“Olie Omunandunge Nomunongo Pokati Kenyi?”
“Olie omunandunge nomunongo pokati kenyi? Alekese ovituwa viae oviwa novilinga viae nomutima wahiliya ulekesa okuti una onondunge.”—TIAGO 3:13.
1, 2. Oityi tupondola okupopia konthele ya vana vahumbwa okuti ovanongo?
OLIE ove usoka okuti tyilityili oe omunongo? Okuti ovo tate yove, ombuale imue ine omulongesi? Olusoke luove konthele oyo, lupondola okuyembela kenoñgonoko liove na pana wekulila. Mahi, ovaumbili va Huku tete vasuka netyi Huku asoka konthele oyo.
2 Ovanthu vokuahumbwa mouye okuti ovanongo, vetupu enoñgonoko liotyotyili komaiho a Huku. Mongeleka, Job wapopia konthele yovalume ankho vasoka okuti vekahi nokupopia onondaka mbonondunge okuti: “Ame havasile nawike una enoñgonoko pokati kenyi.” (Jó 17:10) Apostolu Paulu wahoneka konthele ya vana vehetavela enoñgonoko lia Huku okuti: “Namphila vati tuvanongo, mahi oviova.” (Romanos 1:22) Jeova watuma omuuli Isaia apopie okuti: “Tatiei vana velipopia ovo muene okuti ovanongo, nokualunguka komaiho avo muene”—Isaías 5:21.
3, 4. Opo omunthu akale nounongo wotyotyili, tyesukisa tyi?
3 Tuesukisa okunoñgonoka nawa oityi tyikalesa omunthu nounongo wotyotyili opo apandwe na Huku. Provérbios 9:10 itulunda opo tukale nonondunge okuti: “Okukala nonthilo na Jeova otyo onthyimbi yonondunge, okukala nenoñgonoko lia Huku otyo ounongo.” Omunongo una okukala nonthilo yaviuka na Huku nokuhumba ovitumino viae. Tyesukisa okulinga vali unene tyipona okutavela vala okuti Huku oko ekahi, nokuiwa okuti una ovitumino. Omulongwa Tiagu wapopia onondaka mbutuavela ondundo okusoka nawa konthele yotyo. (Tanga Tiago 3:13.) Tala etyi apopia: “Alekese ovituwa viae oviwa novilinga viae.” Ounongo wotyotyili utalelwa kuetyi omunthu alinga netyi apopia kese nthiki.
4 Ounongo wotyotyili wakutikinya okukala nonondunge nokuundapesa enoñgonoko monkhalelo yaviuka. Ovituwa patyi vilekesa okuti tuna ounongo wotyotyili? Tiagu wavalula ovipuka vimue vilekesa okuti omunthu una ounongo watyo oo.a Okuti etyi apopia tyipondola okutukuatesako okukala nomukalelo omuwa novakuatate vetu mewaneno novanthu vokondye?
Ovituwa Vilekesa Ounongo Wotyotyili
5. Omunthu wokuna ounongo wotyotyili oñgeni aendesa omuenyo wae ?
5 Otyipuka otyikuavo Tiagu apopia tyilekesa okuti omunthu omunongo, okukala novituwa oviwa. Mokonda onthilo na Jeova otyo onthyimbi yonondunge, tyilekesa okuti omunthu omunongo ulinga ononkhono mbokutyinda omuenyo welikuata novitumino via Huku. Onthue katuatyitilwe nounongo wotyotyili. Mahi tupondola okuuvasa mokulilongesa apeho Ombimbiliya nokusokolola nawa kuetyi tulilongesa. Otyo, matyitukuatesako okulinga etyi tyapopia Efésios 5:1, yati: “Hetekelei Huku.” Tyina ovituwa vietu viamelikuate nawa novituwa via Jeova, matulekesa vali nawa ounongo muevi tulinga netyi tupopia. Onondyila mba Jeova mbavilapo unene tyipona onondyila mbovanthu aveho. (Isaías 55:8, 9) Moluotyo, tyina tuamahetekela onkhalelo omu Jeova alinga ovipuka, ovanthu vokondye mavetyimono okuti tuelikalela.
6. Omokonda yatyi omutima wapoleya, ulekesa okuti omunthu una onthilo na Huku? Oityi tyesukisa pala okukala notyituwa otyo?
6 Tiagu walekesa okuti opo omunthu alinge ovipuka monkhalelo ya Jeova, una okukala ‘nomutima wapoleya, otyituwa tyo nondunge.’ Omunthu womutima wapoleya una okankhenda, novituwa oviwa, watonena movitumino Viombimbiliya, iya ovio vimukuatesako okulinga atyiho monkhalelo yapola pokati. Namphila Jeova ena ononkhono ononene mahi wapoleya omutima, iya onthue tutupu owoma wokukala omapanga ae. Omona wa Huku walekesile nawa omutima wapoleya wa Tate yae, iya ankho upondola okupopia okuti: ‘Endyuei kuame amuho mukahi nokuundapa komafa, nokualemenwa, iya ame madyimupameka. Lipakei mokanga yange, amulilongesila kuame, mokonda omutima wange wapoleya nokueliola, iya mamuvasi epameko pala omienyo vienyi.’—Mateus 11:28, 29; Filipenses 2:5-8.
7. Mokonda yatyi tuesukisa okutala nawa ongeleka ongwa Moisesi aava konthele yokukala nomutima wapoleya?
7 Ombimbiliya itupopila ovanthu ovakuavo vali ovapoleyi unene ine ovatendi. Umue povanthu ovo o Moisesi. Ankho wali notyilinga otyinene, mahi upopiwa okuti ankho, “omutendi unene tyipona ovanthu aveho kombanda yoohi.” (Números 11:29; 12:3) Hinangela ononkhono Jeova aavelele Moisesi opo alinge ehando Liae. Jeova ankho tyimuhambukiswa unene okuundapesa ovanthu vapoleya opo afuisepo ehando liae.
8. Oñgeni ovanthu ovakuankhali vapondola okukala ‘nomutima wapoleya utundilila konondunge’?
8 Tyimoneka nawa okuti ovanthu ovakuankhali vapondola okukala ‘nomutima wapoleya utundilila konondunge.’ Iya onthue? Oñgeni matulekesa nawa otyituwa otyo? Epoleyo otyituwa tyimue tyovinyango viospilitu sandu ya Jeova. (Gálatas 5:22, 23) Tupondola okulikuambela okuita ospilitu yae, iya atulingi ononkhono mbokukala novinyango viayo, nokuyumba onthumbi yokuti Huku metuvatela okukala nomutima wapoleya. Onondaka mbomuhoneki umue wo salmu mbutuavela ondundo onene yokukala notyituwa otyo. Wati: “[Huku] malongesa ovatendi ondyila yae.”—Salmo 25:9.
9, 10. Ononkhono patyi tuesukisa okulinga opo tukale nomutima wapoleya? Omokonda yatyi?
9 Mahi, tyesukisa ononkhono mbotyotyili pala okukala notyituwa otyo. Mokonda yonkhalelo omu tuekulila, vamue puonthue hamue vetupu eyembelo liokukala ovanthu vapoleya. Tupu, ovanthu vouye vapondola okutuhongiliya okuti otyiwa okukala ‘omukalavi pala okuliamena kovakalavi’. Mahi, okuti okukala ngotyo onondunge? Inkha ondyuo yove yakuata otupia, ñgeno weinyima nomulela ine onomeva atenda? Okuuyulila omulela kotupia omutemo uvilapo vali unene. Mahi, nomeva atenda motyivili okutunyima. Tupu, Ombimbiliya itulondola okuti: “Tyina ekumbululo liapoleya, likondola onyengo, anthi, ondaka iihamesa iyawisa onyengo.” (Provérbios 15:1, 18) Inkha nthiki imue omunthu etunumanesa, tyilinge mewaneno ine okondye, matulekesa okuti tuna ounongo wotyotyili, inkha tukumbulula nomutima wapoleya.—2 Timóteo 2:24.
10 Ngetyi tyapopiwa pombanda, ovanyingi havatendiko, vetupu ombembwa nomutima wapoleya, mokonda vahongiliyua novituwa viomouye. Anthi, tuvasamo ovanthu ovanyingi ovakalavi vokulipakako. Otyo ankho Tiagu wetyinoñgonoka nawa. Moluotyo, waavela kese umue mewaneno omalondolo, pala okulityilika ovituwa ovio ovivi. Oityi vali tulilongesila konondonga Tiagu aava?
Ovituwa via Vana Vehena Ounongo
11. Ovituwa patyi viehelikuatele nounongo wokeulu?
11 Tiagu wahoneka nomutima omukuatyili konthele yovituwa viehelitavela nounongo wapandua na Huku. (Tanga Tiago 3:14.) Onkhuelume ine ehipa, nomalutañgu, ovituwa viopahitu, havituwa viopaspilitu. Tala ovipuka ovanthu vapondola okulinga tyina vena omalusoke opahitu. Onongeleya mbo “Vakristau vomouye” ankho vaonganeka ononthumbo epandu mbovanthu pala okuyunga onthele imue yokapela katiwa Igreja do Santo Sepulcro mo Jelusalei, katungwa pomphangu vasoka okuti opo Jesus aipaelelwa nokupakwa. Ovanthu ovo ankho velilingila onkhi. Menima 2006, omukanda umue wapopia onkhalelo ikahi pokati kovanthu ovo, . . . wati ovanthu ovo vakala onoola ononyingi nokulitañgunisa nokuliveta novivela ovinene viokupakwa onovela mokapela.” Kaveliyumbile vali onthumbi pokati kavo. Moluotyo, osapi yokapela oko aveyavela omusulmano evepakele yo.
12. Tyina ovanthu vehena onondunge tyihole okueta tyi?
12 Omalutañgu atyo oo kaapondola okuvasiwa mewaneno lio Vakristau votyotyili. Mahi, mokonda yonkhali vapiñgana pamue vamue vakala nomphata mokonda yomalusoke avo muene. Otyo tyipondola okutuala kokulipatana nokulilwisa. Apostolu Paulu wamuene otyituwa ngotyo mewaneno lio va Korintu, moluotyo ahoneka okuti: ‘Mokonda pokati kenyi nkhele pena ounkhuelume nomalutañgu, ngotyo kamuvanthu vopahitu, kamukahi nokueenda ngetyi tyienda ovanthu?’ (1 Coríntios 3:3) Onkhalelo oyo, ankho oyo ikahi mewaneno olio kotyita tyotete. Moluotyo, tuesukisa okutala nawa opo otyituwa otyo tyahanyingile mewaneno hono.
13, 14. Popia ongeleka ilekesa okuti omunthu una ovituwa viopahitu.
13 Oñgeni ovituwa ovio vipondola okuhimbika okumoneka mewaneno? Vipondola okuhimbika katutu katutu. Mongeleka, tyina Ondyuo Yomaliongiyo ihimbika okutungwa, papondola okumoneka omalusoke elikalaila konthele yetyi tyina okulingwa. Omukuatate umue upondola okutañguna mokonda vakuavo kavetavelele olusoke luae. Pamue uhimbika okutomba etokolo lialingwa. Oe pamue wanya alo umue okulinga otyilinga tyimue movilinga ovio viokutunga! Okulinga ngotyo, omukuatate oo, ukahi nokulimbuako okuti pala okulinga ovilinga viewaneno, ombembwa yesukisa vali unene, tyipona okuundapesa ounongo umue vala. Jeova upanda omunthu womutima wapoleya, kapande womalutañgu.—1 Timóteo 6:4, 5.
14 Ongeleka onkhuavo, pamue ovakulu vewaneno vamona okuti omukulu umue puvo, namphila aumbila Jeova omanima omanyingi, mahi pahe kekahi vali nokulekesa ovituwa viapopiwa Mombimbiliya. Pamue waaveleluale onondonga konthele oyo, mahi kekahi nokupiluluka. Moluotyo, omutalelipo womauaneno etavela etokolo lialingwa liokuti mayekepo otyilinga tyae tyomukulu weuaneno. Omukulu oo, masoko ñgeni konthele yetokolo olio? Okuti metavela nomutima weliola nokuapepuka etokolo olio lialingwa na vakuavo no nondonga Mbombimbiliya? Okuti matokola okuovola okukala novituwa vihandwa Mombimbiliya, opo akondoke potyilinga tyae? Ine makala nonkhongo no onkhi, mokonda kamalingi vali ovilinga viae viomukulu weuaneno? Omokonda yatyi alingila ngotyo ngatyina afuapo okukala omukulu weuaneno, tyina tyotyili ahafwilepo? Ounongo okuliola omutima, mokutavela etokolo liovakulu vewaneno nokuundapesa onondonga mbavo!
15. Omokonda yatyi ove utavela okuti onondonga mba Huku mbukahi mu Tiago 3:15, 16 mbakolela?
15 Tupu, omunthu upondola okulekesa ovituwa viopahitu mononkhalelo ononkhuavo. Mahi, onthue tuesukisa okulinga ononkhono mbokulityilika ovituwa viatyo ovio. (Tanga Tiago 3:15, 16.) Omulongwa Tiagu, waihana ovituwa ovio okuti, ovituwa ‘via pano pohi’ mokonda vielikalela no viopaspilitu. Ovituwa ovio, vitunda keyembelo liohitu, vielifwa no viovinyama viahasoko. Ovio ovituwa “viovindemoniu,” vilekeswa nonondyale mba Huku. Katyaviukile Omukristau okukala novituwa ngovio!
16. Omapiluluko patyi tuesukisa okulinga? Oñgeni matuvili okulinga omapiluluko oo?
16 Kese umue mewaneno wesukisa okulinoñgonoka nawa, nokulinga ononkhono mbo kuyekapo ovituwa viatyo ovio ovivi. Tupu, ovakulu vomawaneno vesukisa okuyekapo ovituwa viatyo ovio viopahitu. Katyapepukile okulilula ovituwa ovio, mokonda yonkhali tuapiñgana nehongiliyo liouye ou wovivi. Okulinga ngotyo, ongatyina tuenda potyilondeka pasesa. Inkha tutupu apa tukuatelela, tupondola okusesunuka okukondoka konyima. Mahi, okukakatela monondonga mbo Mbimbiliya, kumue nombatelo tupewa newaneno lia Huku mouye auho, tupondola okuenda nokomutue.—Salmo 73:23, 24.
Ovituwa Omunandunge Aovola Okukala Navio
17. Oñgeni ounongo uundapa tyina omunthu ayondyua okulinga ovivi?
17 (Tanga Tiago 3:17.) Okulilongesa konthele yovituwa vimue vitunda kokukala ‘nounongo wo keulu,’ matyitukuatesako unene. Okukala omunthu omusukuki, tyesukisa okukala nomalusoke asukuka novituwa oviwa. Tuesukisa okuanya liwa-liawa ovipuka ovivi. Okulinga ngotyo tyesukisa okuhasete, ngetyi olutu luetu lutoya otyipuka tyimue. Soka ñgeno omunthu mahande okukutoma nomunwe meiho. Ove moyepe liwa-liwa ine okukandula okuoko kuae. Otyo motyilingi liwa-liwa tyahasoko vali oñgeni molingi. Otyo, tyelifwa na tyina tuyondyua okulinga otyipuka otyivi. Ousukuki wetu nomutima wetu walongua Nombimbiliya, vitulunda liwa-liwa okuanya ovivi. (Romanos 12:9) Ombimbiliya ituavela onongeleka mbovanthu vamue vaanyene liwa-liwa okulinga ovivi, nga Jose na Jesus.—Gênesis 39:7-9; Mateus 4:8-10.
18. Oityi tyihangununa okukala omunthu wombembua? (b) Oityi tyihangununa okuhanda ombembwa?
18 Ounongo wa Huku, tupu uhanda tukale ovanthu vombembwa. Otyo, tyesukisa okulityilika otyituwa tyo kuhole ovilwa, ine ovituwa vinyona ombembwa. Tiagu wati: “Otyinyango tyouviuki tyina ombuto yatyo yakunwa nombembwa, na vana vahanda ombembwa.” (Tiago 3:18) Tala onondaka ‘okuhanda ombembwa.’ Okuti mewaneno tuiwe okuti tuvanthu vokuhanda ombembwa, ine tuvanthu vokuhanyauna ombembwa? Okuti tulinga onkhango na vakuetu, katusete okunumana ine okunumanesa vakuetu? Okuti tuhanda ñgeno vakuetu vetavela ovituwa vietu, ine nomutima weliola tulinga ononkhono mbokuyekapo ovituwa vinumanesa vakuetu? Okuti tuiwe okuti tulinga ononkhono mbokukala apeho nombembwa na vakuetu, nokuvepolelapo oviponyo atuvilimbwa? Okulilinga nawa omapulo oo, matyitukuatesako okutala inkha tuesukisa okupilulula ovituwa vietu opo tukale nounongo wo keulu konthele oyo.
19. Oñgeni omunthu apondola okulekesa okuti una omutima wapepuka?
19 Tiagu tupu walekesa okuti omunthu una ounongo wo keulu, una omutima wapepuka. Okuti tuiwe okuti tuhanda vala ñgeno vakuetu ovo vetavela kuonthue, na tyina pehena etyi tyapenga konthele yo Mbimbiliya? Tuiwe okuti tuna omutima wapoleya, vakuetu vetupu owoma wokupopia nonthue? Ovituwa ovio, vilekesa okuti tuna omutima wapepuka.
20. Okukala novituwa viapandua na Huku tuapopia pombanda, matyieta tyi?
20 Tyina ovakuatate no nomphange valinga ononkhono mbokukala vali novituwa vihambukiswa Huku viapopiwa na Tiagu, mewaneno mukala ehambu enene! (Salmo 133:1-3) Okukala ovanthu vombembwa nokuna omitima viapoleya, nokuapepuka kese umue na mukuavo, tyieta oupanga ouwa, nokulekesa okuti tuna ‘ounongo wo keulu.’ Monthele mailandulako, matukelilongesa oñgeni okutala vakuetu ngetyi Jeova evetala, matyitukuatesako konthele oyo.
[Onondaka Poutoi
a Onoversikulu ononkhuavo mbulekesa okuti Tiagu tete ankho wasoka konthele yovakulu vomawaneno, vokuna otyilinga “tyokulongesa” momawaneno. (Tiago 3:1) Ovalume ovo tyilityili vesukisa okuava ongeleka ongwa, okulekesa okuti vena ounongo wapandua na Huku. Mahi atuho tupondola okulilongesila konondonga mba Tiagu.
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Oityi tyiavela Omukristau ounongo?
• Oñgeni matulekesa vali nawa ounongo wapandua na Huku?
• Vana vehena ‘ounongo wo keulu,’ vena ovituwa patyi?
• Ove watokola okukala novituwa patyi?
[Olutalatu pefo 25]
Oñgeni ovitateka hono vipondola okunyingila mewaneno?