Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • es25 pp. 98-108
  • Kulindi

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Kulindi
  • Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2025
  • Onthele-kati
  • Mutatu, 1 ya Kulindi
  • Mukwana, 2 ya Kulindi
  • Mutano, 3 ya Kulindi
  • Tyasapalo, 4 ya Kulindi
  • Tyalumingu, 5 ya Kulindi
  • Tyasikunda, 6 ya Kulindi
  • Muvali, 7 ya Kulindi
  • Mutatu, 8 ya Kulindi
  • Mukwana, 9 ya Kulindi
  • Mutano, 10 ya Kulindi
  • Tyasapalo, 11 ya Kulindi
  • Tyalumingu, 12 ya Kulindi
  • Tyasikunda, 13 ya Kulindi
  • Muvali, 14 ya Kulindi
  • Mutatu, 15 ya Kulindi
  • Mukwana, 16 ya Kulindi
  • Mutano, 17 ya Kulindi
  • Tyasapalo, 18 ya Kulindi
  • Tyalumingu, 19 ya Kulindi
  • Tyasikunda, 20 ya Kulindi
  • Muvali, 21 ya Kulindi
  • Mutatu, 22 ya Kulindi
  • Mukwana, 23 ya Kulindi
  • Mutano, 24 ya Kulindi
  • Tyasapalo, 25 ya Kulindi
  • Tyalumingu, 26 ya Kulindi
  • Tyasikunda, 27 ya Kulindi
  • Muvali, 28 ya Kulindi
  • Mutatu, 29 ya Kulindi
  • Mukwana, 30 ya Kulindi
  • Mutano, 31 ya Kulindi
Tanga Ovihonekwa Ononthiki Ambuho—2025
es25 pp. 98-108

Kulindi

Mutatu, 1 ya Kulindi

Ounongo wo keulu . . . utavela umwe vala. — Tia. 3:17.

Okuti ove tyihole okukupwiya okutavela? Nohamba Ndaviti ankho tyimupwiya, pahe elikwambela ku Huku ati: “Paka mokati kange omutima wokukutavela.” (Ovii. 51:12) Ndaviti wali omunthu uhole Siovaa, mahi no ngootyo pamwe tyemupwiyile okutavela. Noonthwe hono haityo ñgoo. Omokonda yatyi? Tyo tete, omokonda tuvakwankhali, tutyitwa-le vala nokuyemba kokuhetavela. Tya vali, omokonda Satanasi uli nokututumba na etuyapule twehetavele ku Siovaa ngeetyi ngwe alinga. (2 Kol. 11:3) Tya tatu, omokonda tuli pokati kovanthu vehetavela, vatuminwa ‘nononkhono mbuli pokati kovanthu vokwehetavela.’ (Efe. 2:2) Twesukisa umwe okulikwatehila unene tulipole olusoke olwo lutuka konkhali, opo twehetavele oku kuhanda okutuyembehila Eliapu nouye ou, kokukala ovanthu vokuhetavela. Otyo matutyivili vala tyina tutavela ku Siovaa no kovanthu apa otyilinga tyokutululika. w23.10 6 § 1

Mukwana, 2 ya Kulindi

Ove soka wapaka nawa ovinyu yokwapepa kwatyo, no ñgaa nkhee pena. — Swau 2:10.

Oityi tulilongesila kotyipuka otyo tyihuvisa Sesusi alingile tyokutyitula omeva aakala ovinyu? Tyitulongesa okuti tuna okulikondola koututu. Sesusi kelimphandele etyi alinga otyipuka otyo; ngwe una nae ankho kelimphande-ale tyina ena etyi alinga. Mahi welikondolele koututu, omunkhima eupe Tate yae. (Swau 5:​19, 30; 8:28) Ine noonthwe tuhetekela Sesusi atulikondola koututu, kamatulipake-ko tyina tuna etyi twalinga. Apeho tyina twalinga otyipuka tyimwe movilinga vya Siovaa, twehelimphandelei okwetyelinga, tulimphandelei mwe wetwavela elao liokumuundapela. (Sele. 9:​23, 24) Omunkhima tuutwalei no kwe. Mahi ngwe ñgaa, pena umwe etyi onthwe tupondola okuvila vala atwike atwahakwateswako na Siovaa? (1 Kol. 1:​26-31) Ine tulikondola koututu, kamatuhande omunkhima uye no kwoonthwe tyina twamalingila vakwetu ovipuka oviwa. Onthwe tuhambukwa okunoñgonoka okuti Siovaa umona atyiho tulinga, ya utyipanda unene. (Tala Mateusi 6:​2-4; Hemb. 13:16) Tyotyili Siovaa uhambukwa tyina etutala tulikondola koututu nga Sesusi. — 1 Pet. 5:6. w23.04 4 § 9; 5 §§ 11-12

Mutano, 3 ya Kulindi

Amwahatale vala kweetyi onwe mwene musuka natyo, talei no kweetyi vakwenyi vesuka-vo natyo. — Fili. 2:4.

Omu apositolu Paulu wafiminwa na Huku ape ondundo ovalanduli va Kilisitu okuti vena okusuka neevi vakwavo vesuka-vo navio. Oñgeni matutyilingi otyo momaliongiyo? O putyina tuhinangela okuti, vakwetu navo o ngoonthwe-vo vala, navo vahanda okwaava omakumbululo. Nkhele soka vala, ine muli nokutomphola nomapanga ove, mwene ove vala upopia otyo vakwenyi vahapopi-ale? Au, noove wahanda umwe tyitie ou apopi-po ou apopi-po. No momaliongiyo haityo ñgoo, onthwe twahanda na vakwetu vaave omakumbululo. Ngwe tyili, otyipuka tyikahi vali nawa tuna okulinga tulipameke na vakwetu, okuyeka-vo navo vapopie momaliongiyo etyi velilongesa Mondaka ya Huku. (1 Kol. 10:24) Twahapopiei unene tyina twaava omakumbululo, opo na vakwetu vapopie-po-vo. Na tyina tupu wapopia onondaka mbehehi, wahatie okakwata pweetyi okakwata pweetyi. Ine upopia atyiho tyapopiwa mopalangalafu, momanena-po vakwenyi vetupu vali etyi mavapopi. w23.04 22-23 §§ 11-13

Tyasapalo, 4 ya Kulindi

Aviho ndyilinga, ndyivilingila oviwa ovipe, ndyivipopile-vo vakwetu. — 1 Kol. 9:23.

Otyiwa tuhinangele okuti otyipuka tyesukisa vali tuna okulinga, okukwatesako vakwetu, haunene umwe mokuundapa movilinga viokwivisa. Movilinga viokwivisa, twesukisa okupola pokati. Omo tuvasa-mo ovanthu vena ovituwa vielikalaila, vati umwe ou utavela etyi ou utavela etyi, ou wekulila apa ou wekulila apa. Omu apositolu Paulu ankho uti umwe omu ovanthu vakalela nae ngamo evenyingilila. Noonthwe otyiwa tutalele kwe. Sesusi wanakele Paulu alinge o “apositolu yatumwa ku vana veheva Sundeu.” (Loma 11:13) Motyilinga otyo apelwe, waivisile kova Sundeu, noko va Ngeleku, noko vokwatanga unene, naava vahatangele, no kovatumini, noko nohamba. Opo Paulu etyivile okuhika komitima viovanthu ovo aveho velikalaila ngootyo, wati: “Nakala ovipuka aviho kovanthu vatyo aveho.” (1 Kol. 9:​19-22) Paulu ankho utala umwe nawa ovituwa viovanthu, naapa vekulila, novipuka valongeswa, opo etyivile okuvepopila umwe etyi matyiveeta no ku Huku. Noonthwe matukwatesako vala ovanthu ovanyingi movilinga viokwivisa, tyina tuvenoñgonoka umwe nawa, atupopi etyi navo vesuka umwe natyo. w23.07 23 §§ 11-12

Tyalumingu, 5 ya Kulindi

Omupika wa Tatekulu ha wokulwa, mahi una okulinga womapole ulivila novanthu aveho. — 2 Tim. 2:24.

Omapole ha kwatopa, vomapole ovo yatyo vokuna ononkhono. O wokuna vala ononkhono mbokwoondweya omutima wae, ukala tyapoleya na tyina atumbukilwa na tyimwe tyinumanesa. Omapole, nao eli kotyinyango ‘tyononkhono mba Huku.’ (Ngal. 5:​22, 23) Ondaka yo Ngeleku yatiwa “omapole,” ankho ipopiwa unene pokupopia onkhambe yalongeswa umwe nawa yamasuka. Onkhambe nga yamasuka umwe nawa, wiinyanena vala itupu-ale vali etyi ilinga. Mahi ononkhono otyo ina-mbo umwe. Ya pahe onthwe, oñgeni matukala ovanthu vomapole mahi otyo tuna ononkhono? Kohalwetu vala katutyivili. Tuna umwe okulikwambela twiite ononkhono mba Huku, mbutukwateseko tutyivile okukala ovanthu vomapole. Ovanyingi-ale vetyivila umwe okukala ovanthu vomapole. Ovanyingi Onombangi, vetyivila-vila-le okukala umwe tyapoleya tyina vakwavo vevelinga evi vivenumanesa, ava vevetala avetyimono umwe okuti naina Onombangi ovanthu vekahi nawa. — 2 Tim. 2:​24, 25. w23.09 15 § 3

Tyasikunda, 6 ya Kulindi

Etyi ndyilikwambela pana, Siovaa wakumbulula elikwambelo liange. — 1 Sam. 1:27.

Memonekelo limwe omu apositolu Swau amwene, wamwene-mo ovakulu 24 veli keulu vena nokufenda Siovaa. Ngwe vafenda Huku, mokonda vetyii okuti “watamo mokuhilivikwa, mokupewa omunkhima, nounene.” (Ehol. 4:​10, 11) Onoandyu mbokutavela Siovaa, mbuna umwe ovipuka ovinyingi vimbupa okumuhilivika, nokumupa omunkhima. Ngwe mbukala nae keulu, mbumwii nawa, mbumona umwe novipuka alinga. Tyina mbutala ovipuka Siovaa alinga, tyimbupa umwe okumuhilivika. (Som. 38:​4-7) Noonthwe tyina tulikwambela ku Siovaa, twahanda okumuhilivika, nokupopia evi vilekesa okuti tumuhole, nokumupandula. Tyina utanga Ombimbiliya, na tyina ulilongesa-yo, ovola okutala oñgeni Siovaa ekahi, neetyi ove uhole vali kwe. (Som. 37:23; Loma 11:33) Pahe, omupopila oityi ove wapanda kwe. Onthwe tuhilivika Siovaa tyina tulinga evi vitukalesa nawa, tupu vikalesa nawa vakwetu meongano. — 1 Sam. 2:​1, 2. w23.05 3-4 §§ 6-7

Muvali, 7 ya Kulindi

Endelei omu Siovaa ahandela. — Kolo. 1:10.

Mo 1919, o Mbambilonia Onene, pahe ayehetyivili vali okuyapula ovanthu va Huku. Menima omo, omo mwanakwa “omupika omukwatyili, walunguka.” Oo oe ankho makwatesako ovanthu vomutima omuwa vapolesepo “Ondyila Yokwasukuka.” (Mat. 24:​45-47; Isa. 35:8) Valingile ovo vokwelipakele-po pokuviukisa “ondyila yokwasukuka,” mokonda pahe aveho veli nokupolesapo ondyila oyo veli umwe nokunoñgonoka otyili tyikahi nawa tyili m’Ombimbiliya, nonomphango mba Huku. (Omih. 4:18) Navo tupu vena ovipuka vayekaile-po vetyivile okulandula umwe nawa ovitumino vya Siovaa. Mahi tupu Siovaa kakuluminyine ovanthu vae vayeke-po ovipuka viatyo aviho like vala. Wevelonga umwe nawa katutu-katutu mwene otyo veviyeka-po. Pahe komutwe oku, matyikahambukiswa unene tyina pahe matukalinga umwe vala ovipuka vihambukiswa Siovaa! Omatapalo aeho omanima atyo aeho ena okutalwa nawa ine pena apa pesukisa okuviukiswa. Okuhimbikila mo 1919, “Nondyila Yokwasukuka” ili umwe nokutalwa nawa otyo ovipuka vimwe viviukiswa. Otyo tyakwatesako umwe ovanthu ovanyingi, avatundu mo Mbambilonia Onene. w23.05 17 § 15; 19 § 16

Mutatu, 8 ya Kulindi

Ame himekusi-po nii vala. — Hemb. 13:5.

Ononkhalamutwe mb’Onombangi mwene navo vena nokulongesa umwe nawa ava vaundapa navo vevekwatesako. Ovo yatyo vokuvekwatesako pehepano ovanthu umwe vayumbwa onthumbi, vetyivila okulinga otyilinga otyo otyinene tyokululika ovanthu va Huku. Valongeswa umwe vatwale no komutwe otyilinga etyi tyokutekula onongi mba Kilisitu. Tyina ovalembulwa nkhele veli pano pohi vamatwalwa no keulu pokuhungi konthyulilo yononkhumbi ononene, efendelo liotyotyili pano pohi malikatwalako kamalikavomba-ko. Mokonda Sesusi Kilisitu oe uli nokutululika, ovanthu va Huku kamavakayekapwa-le efendelo liotyotyili. Otyili, pomuvo opo, matukahukaiswa na Ngonge ya Mangonge, ovatumini aveho vovilongo mavelipaka kumwe vetulwise. (Isek. 38:​18-20) Ovilwa ovio kamaviendekwa-le ehimbwe, navo kamavetyivili-ale etyi vahanda. Kamaveketyivila-le okutalameka ovanthu va Siovaa kokumufenda. Mwene Siovaa, mekevehukulula! Omutumwa Swau wamwene “ovanthu ovanyingi-nyingi,” onongi ononkhwavo mba Kilisitu. Swau wati: “Ovanthu ovo ovanyingi-nyingi ovokwahupa mononkhumbi ononene.” (Ehol. 7:​9, 14) Naina ovanthu va Huku mavakahupa umwe! w24.02 5-6 §§ 13-14

Mukwana, 9 ya Kulindi

Mwahanyimei otupia twomphepo ikola. — 1 Tes. 5:19.

Oityi tuna okulinga tupewe omphepo ikola ya Huku? Otyiwa umwe okulikwambela atuyiiti, nokulilongesa Ondaka ya Huku, nokukala na vakwetu meongano omu lili nokululikwa nomphepo ya Huku. Ine otyo tulinga otyo, matutyivili okukala ‘novinyango viononkhono mba Huku.’ (Ngal. 5:​22, 23) Huku upa vala omphepo yae, ava apeho vasoka evi viasukuka, valinga evi viasukuka. Ine tuhimbika okusoka evi viasila, ngavio tulinga, opo nae kametwavela vali omphepo yae. (1 Tes. 4:​7, 8) Opo apeho tupewe omphepo ikola ya Huku, otyiwa ‘twahatombe omaulo.’ (1 Tes. 5:20) Apa ondaka “omaulo,” ipopia atyiho Huku etupopila, okuti umwe nonthiki mahanye-ko ouye, nokuti pahe tuli umwe kononthiki mbonthyulilo. Onthwe onthiki oyo ya Siovaa katwiipolo momitwe vietu, atusoko okuti o Alumangendom kaipepi-ale, kamaituvasi-ale nomwenyo. Mahi tuyiikila umwe momitwe vietu, mokulinga apeho evi viaviuka, nokulipaka mweevi vilekesa okuti ‘tuvakwatyili ku Huku’. — 2 Pet. 3:​11, 12. w23.06 12 §§ 13-14

Mutano, 10 ya Kulindi

Owoma na Siovaa utyita ounongo. — Omih. 9:10.

Pahe onthwe vanthu va Huku, oityi tuna okulinga ine tukati ñgaa motelefone yetu, hamwe o mokombutatole mwatumbuka otyipuka tyimwe tyeeta momutwe womunthu evi viasila? Tuna umwe okutyinyima-mo liwa, atwehetyitale. Matyitutwala umwe kokunyima-mo liwa-liwa ovipuka viatyo ovio, okusoka okuti, otyipuka otyiwa vali tuna-tyo, oupanga wetu na Siovaa. Hono kwakaka umwe ovipuka vimwe, okuvitala ñgaa ngoti kaviapengele-ale, mahi naina vieeta umwe omalusoko omavi momutima womunthu. Oityi tyahandela umwe okuliyunga kovipuka viatyo ovio? Omokonda katuhande okutala otyipuka natyike tyitutwala kokusoka okulala nomunthu twehelinepele nae. (Mat. 5:​28, 29) Omukulu umwe ukala ko Tailândia utiwa o David wati: “Ame ndyilipula ñgaa: ‘Namphila otyipuka etyi tyahalingililwe okupaka momitwe viovanthu ovipepe viovinepo viasila, mahi okuti ine ndyityitala Siovaa mahambukwa?’ Okulipula ngootyo tyinthwala umwe kokulinga etyi tyaviuka.” Matyitutwala vala kokulinga ovipuka nounongo, okukala nomutima utila owoma Siovaa, owoma wokwahahande okumunumaneka. Owoma na Huku “utyita ounongo.” w23.06 23 §§ 12-13

Tyasapalo, 11 ya Kulindi

Endei vanthu vange, kanyingilei monondywo mbenyi, amwii koluhinyi. — Isa. 26:20.

‘Monondywo mbetu koluhinyi’ matukanyingila, tyipondola omomawaneno. Mononkhumbi ononene matukahupa vala ngeetyi Siovaa apopia, putyina apeho tulikwata-po na vakwetu tufenda navo. Naina, tuna umwe okulikwatehila pehepano tuhumbe vakwetu, okuvehumba umwe nomutima auho. Otyo, otyo vala matyiketuhupisa! “Onthiki onene ya Siovaa,” maikalema. (Sof. 1:​14, 15) Novanthu va Siovaa maikevelemena umwe. Ine tulifwiika pehepano, matuketyivila okutula omutima, nokulikwatesako na vakwetu. Matuketyivila okukoleleya movitateka aviho vitutumbukila. Tyina vakwetu tufenda navo vamona emone matuvelinga okankhenda, atuvekwatesako, nokuvepa evi vakamba. Ine tulilonga okuhumba vakwetu pehepano, no komutwe wandyila matukelikwata-po umwe. Opo pahe Siovaa meketuyamba, eketwavela omwenyo wahapu mouye mwehena vali ovihuna, mwehena vali emone. — Isa. 65:17. w23.07 7 §§ 16-17

Tyalumingu, 12 ya Kulindi

[Siovaa] memukolesa mukale tyitai, memupameka, memupake komalisesu okwakola. — 1 Pet. 5:10.

Ombimbiliya ipopia ovanthu vamwe va Huku vali-ko ankho vapama, vena ononkhono. Namphila vali ovanthu vapama, mahi pamwe ankho velitehela umwe ñgaa vakamba ononkhono. Ohamba Ndaviti pamwe ankho ulitehela umwe ñgaa wapama, wakola umwe “uti vala omphunda,” mahi pamwe ankho “utila owoma.” (Ovii. 30:7) Sasau ankho wapama mokonda wakwatesilweko nononkhono mba Huku, mahi ankho utyii okuti ine ha nonkhono mba Huku, ukala tyehena ononkhono “elifu vala novanthu ovakwavo.” (Ovak. 14:​5, 6; 16:17) Ovanthu ovo twati vali ovanthu vapama, o Siovaa wevepele ononkhono. Apositolu Paulu ankho utyii okuti una okupola ononkhono ku Siovaa. (2 Kol. 12:​9, 10) Paulu wakondyele nonombela. (Ngal. 4:​13, 14) Pamwe ankho ututumba alinge etyi tyaviuka mahi otyo ehetyivili-ale. (Loma 7:​18, 19) Ononthiki mbumwe wakalele umwe notyiho, atili owoma neetyi ankho matyimutumbukila ketyii-ale. (2 Kol. 1:​8, 9) Mahi no ngootyo, poola Paulu elitehela ñgaa wasoya, opo ankho amona vali ononkhono. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa ankho umupa ononkhono etyivile okulwa novitateka ena-vio. w23.10 12 §§ 1-2

Tyasikunda, 13 ya Kulindi

Siovaa utala mokati komutima. — 1 Sam. 16:7.

Ine pamwe tyina ulitala ñgana ngoti kusilivila, wahalimbweko okuti mwene o Siovaa wekweeta no kwe. (Swau 6:44) Siovaa wii etyi tyili komutima wetu, utala oviwa mwoonthwe, oviwa umwe noonthwe mwene pamwe twahamono-ale. (2 Ehi. 6:30) Naina tuyumbei-ko onthumbi, tyina Siovaa amati ndyimuhole unene, wapopia umwe otyili tyae. (1 Swau 3:​19, 20) Vamwe pweetyi twehenenoñgonoke otyili, twalingaile ovipuka vimwe viti umwe na tyina tuvisoka, tulivela vala onombei. (1 Pet. 4:3) Vamwe namphila tuli-ale nokulingila Siovaa, mahi no ngootyo tulwa nomutima wahanda vala okututwala kokulinga etyi tyapenga. Okuti noove otyo una-tyo otyo, omutima wove ukalela vala okukuvela onombei? Ine otyo una-tyo otyo, matyikupameka unene okunoñgonoka okuti na vakwenyi vafenda Siovaa navo vakondyaile-ale nomalusoke ngoo. Umwe omutumwa Paulu watile etyi asoka kovipuka ovivi pamwe viya komutima wae ati: “Ame naina himunthu-ale!” (Loma 7:24) Paulu welivelele umwe ononkhali alingaile ambatisalwa. Mahi no ngootyo nthiki imwe watile: “Ame povatumwa, ame mututu watyo,” kokulinga ononkhali “nevilapo umwe.” — 1 Kol. 15:9; 1 Tim. 1:15. w24.03 27 §§ 5-6

Muvali, 14 ya Kulindi

Avayeke-po ondywo ya Siovaa. — 2 Ehi. 24:18.

Otyipuka tyimwe tulilongesila kwootyo tyalingile Ohamba Seowasi, okuti, otyiwa tukoye omapanga maetukwatesako okulinga evi viaviuka — ovanthu vehole Siovaa, vahanda okumuhambukiswa. Mahi pokukoya omapanga tuhakoyei vala ava tulifwe navo. Nkhele soka vala kovo Seowasi na Seoyanda. Seoyanda ankho omukulu-ale unene ku Seowasi. Pahe soka komapanga ove, olipulu ñgaa: ‘Okuti vankhwatesako ndyiyumbe vali unene onthumbi mu Siovaa? Okuti vankhwatesako ndyityivile okweendela movitumino vya Huku? Okuti apa veli vahipulula evi viayemba ku Siovaa no kotyili tyili Mondaka yae? Okuti vena onthilo novitumino vya Huku? Tyina ndyina evi nalinga viahaviukile, okuti vapopia vala evi vinthyambukiswa, ine vambiyula umwe?’ (Omih. 27:​5, 6, 17) Ine omapanga ove kaehole Siovaa, opo kavatele-mo mokukala omapanga ove. Ine omapanga ove vehole Siovaa, weheveyeke kakatela umwe muvo, mokonda ovo, ovo mavekukwatesako. — Omih. 13:20. w23.09 9-10 §§ 6-7

Mutatu, 15 ya Kulindi

Ame, ame Nthyimbi, ame Nthyulilo. — Ehol. 1:8.

Monoletela mbo Ngeleku, oletela itiwa Alfa, o yokutetekela, oletela itiwa Omenga, o yokuhulilila. Siovaa pokwelipopia okuti “Ame Alfa, ame Omenga,” walekesa okuti etyi amahimbika, utyilinga umwe etyivitula. Etyi Siovaa atunga ovo Andau na Eva, ati: “Lityitei, kalei ovanyingi; yulisei ohi amwiitumina.” (Ehim. 1:28) Pomuvo opo apopia etyi ahandela ovanthu, ongatyina ati: “Ame Alfa.” Wapopile umwe omphango ena-yo. Siovaa makalinga “Omenga,” tyina ovanthu vokutavela vatuka moo Andau na Eva vamakakala ovanthu vehena vali onkhali, aveyula kombanda yohi aiho, ohi aikala umwe ouye ukahi nawa. Etyi Siovaa avitula “otyilinga tyokutunga omaulu, nohi, novipuka aviho vili-mo,” apopi tyimwe tyilekesa okuti malingi etyi apanga. Wetyilinga alekese umwe nawa okuti etyi ahandela ovanthu nohi, metyilingi umwe. Meketyilinga pomuvo onthiki oyo ya pandu-vali ipwa. — Ehim. 2:​1-3. w23.11 5 §§ 13-14

Mukwana, 16 ya Kulindi

Pendyei ondyila ya Siovaa! Vialulilei Huku yetu etapalo liaviuka, moluhandya. — Isa. 40:3.

Ondyila yokutunda ko Mbambilonia okwenda ko Isilayeli, ondyila imwe yahapepukile. Ankho paendwa umwe onohanyi mbukehika pononkhwana. Mahi Siovaa wapopile okuti mapolo-ko atyiho tyityika ovanthu vae vahakondoke kotyilongo tyavo. Mahi pahe ova Sundaa ankho vafenda Huku, okukondoka kotyilongo tyavo ko Isilayeli ankho otyipuka tyimwe otyiwa tyipona kovipuka viatyo aviho ankho vena-vio mo Mbambilonia. Otyipuka otyiwa ankho vapanda vali unene okukafenda Siovaa. Mo Mbambilonia, ankho mutupu ondywo naike ova Isilayeli vafendela Siovaa. Ankho mutupu omutala wovilikutila ova Isilayeli vapondola okupakulila ovinyama vaitwa movitumino viapelwe Mwisesi, nii ankho mutupu ovanakwa vevelulika-vo pokwava ovilikutila. Tupu ankho ovanthu va Huku mo Mbambilonia omo, veli vala pokati kovanthu vamwe ovanyingi-nyingi vehesukile-ale novitumino vya Siovaa. Pahe ankho ova Sundaa ovanyingi vahanda umwe okufenda Huku, ankho vakevela unene onthiki ñgeno vakondoka kotyilongo tyavo, avahimbika okupindula-po efendelo liokwasukuka. w23.05 14-15 §§ 3-4

Mutano, 17 ya Kulindi

Onwe endei umwe tyovana votyitei. — Efe. 5:8.

Tupu tuna okukwateswako nomphepo ikola ya Huku, opo apeho tutyivile okulinga evi vilekesa okuti ‘tuvana votyitei.’ Omokonda yatyi tusukisila okukwatesiwako nomphepo ikola? Omokonda katyapepukile okukala tyasukuka mouye uno wasila monondunge. (1 Tes. 4:​3-5, 7, 8) Omphepo ikola maitwavela ononkhono tutyivile okulwa, twehetavela omalusoko ouye. Omalusoko oo tyati umwe oyaa apopiwa no vokwatanga, neevi ovanthu vati ovio viaviuka ngwe Huku wati viapenga. Omphepo ikola tupu maitukwatesako atukala novinyango viotyitei, “ovinyango . . . aviho oviwa, viaviuka.” (Efe. 5:9) Tyimwe tuna okulinga tupewa omphepo ikola, okuyiita melikwambelo. Sesusi wati Siovaa mape omphepo yae ikola ‘ava vemwiita-yo.’ (Luka 11:13) Tupu tupewa omphepo ikola tyina tukala na vakwetu momaliongiyo otyo tuhivilika Siovaa. (Efe. 5:​19, 20) Omphepo ikola itwavela ondundo tulinge apeho evi vihambukiswa Huku. w24.03 23-24 §§ 13-15

Tyasapalo, 18 ya Kulindi

Itei mwahayekei-ko mamupewa; ovolei, lipilikei-ko umwe mamutyivasi; totolei pepito, mwahayekei-ko mamwiikulwa. — Luka 11:9.

Likwambela oiti oumphwa-lundo. Oumphwa-lundo, nao uli kotyinyango tyononkhono mba Huku. (Ngal. 5:​22, 23) Naina tuna okwiita ononkhono mba Huku, nokumwiita etukwateseko tukale notyinyango otyo. Tyina twatumbukilwa na tyimwe tyalema atyitupwiya okupwa elundo, onthwe ‘tutwalako okwiita’ ononkhono mba Huku mbutukwateseko tupwe elundo. (Luka 11:13) Tupu tupondola okwiita Siovaa etukwateseko, tutyivile okutala otyo tyetutumbukila ngeetyi ngwe etyitala. Tyina twamelikwambela, twesukisa umwe okulikwatehila tupwe elundo ononthiki mbatyo ambuho. Tyina tulikwambela vali unene twiite oumpwa-lundo, noonthwe atulikwatehila umwe tupwe elundo, oumphwa-lundo maukala nomii momutima wetu, mwene pahe atyikala umwe otyinthyiliye tyetu. Soka kwaava vapopiwa m’Ombimbiliya. M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi vapwile elundo. Okusoka kweetyi valingaile, noonthwe tyitulonga umwe okupwa elundo. w23.08 22 §§ 10-11

Tyalumingu, 19 ya Kulindi

Oyumbu omawanda ove ufwe. — Luka 5:4.

Sesusi wapopilile Petulu okuti Siovaa memukwatesako. Etyi Sesusi atutiliswa akwatesako vali ovo Petulu novalongwa vae ovakwavo avakwate ombisi onyingi-nyingi komahuviso. (Swau 21:​4-6) Otyo Sesusi alinga, Petulu etyimono umwe okuti, Siovaa memukwatesako amono ovipuka esuka navio. Mokutala Petulu wahinangelele umwe onondaka Sesusi apopile, etyi atile Siovaa matekula nawa vana ‘vapaka komutwe Ouhamba.’ (Mat. 6:33) Otyo tyapele umwe ondundo Petulu apake komutwe ovilinga viokwivisa, ehesuku novilinga viae viokufwa ombisi. Wakolele omutima, mo Pendekosite yenima lyo 33, ape ovanthu oumbangi, ovanyingi avetavela oviwa ovipe. (Ovil. 2:​14, 37-41) Etyi pakala akwatesako ova Samaliya novanthu ovakwavo vali vehe va Sundaa vanoñgonoke nawa Kilisitu. (Ovil. 8:​14-17; 10:​44-48) Tyotyili, Siovaa wapele Petulu otyilinga tyimwe otyinene tyokweeta ovanthu vomihoko viatyo aviho nomewaneno. w23.09 20 § 1; 23 § 11

Tyasikunda, 20 ya Kulindi

Ine ondyoi kamwimphopila amwahapopi etyi ipopia, mamutipaulwa ovinthimbu. — Ndan. 2:5.

Pweetyi pakala vala omanima evali tundee etyi ova Mbambilonia vahanya-po o Selusalei, nthiki imwe, ohamba yo Mbambilonia Nambukondonosole, aite ondyoi imwe itilisa owoma, yamwene otyilolo tyimwe otyinene. Aitumu vakaete ovalume aveho ovanongo votyilongo, pati umwe na Ndaniyele, vemupopile ondyoi ata, neetyi ipopia. Okuhetyilingi vala, aveho vaipaiwa umwe. (Ndan. 2:​3-5) Ndaniyele ankho una umwe okutala etyi malingi liwa-liwa, mokonda ankho papondola umwe okupesekela ovanthu. Ndaniyele aende kohamba “akapopia nayo nkhele ikevele-po katutu na emupotoyolele ondyoi oyo.” (Ndan. 2:16) Wesukisile umwe okukola omutima nokuyumba onthumbi mu Huku. Petupu apa papopiwa okuti pomuvo opo Ndaniyele ankho uhole-ale okupotoyola onondyoi. Akapopia nomapanga ae “velikwambele vaite ku Huku yo keulu evelinge-vo vala okankhenda motyipuka otyo tyeheiwe.” (Ndan. 2:18) Siovaa evepe umwe etyi vaita. Akwatesako umwe Ndaniyele apotoyole ondyoi ya Nambukondonosole. Ndaniyele ngapo umwe ahupila opo, nae nomapanga ae. w23.08 3 § 4

Muvali, 21 ya Kulindi

Ou wamakoleleya umwe avitula, makayovolwa. — Mat. 24:13.

Tala oviwa vituka kokupwa elundo. Tyina twapwa elundo, tukala nawa, tukala nomutima upumphi. Okupwa elundo tyitukalesa nomutwe wapola, nekongoko likahi nawa. Tyina twapwa elundo na vakwetu, tukala noupanga omuwa. Newaneno lilikwata-po. Ine umwe utulinga etyi tyinumanesa atwahanumana liwa, tuliyunga kweevi vipondola okuvilisapo vala ovipuka. (Ovii. 37:​8, okatoi; Omih. 14:29) Mahi otyinenepo vali okuti, ngootyo tuli nokuhetekela Tate yetu wo keulu, tukala vali noupanga omuwa nae. Tyotyili, okupwa elundo otyiwa, tyitweetela oviwa! Namphila pamwe matyitulemena umwe okupwa elundo, mahi Siovaa metukwatesako okupwa elundo, atyilingi umwe otyinthyiliye tyetu. Tukevelelei noumphwa-lundo ouye omupe, tuyumbei-ko onthumbi yokuti, “omaiho a Siovaa atala ava vemulinga onthilo, ava vakevelela kolwembia lwae olunene.” (Ovii. 33:18) Atuho tuvalei oumphwa-lundo, twahaponwei. w23.08 22 § 7; 25 §§ 16-17

Mutatu, 22 ya Kulindi

Neyumba-onthumbi liehena vilinga, liankhia. — Tia. 2:17.

Tiaku wapopia okuti ine omunthu uti ndyiyumba onthumbi mu Huku, opo ovilinga vityilekesa vilipi? (Tia. 2:​1-5, 9) Tiaku tupu wapopia omunthu wamona mukwavo wakamba omuvalo, hamwe otyokulia mahi ehemupe. Ine omunthu watyo oo, apa eli uti ndyiyumba onthumbi mu Huku, evi alinga vietyilekesa okuti kayumbu onthumbi mu Huku. (Tia. 2:​14-16) Tiaku wapopile Laambe walingile etyi tyilekesa okuti okuyumba onthumbi mu Huku tyitalelwa kweevi tulinga. (Tia. 2:​25, 26) Laambe weivile evi vialinga-linga Siovaa, etyinoñgonoka umwe okuti Siovaa uli nokukwatesako ova Isilayeli. (Susu. 2:​9-11) Etyi alingile, tyalekesile okuti uyumba onthumbi mu Siovaa, ahupisa ova Isilayeli vevali maa vaipaelwa motyilongo tyo Selikoo vakalavele. Laambe atiwa umwe ondingaviwa ngeetyi tyatolelelwe Ambalayau, ngwe wati umwe haiye omukwankhali, haiye wehe mu Isilayeli. Otyo tyalingile Laambe tyilekesa umwe nawa okuti onthumbi mu Huku italelwa kweevi tulinga. w23.12 5-6 §§ 12-13

Mukwana, 23 ya Kulindi

Kalei nomii viaika, amupumphama umwe nawa kelisesu. — Efe. 3:17.

Mondaka ya Huku katuhande okunoñgonoka-mo vala ovipuka vyo kombanda. Huku utukwatesako nomphepo yae opo tunoñgonoke umwe nawa ovipuka viae viaya kohi. (1 Kol. 2:​9, 10) Oityi ove wahalingila omphango yokulilongesa nawa Ondaka ya Huku ukale epanga liae? Heyulula umwe nawa utale ovityi Siovaa alingaile kohale vilekesa okuti uhole ovanthu vae, neevi alinga vilekesa okuti ukuhole. Tupu upondola okuheyulula unoñgonoke oñgeni aonganekele efendelo liae lyo kohale pomuvo wova Isilayeli, oñgeni hono ahanda tumufende. Upondola okulilongesa ovipuka aviho viyemba kweetyi Sesusi alingile etyi eile pano pohi. Matyikuhambukiswa unene ine pokulilongesa ovipuka viatyo ovio wenda momukanda Índice das Publicações da Torre de Vigia, okuti hatyo, o m’Omukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Siovaa. Okuheyulula umwe nawa pokulilongesa Ondaka ya Huku matyipameka onthumbi yove okala “nenoñgonoko lya Huku.” — Omih. 2:​4, 5. w23.10 18-19 §§ 3-5

Mutano, 24 ya Kulindi

Mahi haunene, lingei vokwatokota molwembia na vakwenyi, mokonda olwembia lupata ononkhali ononyingi- nyingi. — 1 Pet. 4:8.

Ondaka oyo omutumwa Petulu apopia yatiwa ‘lwatokoka,’ mwene melaka lyo Ngeleku, ipopia ‘okunana otyipuka tyilinge otyinthanda.’ Movelesikulu yatyo omo, wapopia etyi tyituka kolwembia lwatyo olo lwatokota. Lupata ononkhali mba vakwetu. Otyipuka otyo ongatyina uti olwembia lwetu elimendo, tulukwata nomavoko evali, atulunane umwe luhanduke, lutyivile okupata ononkhali, mahi ha nkhali ike, ha nonkhali onombali, “ononkhali ononyingi-nyingi.” Ondaka ‘okupata,’ ipopia okweevela. Ngeetyi elimendo lipondola umwe okupata apa patiuuka, nolwembia lwetu lupondola okupata evi viahaviukile vakwetu valinga, aviahamoneka. Olwembia tuna na vakwetu luna umwe okukala tyapama, tutyivile okuveevela tyina vamalingi evi viahaviukile, na tyina umwe tyametulemena okuveevela. (Kolo. 3:13) Tyina tweevela vakwetu, opo vala matyimoneka okuti tuvehole unene, ya twahanda okuhambukiswa Siovaa. w23.11 11-12 §§ 13-15

Tyasapalo, 25 ya Kulindi

Safaa ahimbika okuutangela komutwe wohamba. — 2 Ehi. 34:18.

Etyi Ohamba Sosiya pahe ekula ehimbika okuviukisa nawa ondywo ya Huku. Pokuli nokwiviukisa opo, amuvasiwa “omukanda Wovitumino Siovaa apele Mwisesi.” Etyi ohamba yatangelwa omukanda oo, kayasetele-ale vali, ailingi etyi tyapopiwa-mo. (2 Ehi. 34:​14, 19-21) Okuti ove wahetekela-le okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho? Ine wahetekela-le una nokutyivila? Okuti una apa uhoneka onotesitu mbupondola okukukwatesako? Pweetyi Sosiya ena omanima ekehika 39, walingile otyipuka tyimwe tyahaviukile akankhila-po umwe. Kaovolele okunoñgonoka etyi Siovaa apopia, mahi wayumbile onthumbi mwe mwene. (2 Ehi. 35:​20-25) Otyo tyitulongesa-tyi? Tyilinge tuvakulu-ale tyilinge nkhele tuvana, aa hamwe twahimbika-le okulingila Siovaa kohale twesukisa umwe okutwalako apeho okufwena ku Siovaa. Opo tutyivile otyo, tuna okulikwambela apeho ku Siovaa atumwiiti etululike movipuka tulinga, nokulilongesa Ondaka yae, nokutehelela nawa tyina tupakailwa-mo na vakwetu tufenda navo vapia motyili. Ine otyo ulinga otyo, kumalingi ovipuka ovinene viapenga, ya mokala vali nehambu. — Tia. 1:25. w23.09 12 §§ 15-16

Tyalumingu, 26 ya Kulindi

Huku uyele vokulipaka-ko, mahi upa okankhenda kae okanene ava velikondola koututu. — Tia. 4:6.

M’ombimbiliya mwapopiwa ovakai ovanyingi vali ovanthu vehole Siovaa, vemufendele. Ovakai vatyo ovo vali umwe ovanthu “veliteta kovipuka, vakakatela meyumba-nthumbi movipuka aviho.” (1 Tim. 3:11) Nomewaneno lienyi, tyipondola muna umwe ovanthu vekula motyili ove upondola okuhetekela. Onwe ovakainthu, otyiwa mutalele kovakulu muna-vo momawaneno enyi vekula motyili, amuvehetekela. Tala kovipuka oviwa valinga, osoko kweetyi una okulinga uvehetekele. Otyipuka tyimwe tyesukisa umwe unene tyikulisa omunthu motyili, okulikondola koututu. Tyina omukai elikondola koututu, makala noupanga omuwa na Siovaa, tupu makala noupanga omuwa na vakwavo. Nkhele tala vala, omukai uhole Siovaa, ulikondola umwe koututu, utavela ovitumino viapakwa-ko na Tate yetu wo keulu Siovaa viyemba kwaava vena okukalela vakwavo komutwe. (1 Kol. 11:3) Ovitumino viatyo ovio vina umwe okulandulwa tyilinge mewaneno tyilinge meumbo. w23.12 18-19 §§ 3-5

Tyasikunda, 27 ya Kulindi

Novalume vokwanepa . . . vahumbe ovakai vavo ngeetyi vehole omalutu avo. — Efe. 5:28.

Siovaa wahanda vokwanepa vahumbe ovakai vavo, nokuvepa okulia nomuvalo novikwavo vali, nokulinga evi vilekesa okuti vevehole, nokuvekwatesako vapameke oupanga wavo na Huku. Okulilonga okukungunyika ovipuka, nokulinga onthilo ovakai, nokulinga omunthu uyumbwa onthumbi, mavikukalesa omulume omuwa weumbo. Tyina wamanepe, tyipondola haa mokala novana. Oityi ulilongehila ku Siovaa tyiyemba kokutekula nawa ovana? (Efe. 6:4) Siovaa wapopilile Omona wae Sesusi emuti, ndyikuhole, unthyambukiswa. (Mat. 3:17) Ine haa ukala novana, apeho linga evi vilekesa okuti uvehole. Vepandula tyina vamalingi etyi tyaviuka. Tyina vokuna ovana vahetekela Siovaa, vetyivila okukwatesako ovana vavo avekulu motyili. Lilonga pahetyino okutekula nolwembia vakwenyi mombunga yenyi, no mewaneno, nokulinga umwe evi vilekesa okuti uvehole, evi valinga vikuhambukiswa. — Swau 15:9. w23.12 28-29 §§ 17-18

Muvali, 28 ya Kulindi

[Siovaa] oe upameka ononthiki mbove. — Isa. 33:6.

Namphila tuvafendi va Siovaa, mahi tutumbukilwa umwe novitateka vitumbukila ovanthu vatyo aveho. Pamwe tupu tuna okukoleleya mokonda tuyelwe, tulingwa onya naava veyele ovanthu va Huku. Namphila Siovaa, ehetuyakulila kovipuka viatyo ovio aviho vitutumbukila, mahi wati metukwatesako. (Isa. 41:10) Tyina tukwatesiwako na Siovaa, matutyivili okukala apeho nehambu, nokulinga ovipuka nonondunge, nokukakatela mwe atuhemuyeke-po, na tyina umwe twatumbukilwa novitateka. Siovaa wati metwavela etyi Ombimbiliya yati “ombembwa ya Huku.” (Fili. 4:​6, 7) Ombembwa oyo, okutula omutima, okukala nawa nomutwe aukala pomphangu. Mahi otyo tyituka vala kokukala noupanga omuwa na Siovaa. Ombembwa yatyo oyo ‘kaivilwa okwiikungunyika,’ otyo okuti, onene, kailifwe-ale pano. Nthiki imwe welikwambelele-ale unene ku Siovaa tyina ukatehela ñgaa omutima watula umwe? Otyo, otyo tyitiwa “Ombembwa ya Huku.” w24.01 20 § 2; 21 § 4

Mutatu, 29 ya Kulindi

Ndyihivilike Siovaa. Atyiho tyili mwaame tyinkhimaneke enyina liae likola. — Ovii. 103:1.

Ovanthu vokuhole enyina lya Huku, velihilivika nomutima auho. Ohamba Ndaviti ankho utyii okuti okuhilivika enyina lya Huku Siovaa, tyihambukiswa Siovaa yatyo. Enyina olio Siovaa, lipopia etyi ekahi, novipuka vihuvisa alinga. Evi Ndaviti ahandele okulinga, ovievi vilekesa okuti una onthilo nenyina lya Tate yae likola. Ankho uhanda atyiho tyili mokati kae, otyo okuti omutima wae auho ngako umwe vala uyemba oko. No vokwatuka mu Levii haityo ñgoo, vakalelele vakwavo komutwe pokuhilivika Siovaa. Veliolele omutima avati, vetupu-ale onondaka mavapopi mbupa umwe nawa omunkhima enyina likola lya Huku, Siovaa. (Nee. 9:5) Tyotyili, ovanthu ngo ovo veliola omutima, vahilivika Siovaa nomutima auho, vemuhambukiswa. w24.02 9 § 6

Mukwana, 30 ya Kulindi

Namphila twekula-le twapola-ko, tutwikinyei-ko tupolesei-po umwe vala ondyila yatyo oyo. — Fili. 3:16.

Siovaa kamekuti ove kusilivila-le tyina wehetyivilile okulinga otyipuka ankho naina wehevili-ale. (2 Kol. 8:12) Tyina patumbuka evi vikutyika longokela-ko. Soka kweevi wapangaile-ale ovivili. Ombimbiliya yati: “Huku omuviuki iya kamalimbwa ovilinga vienyi.” (Hemb. 6:10) Naina, noove ovilinga viove wehevilimbwe. Soka umwe nawa kweevi walinga-linga-le. Ove welikwatehila umwe ulinge oupanga na Siovaa, utyivile okwivisa, ohiki kokumbatisalwa. Ine wetyivila umwe okukula motyili, neevi wapangaile-ale movilinga vya Huku ovivili, opo neevi wapanga pehepano movivili. Siovaa mekukwatesako otyivili umwe okulinga ovipuka wapanga. Noove tyina uli nokututumba ulinge evi wapanga movilinga vya Huku, wahalimbweko kokutala oviwa Siovaa eli-ale nokukupa mondyila omu. (2 Kol. 4:7) Ine ututumba umwe ohayekeko, mokapewa oviwa ovinene. — Ngal. 6:9. w23.05 31 §§ 16-18

Mutano, 31 ya Kulindi

Tate onwe umuhole-ale, mokonda noonwe munthyole, mwetavela okuti ame neila menyina lya Huku. — Swau 16:27.

Siovaa apeho ulinga ovipuka vilekesa okuti uhole ovanthu vae. Ombimbiliya ipopia okuti wetyilingile tuvali, wapopilile Sesusi okuti ‘ndyikuhole unthyambukiswa.’ (Mat. 3:17; 17:5) Noove uhanda okwiiva Siovaa ukupopila okuti tyina ekutala uhambukwa? Hono Siovaa kapopi noonthwe otyo tumwivite, mahi upopia noonthwe m’Ombimbiliya. Matwiivi ondaka ya Siovaa iti ove ndyikutala ndyihambukwa, putyina tutanga onondaka mba Sesusi mono Evandyeliu. Sesusi wahetekelele umwe nawa Tate yae. Tyina tutanga onondaka Sesusi apopilile ovalongwa vae okuti ndyimuhambukilwa ongatyina o Siovaa uli nokutupopila okuti ame ndyimuhambukilwa. (Swau 15:​9, 15) Okumona ononkhumbi katyilekesa okuti Siovaa tyina etutala kahambukwa. Ononkhumbi mbutwavela omphitilo yokulekesa okuti tuhole Siovaa nomutima wetu auho, ya tumuyumba onthumbi. — Tia. 1:12. w24.03 28 §§ 10-11

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma