye omupe, maikalola onthumbi tuna mwe? Nkhele tusokei katutu etyi tyamonekelele ova Isilayeli, etyi vayovolwa koupika mo Isitu. Pakala vala katutu vamwe avahimbika okuñgoñga, mokonda ankho veivaluka ovikulia valia ko Isitu. Pahe avahahambukilwa o manaa Siovaa ankho ekahi nokuveavela. (Núm. 11:4-6; 21:5) Okuti nonthwe matukeliyava tyina ononkhumbi ononene mbamalambe? Onthwe katwii ovilinga matukakala navio pokukaviukisa ohi ikale ouye omupe. Mokutala matukakala novilinga ovinyingi iya vimwe hamwe ankho katukevelela okuti onthwe matuvipewa. Okuti matukañgoñga mokonda yovipuka Siovaa meketupopila? Nkhele katutyii. Mahi etyi twii okuti inkha tupandula ovipuka Siovaa etuavela pehepano, tupu matukemupandula komutwe wandyila. w22.02 7 §§ 18-19

Meulo livasiwa mu Zacarias 8:23, onondaka “omu Sundeu” nondaka “onwe” ipopia vala ovanthu veke, ovalembulwa nkhele veli pano pohi. (Loma 2:28, 29) “Ovalume ekwi vomalaka aeho ovilongo,” onongi ononkhuavo. Onongi ononkhuavo “vakuata motyikutu” tyovalembulwa, tyilekesa okukakatela muvo, aveliwaneka navo mefendelo liotyotyili. Tyelifwa notyo, meulo livasiwa mu Ezequiel 37:15-19, 24, 25, Siovaa wawaneka kumwe ovalembulwa nonongi onkhuavo, monkhalelo imwe ihevilwa okuyapulwa. Eulo liapopia ovimuti vivali. Vana mavaende keulu, vekahi ngotyimuti “tya Sunda,” (omuhoko ankho mutunda onohamba mbo Isilayeli), iya vana mavakakala pano pohi, vekahi ngotyimuti “tya Efraim”. Siovaa ankho mahonyeka ovanthu ovo, avakala ngatyina “otyimuti tyike.” Otyo tyilekesa okuti ankho mavaumbila Siovaa tyelikuatapo kumwe, tyihongolelwa Nohamba yavo, Sesusi Kilisitu. — Suau 10:16. w22.01 22 §§ 9-10

Sesusi wapopile okuti ovanthu vamwe valingila-ko ovipuka oviwa vokuahepa, mahi naina vetyilinga vala mokonda vahanda okulitalesa. Namphila etyi valinga tyokuavela vokuahepa ovipuka tyikahi umwe nawa, mahi mokonda vahanda okulitalesa, ku Siovaa etyi valinga tyitupu esilivilo. (Mat. 6:2-4) Onthwe matukala vala ovanthu votyali, tyina tunoñgonoka omokonda yatyi tulingila-ko vakuetu ovipuka oviwa. Lipula okuti: ‘Tyina namanoñgonoka otyipuka otyiwa ndyina okulinga, okuti ndyityilinga umwe? Omokonda yatyi nahandela okulingilako vakuetu ovipuka oviwa?’ Omokonda pokati kovituwa ovio, opo Siovaa etuavela ononkhono mbae. (Gên. 1:2) Naina, ovinyango viononkhono mba Huku ovio vitukuatesako okulinga ovipuka oviwa. Mongeleka, Tiaku wahoneka okuti: “Ekolelo lihena ovilinga liankhia.” (Tia. 2:26) Tupu tupondola okupopia ngotyo ovinyango aviho viononkhono mba Huku. Kese nthiki, tulekesei okuti ovinyango viononkhono mba Huku, vikahi nokutukuatesako. w22.03 11-12 §§ 14-16

Namphila tufenda apeho Siovaa, tulingila vakuetu ovipuka oviwa, mahi Petulu pena vali otyipuka otyikuavo etupopila. Etyi apopia okuti tuna okukala ovasukuki movituwa vietu aviho, Petulu pahe apopi vali ati: “Pongiyei omitima vienyi na mulinge ovilinga.” (1 Pet. 1:13) Ovilinga patyi? Petulu wapopila ovalembulwa okuti vena ‘okuivisa ovituwa oviwa vya Una weveihana.’ (1 Pet. 2:9) Ovakilisitau aveho hono vekahi nokulinga otyilinga otyo tyikuatesako vali ovanthu tyipona ovilinga ovikuavo. Tuna elao limwe enene liokukala ovanthu va Huku yetu omusukuki, nokuivisa nokulongesa ovanthu! (Malu. 13:10) Tyina tulinga etyi tuelilongesa momukanda Levítico 19, tulekesa okuti tuhanda okuhambukiswa Huku nokuhole vakuetu. Tupu tulekesa okuti tuhanda “okukala ovasukuki” movituwa vietu aviho. w21.12 13 § 18

Apositolu Paulu ankho utala ovakuatate vae monkhalelo yapola pokati. Ankho uhole ovakuatate vae, iya ankho utala vali kovipuka oviwa valinga. Ankho uvekuatesako mokonda utyii okuti vahanda okulinga etyi tyaviuka. Nkhele tala oñgeni Paulu akuatesileko onomphange vevali ankho vakala mewaneno lyo Filipu. (Fil. 4:1-3) Mokutala ovo Ivodia na Sindike ankho kavena nokulivila mokonda vayekele ovitateka vinyone oupanga wavo. Paulu ehevepopi omapita, mahi atale vala kovipuka oviwa ankho valinga. Ankho vaumbila Siovaa noukuatyili mokueenda kuomanima omanyingi. Tupu Paulu ankho utyii okuti Siovaa uvehole. Mokonda Paulu ankho ketavela omapita, otyo atyimukuatesako okuveavela ondundo opo vatetulule otyitateka tyavo. Mokonda Paulu ankho utala vala kovipuka oviwa vakuavo valinga, akala noupanga wapama novakuatate mewaneno. w22.03 30 §§ 16-18

Ombembwa ya Siovaa etukuatesako okutula omutima nokuyunga omalusoke etu. Etyi omphange umwe utiwa Luz apopia tyityilekesa umwe nawa, wati: “Ame pamwe ndyiliwa vala nounye. Atee umwe pamwe ndyisoka okuti Siovaa kenthyole-ale. Mahi tyina namasoko ngotyo liwa-liwa ndyilikuambela ku Siovaa andyimupopila oñgeni ndyiliivite. Elikuambelo linkhuatesako okuyunga omalusoke ange.” Etyi tyapopia Luz tyilekesa umwe nawa okuti tupondola okuvasa ombembwa ya Huku tyina tulikuambela. (Fil. 4:6, 7) Onthwe tuna okuyumba onthumbi mu Siovaa nomu Sesusi yokuti mavetukuatesako tyina tuamanyimisa umwe tuhole. Tupu tuapewa ondundo yokuivisa nokulongesa nokankhenda mokonda Siovaa na Sesusi navo vena okankhenda. Tyituhambukiswa unene okunoñgonoka okuti Siovaa na Sesusi vanoñgonoka oñgeni tulitehelela iya mavetukuatesako okukoleleya. Tutualako okusoka kuetyi Siovaa alaa, ‘okukasekuna ononkhuka momaiho’ etu! — Ehol. 21:4. w22.01 15 § 7; 19 §§ 19-20

Sesusi wapopia onombundi onombali mbutuala monondyila mbelikalela imwe ituala mondyila ‘yahita,’ onkhuavo ituala mondyila ‘onthanda.’ (Mat. 7:14) Onondyila ombo onombali vala, petupu ondyila ya tatu. Onthue tuesukisa okukoya ondyila patyi matupolesa-po. Tuesukisa okusoka nawa, mokonda ondyila matupolesa-po, oyo mailekesa ine matukakala nomuenyo uhapu ine matukahanyua-ko. Ovanthu ovanyingi vapolesa-po ondyila “onthanda” mokonda kamupuilisa okulinga oungendi. Soka tyilinga ovipuka, ovanthu ovinyingi kavatundu mondyila oyo, vakuama vala movanthu vavasa-mo. Otyipuka vehei okuti, ondyila oyo o Satanasi Eliapu weihinda, ondyila oyo ituala kononkhia. (1 Kol. 6:9, 10; 1 Suau 5:19) Sesusi wapopia okuti ondyila “yahita” yelikalela nondyila “onthanda.” Omokonda yatyi? Tala okuti mo velesikulu yalandulako Sesusi walondola ovalanduli vae valunguke kovauli vomatutu. — Mat. 7:15. w21.12 22-23 §§ 3-5