Kulindi

Onthwe tupondola okukuatesako omaliongiyo etu aende nawa tyina tuimba navakuetu nokuava omakumbululo apameka. Ovanthu vamwe tyivepuiya okuimba nokuava omakumbululo momaliongiyo. Okuti noove tyikupuiya? Inkha noove tyikupuiya, mohambukwa okunoñgonoka etyi tyakuatesako vakuenyi navo ankho vekahi ngoove. Opo utyivile okuiimba tyina wiimba, imba umwe nomutima auho. Tyina tuimba oviimbo vietu Viouhamba, etyi tuhanda vali okuhilivika Siovaa. lifwikila keumbo ngetyi ufwiika ononthele ononkhuavo mbomaliongiyo. Tupu tyina eli meumbo atala oñgeni etyi vipopia tyelikuata nononthele mbeliongiyo. Otyo matyinkhuatesako okutala etyi otyiimbo tyikahi nokupopia ehesuku nondaka yove yehekahi nawa. Ku vamwe okuava omakumbululo katyapepukile. Oityi tyipondola okukuatesako?wahayekepo okuava omakumbululo. Apeho hinangela okuti ekumbululo liotete lina okukala esupi mahi alilikuate umwe nepulo. Siovaa upandula unene ononkhono ulinga mbokuava omakumbululo momaliongiyo namphila una ohonyi. w22.04 7-8 §§ 12-15

Ondaka “omukuatesiko” ipopia omunthu umwe una nokuhateka otyo aulula naakwatesweko. Pahe soka ku Siovaa una nokuhatekela komunthu umwe wehulilwa na emukuateseko. Onondaka ombo mbulekesa okuti Siovaa tyilityili uhanda umwe okutukuatesako. Tyina Siovaa eli ponthele yetu, matutyivili okukoleleya ovitateka vietu nehambu. Omovipuka patyi vitatu Siovaa etukuatesako okukoleleya? Opo tukumbulule epulo olio, matupopi ovipuka vimwe viapopiwa momukanda wa Isaías. Mokonda omaulo omanyingi Siovaa atumine Isaia eehoneke tupu apopia ovaumbili va Huku mono nthiki mbuno. Pokuapopia omaulo oo, Isaia weepopia umwe nawa opo tweenoñgonoke nawa. Tutalei etyi tyipopia omukanda wa Isaías okapitulu 30. Mokapitulu oko, Isaia wapopia onongeleka ononyingi mbulekesa oñgeni Siovaa akuatesako ovanthu vae, (1) mokututehelela nawa nokukumbulula omalikwambelo etu, (2) mokutuhongolela iya (3) mokutuyamba pehepano nokomutwe wandyila. w22.11 8 §§ 2-3

Sesusi wapopilile vewaneno lyo Similina nolio Filadelefia okuti kavapondola okutila owoma tyina vamoneswa ononkhumbi, mokonda Siovaa ankho meveyambe. (Ehol. 3:10) Onthwe matumoneswa ononkhumbi, ngotyo tuna okukala tyafuapo tukoleleye. (Mat. 24:9, 13; 2 Kol. 12:10) Omukanda Eholololo utupopila okuti ovafendi va Huku ankho mavamoneswa ononkhumbi “monthiki ya Tatekulu.” (Ehol. 1:10) Onthiki oyo, o momuvo uno tukahi. Eholololo okapitulu 12, upopia ovilwa viakalele keulu etyi Sesusi ahimbika okutumina. Mingeli, Sesusi Kilisitu, kumwe no noandyu avalwisa Satanasi novilulu. (Ehol. 12:7, 8) Onondyale mba Huku ambahaveteko, ambutahelwa pano pohi. Otyipuka otyo atyieta ononkhumbi ononyingi pano pohi. — Ehol. 12:9, 12. w22.05 5 §§ 12-13

Onkhalelo Siovaa akoyesa apeho yaviuka. Siovaa kalingi okapungulula. Tyina Siovaa aevela katalela kotyivala tyomunthu, nokolumono ena nounongo wae. (1 Sam. 16:7; Tia. 2:1-4) Petupu omunthu nawike utyivila okueenda kohi Siovaa. Tyina Siovaa aevela omunthu ketyilingi nonyengo nokuanumana. (Êx. 34:7) Naina Siovaa omukoyesi ukahi nawa mokonda unoñgonoka ovipuka aviho, tupu utwii umwe nawa. (Deut 32:4) Vokuahonekele ovihonekwa mo Hebeleu vetyimuene okuti Siovaa kaelekwa nomunthu nawike kokuevela. Onondaka mbumwe vapopia mbayemba kokuevela, vapopia onondaka imwe ipopia vala Siovaa yahapopi vali omunthu omukuavo. Omukanda umwe wapopia okuti ondaka oyo ipopia vala okuevela kwa Huku omunthu walinga onkhali, kaipopi omunthu weevela mukuavo. Siovaa oe vala utyivila okuevela omunthu walinga onkhali. w22.06 4 §§ 10-11

Ine no ove utekula ovana awike, tupu hamwe kamuvongeleya ike nou muelinepa nae, kala nonthumbi yokuti ovipuka ulinga mokonda yonthumbi yove mu Siovaa vipondola okukuatesako vana mukala navo. Oityi upondola okulinga inkha umona okuti omona wove kahande okuumbila Siovaa? Hinangela okuti okulongesa omona tyesukisa omuvo omunyingi. Tyina ukuna ombuto, tyipondola pamwe molipulu ine maimene umwe aiyele. Namphila ove wahapondola okulinga natyike opo omuti wiime ovinyango, mahi upwa-elundo otyo uutapelela omaande opo ukule nawa. (Malu. 4:26-29) Tyelifwa notyo, mokonda una ovana, ove pamwe upondola okulipula inkha ukahi nokuhika komutima wovana vove tyina uvelongesa. Ove kupondola okukoyelako ovana vove okuhumba Huku. Mahi inkha utualako okulinga ononkhono mbokuvelongesa, opo ukahi nokuvekuatesako opo vapame motyili. w22.04 19-20 §§ 16-17

Etyi Salomau aumbila Siovaa noukuatyili, ankho ulitala monkhalelo yapola pokati. Etyi omukuendye, wetyimuene okuti una ovipuka ehevili okulinga, pahe aiti Siovaa emukuateseko. (1 Reis 3:7-9) Etyi ahimbika okutumina, Salomau ankho utyii okuti omalityindailo anyona. Mahi konyima Salomau ahaendela muetyi apopia. Etyi pakala omuvo umwe tundee apa ahimbika okutumina, Salomau ayekepo okueendela movitumino vya Huku. Mongeleka, ovitumino ankho vipopia okuti Ohamba yova Isilayeli kaipondola “okunepa ovakai ovanyingi, mokonda omutima wae wenda nohika.” (Deut. 17:17) Salomau apitakana otyitumino otyo iya anepe ovakai vena 700, nonombalehi 300. (1 Reis 11:1-3) Tyipondola Salomau ankho usoka okuti utupu otyitateka natyike. Mahi konyima, Salomau akala novitateka ovinene mokonda yokuehetavelele otyitumino tya Siovaa. — 1 Reis 11:9-13. w22.05 23 § 12

Hono, ovanthu vesukisa okulinga otyipuka tyimwe tyesukisa unene. Okuti ovanthu mavakoyopo okutavela Siovaa akale Omutumini wavo, oo mavahulu ku Satanasi Eliapu? Vena umwe okukoya oku mavahulu. Mahi etyi mavakoyo otyo matyilekesa oo mavakapewa omuenyo wahapu, oo mavakahanyuako. (Mat. 25:31-33, 46) “Mononkhumbi ononene,” mavakapakwa enyingilikilo liokuti mavahupu, oo mavahanyuako. (Ehol. 7:14; 14:9-11; Eze. 9:4, 6) Ine ove wakoya okuhula ku Siovaa, walinga nawa. Pahe upondola okukuatesako vakuenyi, navo valinge ngetyi walinga. Vana vakwatesako efendelo lya Siovaa noukwatyili, mavakayambwa. Otyiwa okuanoñgonoka otyipuka otyo tyesukisa. Okulinga ngotyo tyitukuatesako okukakatela mu Siovaa. Tupu, etyi tulilongesa tupondola okukuatesako natyo vakuetu opo vaumbile Siovaa. w22.05 15 §§ 1-2

Onthwe tutehela ku Siovaa, katuhande okutehela konondyale. Sombe watehelele nawa etyi Siovaa ankho ekahi nokupopia nae. Siovaa akuatesako Sombe, emupopila okuti: ‘Ndyiete ovitateka aviho unavio. Naina ove usoka okuti ame hesukile noove?’ Sombe elipake koututu iya apandula Siovaa. Pahe Sombe apopi okuti: “Ankho ndyihole vala okukuiva, mahi pahe ndyikueete umwe nomaiho ange.” (Jó 42:5) Etyi Sombe apopia onondaka ombo ankho upumphi metwe, olutu luae lueyula movipute. Mahi nongotyo, Siovaa walekesa okuti umuhole tupu kemuyekele-po. (Jó 42:7, 8) Mononthiki mbuno, ovanthu ovanyingi vetupopia omapita, iya vetutala ngatyina tuahasilivila. Vahanda okutunyona, tupu vahanda okunyona eongano lietu Ku Sombe tulilongesilako okuti Siovaa una onthumbi yokuti matutualako okukala ovakuatyili kwe tyina tumoneswa ononkhumbi. w22.06 24 §§ 15-16

Nkhele soka kehambu ovaumbili va Siovaa mavakakala nalio mokonda yokuahupa kehanyauno lionondyale mba Huku! Matyikakala otyipuka tyimwe tyihambukiswa unene! Namphila keulu makukala ehambu enene tyina Ombambilonia Onene yamahanyuako, mahi pena otyipuka otyikuavo matyikaeta vali ehambu enene. (Ehol. 19:1-3) Otyipuka otyo matyikahambukiswa unene, “otyinepo Tyondyona.” Tyina o Alumagedom nkhele yehenehimbike, aveho vo 144.000 opo veli-ale keulu. Mahi pomuvo opo, hapoko mapalingwa otyinepo Tyondyona. (Ehol. 21: 1, 2) Otyinepo Tyondyona matyilingwa vala tyina o Alumagedom yalambale iya opo onondyale ambuho mba Huku mbanyimuako-ale. (Sal. 45:3, 4, 13-17) Oityi matyikalingwa motyinepo Tyondyona? Ngetyi otyinepo tyihonyeka omulume nomukai, otyinepo Tyondyona matyikahonyeka Ohamba, Sesusi Kilisitu, “nomuhikuena wahiwisua nawa”, vo 144.000. Otyipuka otyo matyikaikula outumini omupe maukatumina ohi omanima 1.000. — Ehol. 20:6. w22.05 17 §§ 11-13

Sesusi waulile okuti momuvo wonthyulilo ankho makoyo “omupika omukuatyili nokualunguka,” opo aavele okulia kuopaspilitu ovanthu vae. (Mat 24:45) Iya otyilinga otyo kekahi vala nokutyilinga aike. Onkhalamutwe yetu Sesusi ukahi nokukuatesako otyikundyi otyitutu tyovalembulwa opo vaavele okulia kuopaspilitu ovanthu va Huku “momuvo wanakua.” Ovalembulwa ovo kavelitale ngatyina ovo vatumina ekolelo lya vakuavo. (2 Kol. 1:24) Mahi vetyii okuti Sesusi Kilisitu oe “onkhalamutwe iya omutumini” wovanthu va Huku. (Isa. 55:4) Okuhimbikila mo 1919, omupika omukuatyili nokualunguka, ukahi nokutuavela omikanda vihole okukuatesako ovanthu ovanyingi okunoñgonoka Ondaka ya Huku. Mo 1921, omupika walingile omukanda itiwa A Harpa de Deus ankho ukuatesako vana vesuka notyili okunoñgonoka otyili tyivasiwa mo Mbimbiliya. Etyi pakala, akulingwa vali omikanda omikuavo. Omukanda patyi wekukuatesako okunoñgonoka Siovaa nokumuhumba? w22.07 10 §§ 9-10

Siovaa una vali otyali kovanthu vatyo aveho. Tyilinge etyi umupa otyinene tyilinge otyitutu, ngwe apeho vala mekwavela etyi tyilamba pweetyi ove umupa. (Malu. 10:29, 30) Ngwe mekwavela omwenyo ukahi nawa, mekuyambe, mekupe ovilinga vikuhambukiswa atee umwe mouye ou wovivi. Mahi otyo onthyimbi vala. Ove upondola okutwalako okufenda Tate yove Siovaa pala apeho. Matyiti umwe ove uhumba vali unene Tate yove Siovaa, ngwe nae ukuhumba vali. Ya ove upondola okukakala-ko apeho ngeetyi ngwe akala-ko apeho. Tyina ove ulipakula ombatisalwa, ove una elao liokwavela otyipuka tyimwe otyiwa Tate yove. Siovaa wekwavela ovipuka ovinyingi oviwa, ovipuka viatyo aviho wamona-mona-le vikuhambukiswa. Pahe noove mokupandula-vo hekulu yeulu nohi, upondola okumwavela otyipuka tyimwe ngwe ehena. Okulipakula kwe omufende. (Jó 1:8; 41:11; Pro. 27:11) Okuti pena vali otyipuka otyikwavo tyilamba pwootyo ove upondola okulinga tyina nkhele una omwenyo! w23.03 6 §§ 16-17

Putyina umukuendye omahando okulinga ovivi eliyawisa unene, iya ovakuendye vakuenyi vapondola okukuhongilinya okulinga oundalelapo. Tupu Satanasi uhanda ñgeno ove uvetavela umwe. Pahe oityi matyikukuatesako okuhevetavela? (1 Tes. 4:3, 4) Likuambela ku Siovaa omupopila umwe atyiho tyili momutima wove. Mupopila oñgeni ulitehelela, iya muiita ekukuateseko. (Mat. 6:13) Hinangela okuti Siovaa uhanda okukukuatesako kahande okukuvela onombei. (Sal. 103:13, 14) Wahalwe novitateka viove awike. Popia no tate yove vekukuateseko. Katyapepukile okupopila ovipuka viove vakuenyi, mahi otyipuka otyo tyesukisa umwe utyilinge. Inkha utanga Ombimbiliya osoko umwe nawa kuetyi ipopia matyikukuatesako okuendelamo, nokukoya okulinga ovipuka vihambukiswa Siovaa. Monoñgonoka okuti hapeho mosukisa ou mekupopila etyi wesukisa okulinga, mokonda pahe ove muene monoñgonoka etyi Siovaa asoka. w22.08 5 §§ 10-12

Onkhalamutwe yombunga una otyilinga tyimwe otyinene tyokutekula womeumbo liae. Ine unkhalamutwe yombunga tyipondola hamwe ankho walinga otyiho okusoka opi mopolo okulia opo waavele vomeumbo liove. Tupu hamwe ankho walinga otyiho tyokuti inkha upolwa movilinga kumavasi vali ovikuavo. Ine tyipondola hamwe noove ankho walinga otyiho tyokuti kumakala nonombongo mbutuuka mbokulanda evi muesukisa. Satanasi wayondyale ovanthu ovanyingi okuyekapo okuumbila Siovaa mokonda yowoma. Satanasi uhanda tusoke okuti Siovaa kesukile-ale nonthue iya tupu kametuavela-le evi tuesukisa opo tutyivile okutekula ombunga yetu. Pahe atusoko okuti hahe vali okuahayeke-po ovilinga tunavio vitukuatesako okutekula ombunga yetu namphila pamwe mavitulingisisa okuliatela kovitumino vya Huku. w22.06 15 §§ 5-6

Onthue tutyii okuti Huku yetu “weevela, una okankhenda, wapua-elundo, una oluembia olunene notyili.” (Êx. 34:6) Siovaa uhole ouviuki. (Isa. 61:8) Tyimuihama unene tyina amona okuti tukahi nokumona ononkhumbi, iya ukahi nokulinga atyiho opo amaneko ononkhumbi tukahi nokumona hono. (Jer. 29:11) Otyipuka otyo tyihambukiswa unene! Hatyo tuholelele unene Siovaa? Otyipi otyipuka otyikuavo onthue tuholelele otyili? Otyili tyituetela ovipuka oviwa. Tutalei-po tyimwe. Otyili tuvasa Mombimbiliya tyituavela ekevelelo komutwe wandyila. Ngetyi ohako ikuatesako ombaluku okuahatenga-tenga, nekevelelo lietu lituka kuetyi tuelilongesa Mombimbiliya, litukuatesako okukala tyapama tyina tuna ovitateka. Onondaka mbo tesitu yo hono Paulu ankho ukahi nokumbupopila Ovakilisitau ovalembulwa mavaende keulu. Mahi tupu naava vokuna ekevelelo liokukala pano pohi mbuvepameka unene. (Suau 3:16) Tyotyili, okuanoñgonoka ovipuka oviwa matukakala navio komutwe wandyila tyetupameka unene. w22.08 14-15 §§ 3-5

Oluembia olo umwe vala lutukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu. Omukanda 1 Ova Kolindu okapitulu 13 upopia ovipuka omunthu woluembia alinga. Ovipuka ovio vitukuatesako okuyumba onthumbi mu vakuetu. (1 Kol. 13: 4-8) Mongeleka, ovelesikulu 4 ipopia okuti “omunthu woluembia wapua elundo, una okankhenda.” Siovaa nae wapua elundo nonthue atee umwe tyina tualinga etyi tyapenga. Naina nonthwe tuesukisa okupwa elundo na vakuetu tyina pamwe vapopia oo vamalingi tyimwe tyetunumanesa. Ovelesikulu 5 yayawisako okuti: “Omunthu [woluembia] kanumana liwa. Kavalula ovipuka ovivi alingwa.” Onthwe “katuvalula” ovipuka ovivi vakuetu vetulinga opo haa tuvehinangelesa ovipuka ovivi vetulinga-lingale. Omukanda wa Eclesiastes 7:9 utupopia okuti “katupondola okunumana liwa.” Tuna okutala ovakuatate vetu ngetyi Siovaa evetala. Siovaa uvehole iya katale vala kovipuka ovivi valinga. Nonthwe otyo tuesukisa okulinga ngotyo. (Sal. 130:3) Katupondola okukalela vala okutala kovipuka ovivi vakuetu valinga, tuna okulinga ononkhono mbokutala ovituwa oviwa vena. — Mat. 7:1-5. w22.09 4-5 §§ 6-7

Omukanda wa Daniele upopia ovipuka vimwe vihuvisa mavikamoneka kononthiki mbahulililako. Mongeleka, omukanda wa Daniel 12:1 upopia okuti Mingeli Sesusi Kilisitu “makakatuka, opo aamene ovanthu va Huku.” Onondaka mbeulo olio mbahimbika okufuisapo mo 1914 etyi Sesusi akala ohamba youhamba wa Huku keulu. Tupu, Daniel wapopia okuti “makukakala ononthiki mbononkhumbi onene mbehenekalekua-le nkhele vala kwahimbika okukala ovanthu atee pononthiki mbatyo ombo.” Omuvo wapopiwa apa, “omuvo wononkhumbi ononene” mbapopiwa momukanda wa Mateusi 24:21. Sesusi makakatuka opo ayakulile ovanthu va Huku konthyulilo yononkhumbi ononene mo Armagedom. Omukanda Eholololo upopia okuti ovanthu ovo “ovanthu ovanyingi-nyingi mavakahupa mononkhumbi ononene.” — Ehol. 7:9, 14. w22.09 21 §§ 4-5

Otyo tyilekesa okuti omanyina ovanthu vana vapakwa momukanda oo apondola okunyimwa-mo. Ongatyina nkhele Siovaa ahoneka vala omanyina oo nolapi. (Ehol. 3:5, okatoi.) Onthue tuna okulinga ononkhono opo omanyina etu atualeko okukala momukanda oo, atee ahonekwa-mo nolapisela. Otyikundyi tyotete ovo vana vokuna omanyina ahonekwa momukanda O vanthu ovo, ovo mavakatumina na Sesusi keulu. Onondaka Apositolu Paulu apopilile Ova Filipu mbati“ovaundapi vakuavo,” mbulekesa umwe okuti omanyina ovalembulwa mavakatumina na Sesusi Keulu elia-le momukanda womwenyo. (Fili. 4:3) Mahi opo omanyina avo atualeko okukala momukanda oo, vesukisa okutualako okukala ovakuatyili ku Siovaa. Mahi onalupi omanyina avo ahamakanyimuamo vali? Oputyina vamakapakwa otyilimbo. Otyilimbo otyo maveketyipakwa putyina nkhele vehenenkhie, okuti hatyo putyina ononkhumbi onene mbehenehimbike. — Ehol. 7:3. w22.09 14 § 3; 15 §§ 5-6

Okuti noove wetyilingile-ale? Soka ñgeno omunthu umwe wateleka umwe okulia kumwe ove uhole unene. Mahi pahe mokonda ove walunda vala, oli vala okukuluminya ohekuiivi ine kuapepa umwe. tyina pahe wamamane okulia, olivele oti, ine nalile vala okulipulukwa ñgeno hahe. Ñgeno nekuiiva umwe okuti kuapepa. Okuti nthiki imwe watangele-ale Ombimbiliya okuluminya vala ohanoñgonoka-le etyi tyikahi nokupopiwa-po? Tyina uti pokutanga Ondaka ya Huku, opo upole ouwa ku etyi una nokutanga, lipulukwa umwe nawa, olingi ngatyina weete etyi ankho tyili nokulingwa-po, ngatyina wiivite etyi ankho tyili nokupopiwa-po, osoko umwe nawa ku etyi una nokutanga. Ine otyo ulinga otyo, matyikuhambukiswa unene. Sesusi wakoya “omupika omukuatyili nokualunguka” opo etuavele okulia kuopasipilitu momuvo watyo, ngwe otyo umwe ena nokulinga. (Mat. 24:45) Mokulia akuho omupika etuavela, otyipuka otyinene-mo vali Ovihonekwa vikola. — 1 Tes. 2:13. w22.10 7-8 §§ 6-8

Ombimbiliya yapopiale okuti kononthiki mbonthyulilo makukakala ovanthu womukuele. (2 Pet. 3:3, 4) Otyipuka otyo valinga, tyilekesa okuti “valandula omahando avo muene.” (Sunda 7, 17, 18) Oñgeni matulityilika ovituwa vyo vokulinga omukuele? Tyimwe tyipondola okutukuatesako, okulityilika okukala novanthu ovo. (Sal. 1:1) Katupondola okutehelela evi vipopia ovanthu vokuatyitukilapo otyili, tupu katupondola okutanga omikanda viavo. Inkha katulunguka tupondola okuhimbika okupopia omapita ovipuka tupopilwa neongano nokuehevitavela. Opo tulityilike otyipuka otyo tuna okulipula ñgana: ‘okuti ame ndyihole okuñgoñga tyina na mapopilwa otyipuka tyimwe neongano, no putyina otyipuka tyimwe momikanda vietu tyipiluluka? Okuti ame ndyihole okupopia okuti vana vokuetukalela komutwe kavekahi nokulinga nawa ovipuka?’ Inkha tulityilika liwa-liwa omalusoke oo Siovaa mahambukwa. — Pro. 3:34, 35. w22.10 20 §§ 9-10

Ononkhono mba Huku mbakuatesileko Esekiele etyivili okuivisa kovanthu “vatena omitwe, vatena omitima.” Siovaa wapopilile Esekiele okuti: “Ame nateneka otyipala tyove tyilinge ngo viavo, nateneka ombamba yove ilinge ngonombamba mbavo. Nateneka ombamba yove itene ngondiyamande, yatena vali kemanya. Wehevetile owoma, ovipala viavo viehekuteketese.” (Eze. 3:8, 9) Monondaka ononkhuavo, ongatyina Siovaa ankho ekahi nokupopila Esekiele okuti: ‘Wahayeke ovanthu wokuehetavela vekusoyese, ame mandyikupameka.’ Huku emupopila onondaka ombo, pahe ononkhono mbae ambumutuala pomphangu pana ankho makaivisa. Esekiele wapopia okuti: “Okuvoko kwa Siovaa akundemena.” Esekiele wakalele osimanu nokusoka konondaka apopilwa opo etyivile okumbupopia nonthumbi. (Eze. 3:14, 15) Konyima, Siovaa emutuala no kelola limwe “opo emunyingiye ononkhono mbae.” (Eze. 3:23, 24) Okutuka opo Esekiele pahe ankho wafuapo opo aivise. w22.11 4-5 §§ 8-9

Omuuli Hambakuke wakalele novitateka ovinyingi. Atee umwe pena omuvo umwe asokele okuti Siovaa kesukile-ale nae. Mahi wapopilile Siovaa ovitateka viae melikuambelo. Siovaa wakumbululile elikuambelo liomuumbili wae omukuatyili. (Hab. 2:2, 3) Etyi Hambakuke asoka umwe nawa oñgeni Siovaa ayovolele ovanthu vae, akala vali nehambu. Ngwe wamuene okuti Siovaa ukahi nokumutekula iya memukuatesako okukoleleya ovitateka ovio. (Hab. 3:17-19) Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti tyina tuna ovitateka, tuesukisa okulikuambela ku Siovaa atumupopila umwe atyiho tuiivite. Ovola okukuatesuako na Siovaa. Inkha ulinga ngotyo, mokala nonthumbi yokuti Siovaa mekuavela ononkhono wesukisa opo utyivile okukoleleya otyitateka tyove. Iya tyina wamelimonena-ko umwe okuti Siovaa wekukuatesako, onthumbi yove mwe maipame vali. Ine no ove apeho ulinga ovipuka vipameka oupanga wove na Siovaa, ovitateka mokala navio kamavikuyapula ku Siovaa.— 1 Tim. 6:6-8. w22.11 15 §§ 6-7

Sesusi no nongangala mbuna onombali ankho veihamenwa unene momuvo uno ankho vehungi kononkhia. (Luka 23:32, 33) Onongangala mbuna mbapopile omapita Sesusi. (Mat. 27:44; Malu. 15:32) Mahi etyi pakala, omukuavo apopila Sesusi okuti: “Sesusi nthyinangele tyina wamanyingila Mouhamba wove.” Sesusi emupopila onondaka mbotesitu yo hono. (Luka 23:39-43) Etyi Sesusi apopilile ongangala ina, tyitukuatesako okusoka oñgeni ouye omupe maukakala. Iya tyitukuatesako okulinga ngotyo, okuhinangela oñgeni tyali outumini wa Salomau. Omokonda yatyi otyiwa okulinga ngotyo? Omokonda Ombimbiliya yapopia okuti Sesusi omunene vali ku Salomau. Ngotyo, tupondola okuyumbako onthumbi yokuti Sesusi novo 144.000, maveketulingila ovipuka oviwa mouye omupe. (Mat. 12:42) Iya “onongi ononkhuavo,” vana mavakakala pano pohi, vahanda okunoñgonoka etyi vena okulinga opo vakakale mouye omupe. — Suau 10:16. w22.12 8 § 1; 9 § 4

Apa pahe Isaia ukahi nokutupopila okuti Siovaa metutehelela umwe nawa-nawa tyina tuliyava kwe, iya makumbulula liwa-liwa omalikwambelo etu. Omuuli Isaia ayawisako okuti: “Makati vala ivee ondaka yove yokuliyava ekukumbulula.” Onondaka ombo mbutuhinangelesa okuti Tate yetu wafwapo pala okukuatesako vana vehulilwa. Okunoñgonoka otyipuka otyo, tyitukwatesako atukoleleya nehambu. Siovaa utehelela umwe nawa elikwambelo lya kese wike puonthwe. Oityi tupopila ngotyo? Melaka lyo Hembeleu monthele yotete yokapitulu 30 ko mukanda wa Isaías, muvasiwa ondaka, “onwe” iya ipopia ovanthu ovanyingi mokonda Siovaa wesuka novaumbili vae aveho. Mahi mo velesikulu 19 ondaka “ove” ilekesa okuti Siovaa wesuka na kese muumbili wae. Isaia wahoneka okuti: “Ove kumakalilalila vali, makala nokankhenda noove, mekukumbulula.” Mokonda Siovaa o Tate yetu wolwembia, utyii okuti ovanthu velikalela, otyo atehelelela omalikuambelo a munthu-na-munthu. — Sal. 116:1; Isa. 57:15. w22.11 9 §§ 5-6

Okuivisa natyina umwe tuyelwe tyitukuatesako okukala nehambu nombembwa. Potyita tyotete ovatumini ova Sundeu vapopilile ono apositolu opo vahaivise vali, mahi ovalume ovo ovakuatyili avatualako okuivisa. Otyipuka otyo atyiveetela ehambu limwe enene nombembwa. (Ovil. 5:27-29, 41, 42) Mahi tyina ovilinga vietu viailikwa tuna okulunguka tyina tuivisa. Mahi inkha tulinga atyiho opo tuivise matukala nombembwa mokonda tutyii okuti tukahi nokuhambukiswa Huku, tupu tukahi nokuyovola ovanthu. Kala nonthumbi yokuti na tyina umwe una ovitateka ove upondola okukala nombembwa ya Huku. Omomivo ngoovio onthwe tusukisa okukala nombembwa itunda vala ku Siovaa. Apeho yumba onthumbi mu Siovaa tyina motyilongo tyenyi muamatumbuka omukihi, novihuna, natyina uyelwe. Wahayekepo eongano lya Siovaa. Soka kovipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila. Inkha ulinga ngotyo, ‘Huku yombembwa makala noove.’ — Fili. 4:9. w22.12 21 §§ 17-18

Otyipuka otyo tyesukisa umwe okulinga ononkhono. Ovipuka vimwe tuesukisa okulinga ononkhono opo tuviyekepo, onyengo, nokunumana liwa, nokuyaya. (Efe. 4:31, 32) Omokonda yatyi tyitupuiyila okuyekapo ovipuka ovio? Omokonda ovipuka ovio pamwe tuakalale navio ehimbwe. Mongeleka, Ombimbiliya ipopia okuti ovanthu ‘kavasete okunumana’ iya vamwe ‘vena vala ononyengo.’ (Pro. 29:22) Okuyekapo ovituwa ovio ovivi, tyesukisa umwe okulinga ononkhono atee tyina tuambatisalwa-le. (Loma 7:21-23) Ankho pena otyituwa tyimwe otyivi ukahi nokulwa natyo, likuambela vala ku Siovaa. Ngwe mekutehelela, ekukuatesako. (1 Suau 5:14, 15) Namphila Siovaa kamalingi ehuviso, mahi mekukuatesako. (1 Pet. 5:10) Mahi no ove muene linga umwe ononkhono, opo ulinge ovipuka vielikuata neetyi wapopila Siovaa melikuambelo, tupu ohakalela vala okusoka kovipuka vielikuata nontheto onkhulu. Linga ononkhono mbokuahayulisa momutwe wove ovipuka viapenga. — Fili. 4:8; Kolo. 3:2. w23.01 10 §§ 7, 9-10

Tyimwe tuna okulinga matyilekesa okuti tuhole ovo Siovaa na Sesusi okuundapa unene movilinga viokuivisa. Onthue tuivisa kovanthu vatyo aveho. Katulingi okapungulula mokonda yotyivala, nomuhoko, nonkhalelo omunthu ekahi. Tyina tulinga ngotyo, tukahi umwe nokulinga etyi Huku ahanda, mokonda ngwe uhanda “ovanthu vatyo aveho vayovolwe, nokukala nenoñgonoko liaviuka liotyili.” (1 Tim. 2:4) Tupu matulekesa okuti tuhole ovo Siovaa na Sesusi tyina tukala noluembia na vakuetu tufenda navo. Tyimwe tuna okulinga matyilekesa okuti tuhole ovakuatate vetu, okuvekuatesako tyina vena ovitateka. Tuvepameka tyina vamanyimisa umwe vehole, tukevetalelapo tyina vavela iya tyina vasoya tulinga ononkhono opo tuveavele ondundo. (2 Kol. 1:3-7; 1 Tes. 5:11, 14) Tuveitilako momalikuambelo mokonda tutyii okuti “elikuambelo liomuviuki lina ononkhono ononene.” — Tia. 5:16. w23.01 28-29 §§ 7-8

Omunthu wokutunga mokueenda komuvo ukala vali omunongo. Nonthue tuesukisa okukala vali ovanongo motyilinga tyokukuatesako vakuetu. tupondola okukuatesako vakuetu vena ovitateka, mokuvepopila onongeleka mbovaumbili ovakuatyili va Siovaa navo vakalele novitateka. (Heb. 11:32-35; 12:1) Tukala nombembwa navakuetu mewaneno tyina tuvepopila ovipuka oviwa valinga natyina tulinga ononkhono mbokutualako nombembwa oyo mokutetulula ovitateka ovinene vimoneka mewaneno. (Efe. 4:3) Tupu tukuatesako vakuetu tyina tuvepopila ovipuka oviwa tuelilongesa mo Mbimbiliya, natyina tuvekuatesako movipuka vesukisa, natyina tukuatesako vana vahapamene motyili. Nonthue tupondola okukala nehambu limwe enene, tyina tukuatesako vakuetu mewaneno. Onondyuo mokueenda komuvo mbupondola okutoka-po, mahi otyilinga tyetu tyokupameka vakuetu tyivekuatesako umwe pala apeho! w22.08 22 § 6; 25 §§ 17-18

Sesusi wapopia otyipuka tyimwe tyesukisa unene matyitukwatesako tunoñgonoke etyi tukahi nokutanga Mondaka ya Huku Ombimbiliya. Otyipuka otyo ekungunyiko. (Mat. 24:15) Ekungunyiko oityi? Ekungunyiko okwimbuka umwe nawa okutyi ovipuka vielikalela, okutyi vielifwa. Atee umwe ovipuka vina viahanoñgonokwa nawa, omunthu wokuna ekungunyiko utyivila okuvinoñgonoka. Sesusi wapopia okuti matutyivili vala okumona omaulo Ombimbiliya afwiswapo tyina tukungunyika nawa ovipuka. Opo tunoñgonoke umwe nawa etyi tukahi nokutanga m’Ombimbiliya, atupolo umwe ouwa kweetyi twatanga, twesukisa okukala nekungunyiko. Siovaa waavela ekungunyiko ovafendi vae. Naina, likwambela kwe omwiiti ekukwateseko utyivile okukungunyika nawa ovipuka. Oñgeni ove upondola okulinga ngeetyi waita melikwambelo? Tala umwe nawa etyi ukahi nokutanga oñgeni tyelikwata neetyi wii-ale. Ovola okunoñgonoka umwe nawa etyi ukahi nokutanga m’Ombimbiliya, nokutala etyi wesukisa okulinga opo weendele-mo. (Heb. 5:14) Tyina ove utanga, okungunyika umwe nawa etyi ukahi nokutanga, opo vala monoñgonoka umwe nawa etyi watanga Movihonekwa. w23.02 10 §§ 7-8

Soka ñgeno wapewa ondywo imwe yalanda onombongo ononyingi nepanga liove, mahi ondywo yatyo oyo kayahotelwe, ya ina pamwe iloka. Yahula okuti ina oupuka umwe wahaviukile, mahi yalanda onombongo ononyingi. Tyotyili, ove mopandula unene ondywo oyo wapewa, tupu moikwate nawa. Na Siovaa otyo alinga, wetwavela otyipuka tyimwe otyiwa unene, omwenyo. Ngwe tyili, tyamoneka umwe nawa okuti Siovaa utuhandela omwenyo etyi ayeka Omona wae etunkhile tuyovoke. (Suau 3:16) Siovaa oe Ohekulu yomwenyo. (Sal. 36:9) Omu apositolu Paulu nae ankho otyili otyo utyii, ngwe wapopia okuti: “Tuna omuenyo, tuenda-enda nokukahi-ko mokonda yae.” (Ovil. 17:25, 28) Otyo tutila umwe, omwenyo wetu otyipuka otyiwa twapewa na Huku. Ngwe Huku molwembia lwae utwavela umwe atyiho twesukisa tukale-ko nomwenyo. (Ovil. 14:15-17) Mahi Siovaa kalingi omaelema ayakulile omwenyo wetu. Ngwe wahanda umwe onthwe tuliyunge nawa, atukala nekongoko likahi nawa molutu lwetu, no moupanga wetu nae. — 2 Cor. 7:1. w23.02 20 §§ 1-2

Onthwe tupandula unene etyi Siovaa Huku etwavela Ombimbiliya. M’ombimbiliya omo Huku etupopila onondunge mbutukwatesako tumone etyi tuna okulinga tyina tuna ovitateka hono. Tupu omo etupopila ovipuka oviwa matukamona komutwe. Mahi otyinene-po vali Siovaa alinga, okwetupopila m’Ombimbiliya ovipuka ovinyingi vilekesa oñgeni ngwe ekahi. Tyina tusoka kweetyi Siovaa ekahi, tyikalesa nawa omutima wetu, atyitwavela ondundo tufwene vali kwe, atukala omapanga ae. (Sal. 25:14) Siovaa uhanda ovanthu vemunoñgonoke. Kohale welinoñgonokesile kovanthu mokupopia navo monondyoi no momamonekelo, pamwe atumu umwe onoandyu. (Núm. 12:6; Ovil. 10: 3, 4) Pahe ine onondyoi ombo nomamonekelo neetyi tyapopilwe nonoandyu katyahonekelwe, ñgeno twetyinoñgonoka ñgeni? Naina, Siovaa walingile waovolele ovanthu “vahoneke momukanda” etyi ahanda onthwe tunoñgonokeMokonda “ondyila ya Huku yotyotyili yaviuka,” onthwe tutyii umwe nawa okuti otyipuka otyo Huku akoya etupopile etyi ahanda otyo umwe tyaviuka, tyitukwatesako. — Sal. 18:30. w23.02 2 §§ 1-2

Panga ovipuka mavikukuatesako. Koya ovipuka mavikukuatesako okukula motyili nokupameka ekolelo liove. (Efe. 3:16) Mongeleka, ove upondola okupanga okulinga vali nawa elilongeso liove lioulike, nokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. (Sal. 1:2, 3) Tupu upondola okutala inkha ukahi umwe nokulikuambela apeho, mahi omalikuambelo atunda umwe komutima. Tupu wesukisa okutala nawa ovitalukiso ukoya nomuvo uhole okumanena movitalukiso ovio. (Efe. 5:15, 16) Ove mopame motyili tyina ukuatesako vakuenyi. Mongeleka ove upondola okupanga okukuatesako onombwale na vana vavela veli mewaneno lienyi. Upondola okukevelandelako ovipuka vesukisa nokuvekuatesako okumanga nawa ono telefone. Tyina ulinga ononkhono mbokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku ulekesa okuti uhole ovanthu. (Mat. 9:36, 37) Inkha tyitavela tupu upondola okupanga okuundapa movilinga viomuvo auho. w22.08 6 §§ 16-17