Omitambo Viovakristau, Vina Okulingwa Nonondunge Monkhalelo Ihilivika, Nokunkhimaneka Huku
KONONTHELE ambuho, tupondola okuiva ovanthu valila. Ovanthu vokuavala ovikutu ovinthikovei ovile, veliyumba pohi otyo valila. Vamue vanyana putyina otyiimbo tyihika. Nkhele ovakuavo valia, nokulinga ovipito, nokuyuela unene, novipuka ovikuavo vali. Vamue velangi pohi mokonda vakolwa novinyu, no nosalavesa. Omokonda yatyi? Kononthele mbumue mbouye, ovio ovipito vilingwa momutambo omu ovanthu ovanyingi veliongiya pala okulilekela notyivimbi.
Onombangi Ononyingi mba Jeova, vakala potyilongo apa onombunga, novomunthele vehole unene oviso, nokuna owoma wononkhia. Ovanthu ovanyingi vetavela okuti tyina omunthu umue amankhi, ukala ondele yovakuaukulu yokuna epondolo pala okuvatela ine okulinga omapita vokuna omuenyo. Etavelo olio, lielikuata kumue novituwa ovinyingi vilingwa momitambo. Tyotyili, okulila omunthu wokuankhia hatyiviko. Kohale, Jesus nono apostolu mbae valilile vana vankhia ankho vehole unene. (João 11:33-35, 38; Atos 8:2; 9:39) Mahi, ovo nalumue valilile ngetyi ankho tyilila ovanthu kononthiki mbavo. (Lucas 23:27, 28; 1 Tessalonicenses 4:13) Mokonda yatyi? Mokonda ovo ankho vei otyili konthele yononkhia.
Ombimbiliya ipopia nokuyandyuluka okuti: “Ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi, mahi vokuankhia, kavei vali natyike . . . Oluembia luavo, noundyale, nounkhuelume, aviho vianyima . . . Melangalo omphangu omu moende mutupu ovilinga, nokusoka, nenoñgonoko, nonondunge.” (Eclesiastes 9:5, 6, 10) Ono versikulu ombo Mbombimbiliya mbayandyulula nawa okuti tyina omunthu ankhia, utupu vali etyi ei. Oe kapondola okusoka, okutehelela, okupopia, ine okunoñgonoka natyike. Oñgeni okunoñgonoka otyili otyo tyakolela tyo Mbimbiliya tyivatela onkhalelo omu Ovakristau vaendesa omitambo viavo?
“Yekeipo Okukuata Ovipuka Viasila”
Onombangi mba Jeova, namphila vakala movilongo vielikalaila, valinga ononkhono opo velityilike kovituwa vielikuata netavelo liokuti vokuankhia vena etyi vei iya vapondola okuhongiliya vokuna omuenyo. Ovituwa ovio, ngokulala lupahi ponthele yotyivimbi, novikondola, nokulinga ovipito viokuhinangela vokuankhia, nokulinga ovilikutila pala vana vokuankhia, aviho viasila iya kavihambukiswa Huku mokonda kavielikuatele Nombimbiliya, omalongeso ovilulu okuti ohande kainkhi. (Ezequiel 18:4) Ovakristau Votyotyili “kavapondola okulia ‘komesa ya Jeova’ no komesa yovilulu,” moluotyo ovo kavalingi onthele movituwa ovio. (1 Coríntios 10:21) Ovo vetavela otyitumino tyokuati: “Tundei pokati kavo, . . . yekeipo okukuata ovipuka viasila.” (2 Coríntios 6:17) Katyapepukile okuyekapo ovituwa ovio.
Mo Afilika, no kononthele ononkhuavo, kueliyandyana etavelo liokuti inkha ovanthu kavalandula ovituwa ovio, onondele mbovakuaukulu mambunumana. Inkha kutavela okulinga ovituwa ovio, ovanthu potyilongo mavetyitale ngatyina ukahi nokulinga otyivi iya vapondola okukuhingana. Ovanthu ovanyingi va Jeova, vekahi nokupopiwa omapita, nokulewa, novanthu vopotyilongo tyavo ine onombunga mokonda yokuanya okukala poviso vilingwa momitambo viehelikuatele novihonekwa. Vamue vekahi nokutendeleywa okuti kavahande okulinga oupanga navakuavo, nokuhena onthilo na vana vokuankhia. Pamue, vana vehetavela ku Huku, tyina vaya momutambo Wovakristau vahanda okutumina kononkhono. Mahi, oñgeni tupondola okulityilika okutañguna navana vahanda okulandula kononkhono ovituwa vihahambukiswa Huku? Nkhele tyakolela vali, oityi tupondola okulinga opo tutualeko tyeliyapuka novipito viasila, novituwa vipondola okunyona oupanga wetu na Jeova?
Omatokolo Ove Ayandyuluke Nawa
Kononthele mbumue mbouye, ovanthu vena otyituwa tyokuongiya onombunga ononkhuavo, novakulu, okulinga omatokolo kombinga yoñgeni wokuankhia mapakua. Ngotyo, Omukristau wekolelo, una okutyiyandyulula nawa okuti omutambo una okuonganekwa no Nombangi mba Jeova ngetyi tyipopia Ombimbiliya. (2 Coríntios 6:14-16) Etyi tyipita momutambo Womukristau katyipondola okunguanguanesa omitima viovakuatate venyi ine okulingisa onkhali vakuenyi vetyii otyipi tyaviuka, nokuelilongesa konthele yaava vokuankhia.
Tyina Omukristau mewaneno aitwa pala okulinga elongomona liokukapaka omunthu, ovakulu vewaneno vaholovonwa vapondola okuava onondonga, nombatelo opo onombunga mbokuasiwapo mbunoñgonoke ovitumino vio Mbimbiliya vena okuundapesa. Inkha umue uhe-Mbangi ya Jeova ahanda okuhimbika novituwa viasila, tyakolela okukala tyapama nokumutolela nondundo, nehumbilo enene okuti onthue Tuvakristau, katulingi ovipuka ovio. (1 Pedro 3:15) Mahi, inkha onombunga mbove mbuhelilongesa nkhele vatualako okuhanda okuhimbika novituwa viasila? Ombunga Onombangi mba Jeova mbupondola okutokola okutundapo. (1 Coríntios 10:20) Inkha ongotyo, mupondola okulinga vala elongomona limue Mondyuo Yomaliongiyo, ine pomphangu onkhuavo ikahi nawa, opo atuho kumue navana veya okulila ononkhia mbauna tuhole ‘tupamekwe Novihonekwa.’ (Romanos 15:4) Namphila olutu luomunthu wokuankhia kalukahipo, omutambo una okulingwa monkhalelo yaviuka, yeetesa onthilo. (Deuteronômio 34:5, 6, 8) Tyina ovanthu vehelilongesa velipitikapo, tyipondola okuyawisa ononkhumbi notyiho. Mahi, onthue tupondola okuvasa epameko mokunoñgonoka okuti etokolo lietu liokulinga etyi tyaviuka likahi nokutalwa na Huku, una utuavela ‘ononkhono mbavilapo.’—2 Coríntios 4:7.
Honeka Etyi Ove Watokola
Tyina omunthu ahoneka konthele yetyi ahanda tyilingwe tyina amankhi, tyipepuka vali pala okupopia no nombunga mbuna mbehe-Nombangi mba Jeova, mokonda ovo vahumba ehando liomunthu wokuankhia. Tyakolela okuhoneka opi omutambo una okulingilwa, olie maonganeka ovipuka aviho, nou malingi elongomona. (Gênesis 50:5) Tyaviuka vali tyina muene womukanda amahonekapo enyina liae no nombangi. Vana vatala komutue nounongo, nenoñgonoko liapolwa movitumino Viombimbiliya, vetyii okuti kavesukisile okukevelela alo vakulupa ine vavela unene opo vahoneke omukanda oo.—Provérbios 22:3; Eclesiastes 9:12.
Vamue katyivekalesa nawa okuhoneka ovipuka ovio momukanda. Anthi, okulinga ngotyo, elekeso liokuti Umukristau wonondunge, nokuna ohole navakuenyi. (Filipenses 2:4) Tyikahi vali nawa ove muene okuhoneka ovipuka ovio, tyipona okuviyeka pala okuetela ononkhumbi onombunga mbove mbupondola okuhongiliyua okutavela ovituwa viasila ñgeno viahatavelelwe na una wokuankhia.
Omutambo Ulingwe Monkhalelo Yaviuka
Kononthele ononyingi mo Afilika, ovanthu vetavela okuti omutambo una okulingwa monkhalelo ihuvisa, no kuankhimana, opo onohande mbovakuaukulu mbahanumane. Ovakuavo vaundapesa omitambo ngomphitilo pala ‘okulisapa’ mokonda yonombongo, nomalumono avo. (1 João 2:16) Ovanthu vapesela omuvo omunyingi, ononkhono, no nombongo, opo omunthu wokuankhia apakwe monkhalelo yaviuka. Opo vakoke ovanthu ovanyingi, valinga omakuadru omanene ena olutalatu luomunthu wokuankhia, aveepake ponomphangu mbelikalaila, pala okuivisa omutambo. Tupu, valinga ovikamisola vina olutalatu luomunthu wokuankhia, aveviavela ovanthu vevivale. Valanda onokasau mbulanda onombongo ononyingi opo velilekese kovanthu. Kotyilongo tyimue tyo Afilika, vamue vatuma okulinga onokasau mbelifwa nomatukutuku, ono aviau, onombapolo, novipuka ovikuavo vali, pala okulekesa ouhona wavo, nomunkhima. Otyivimbi tyipondola okupolwa mokasau, atyipakwa komesa imue yehiwa nawa. Omukai wankhia upondola okuvalekwa otyikutu otyile otyingonga, novilanda viokualia okalu, no kumuwaveka motyipala ovipuka viokuhiwisa ovakai. Okuti tyaviuka pala ovanthu va Huku okukala povituwa ovio?
Ovakristau vapama mopaspilitu, vatala ounongo wokulityilika okulinga ehando liovanthu vana vehei Huku, nokuhasukile novitumino viae. Tutyii okuti omalityindailo, novituwa viehelikuatele Nombimbiliya, ‘kavitundu ku Huku, anthi, o viouye ukahi nokupita.’ (1 João 2:15-17) Tuna okulunguka opo tuhatokele movituwa ovivi viokulilola, okuhanda okukala ovanthu vavilapo kuvakuetu. (Gálatas 5:26) Onongeleka mbulekesa okuti tyina owoma wovanthu vokuankhia ukahiale momutima, valinga omitambo ovinene iya konyima atyivepwiya okuonganeka nawa ovipuka. Okufenda vokuankhia tyipondola liwa okulunda vana vehetavela ku Huku okulipaka motyituwa tyasila. Momitambo viatyo ovio, papondola okukala ovanthu vaywela unene, okulila tyihatalama, okuhumbakana otyivimbi, okupopia natyo ngatyina tyina omuenyo, nokumukutila onombongo novipuka ovikuavo kolutu. Inkha otyo tyilingwa momutambo Womukristau, matyipenyesa enyina lia Jeova, novanthu vae.—1 Pedro 1:14-16.
Okunoñgonoka otyili konthele yavana vokuankhia, matyituavela ondundo opo tulinge omitambo vietu monkhalelo yaviuka. (Efésios 4:17-19) Namphila Jesus ankho omunene nokuankhimana vali tyipona kese munthu, oe wapakua monkhalelo imue yaviuka, kalingililue otyiso natyike tyomouye. (João 19:40-42) Vana vena “omutima wa Kristu,” kavalingi ovipuka vikundisa tyina vakapaka omunthu. (1 Coríntios 2:16) Tyotyili, okulinga omutambo monkhalelo yapola pokati, ondyila ongwa pala okulityilika etyi tyailikwa Movihonekwa, nokutualako nonkhalelo yahiliya, nokuaviuka pala vana vokuna ohole na Huku.
Pena Okukala Ehambu?
Pamue, tyipondola okukala otyinthiliyo pala onombunga, nomunthele, navakuavo, okukala kumue pala okulia, nokunyana, tyina vamatundu komaendo. Movipito ovio viomutambo, ovikando ovinyingi munuwa unene, nokulingwa omaundalelapo. Ovanthu vamue vapopia okuti ovitalukiso vivekuatesako okulipola omuihamo wononkhia. Ovakuavo vapopia okuti etyi otyo tyilingwa keumbo liavo. Mahi, ovanyingi vetavela okuti ovipito ovio, viesukisa okulingwa pala okuhumba, nokuhivilika wokuankhia, nokuyovola ohande yae opo ekelivase novakuaukulu vae.
Ovakristau votyotyili, vanoñgonoka elondolo Liovihonekwa: “Hahe vali okulila tyipona okuyola, mokonda ononkhuka mbulingisa nawa omutima.” (Eclesiastes 7:3) Tupu, ovo vei esilivilo liokusoka nawa komuenyo omusupi, nekevelelo lietutilo. Tyotyili, vana vena oupanga wapama na Jeova, ‘onthiki yokunkhia yapona onthiki yokutyitwa.’ (Eclesiastes 7:1) Okunoñgonoka okuti ovitalukiso momutambo vielikuata kumue noumbanda, novituwa ovivi viomaundalelapo, katyaviukile Ovakristau votyotyili okuonganeka ovipito ovio ine okukalapo. Okukala kumue novanthu ovo vehole ovipito momutambo, matyilekesa okuti utupu onthilo na Huku, novakuatate vove mekolelo.
Yeka Vakuenyi Vatale Okuti Ove Welikalela
Ovanthu vekahi menthiki liopaspilitu, vena owoma wononkhia. Mahi, onthue tuapandula unene mokonda tuayovoka kowoma wononkhia! (João 8:32) “Ngovana votyitei,” tulekesa olunuma luetu monkhalelo ilekesa enoñgonoko liopaspilitu, onondunge, nonthilo, nonthumbi mekevelelo lietutilo. (Efésios 5:8; João 5:28, 29) Ekevelelo olio, malitutyilika okukala nokulila tyahatalama ngetyi tyilinga ‘vana vehena ekevelelo.’ (1 Tessalonicenses 4:13) Otyo tyituavela ondundo opo tukale tuapama mefendelo lityotyili, atuhakala nowoma wovanthu.—1 Pedro 3:13, 14.
Okutavela nekolelo ovitumino Viovihonekwa, matyavela ovanthu omphitilo pala ‘okutala okuti ovanthu vokuumbila Huku velikalela navana vehemuumbila.’ (Malaquias 3:18) Nthiki imue, ononkhia kamambukakalako vali. (Revelação 21:4) Putyina tukevelela omulao oo omunene ufuiswepo, Jeova etuvase tyasukuka tyihena esilo nalimue, nokueliyapuka nouye ou wovivi, novituwa viao vihalekesa Huku ehumbilo.—2 Pedro 3:14.
[Olutalatu pefo 30]
Okuhoneka etyi tuhanda tyilingwe momutambo wetu, ounongo
[Olutalatu pefo 31]
Omitambo Viovakristau vina okulingwa nonondunge, nonthilo