Okuti Vokuankhia Vapondola Okuvatela Vokuna Omuenyo?

TAMBA, omukuendye umwe wo Koutakelo ko Afilika, ankho makalinga onopolova kosikola.a Ina emupopila okuti wesukisa okuita ombatelo konombunga vankhia opo vekukuateseko. Mo Palermo, ko Sicília, onongendi mbumwe vakatalelapo omaendo, kuna kuvasiwa ovivimbi ovinyingi viapakwa nawa viahaihililwe. Vamwe vatavela okuti ovivimbi ovio viamena ovanthu no nonkhono mbutunda ku Huku. Kese nima, ovanthu vatalelapo o Lily Dale, epundaumbo likala koutakelo wotyilongo tyo Nova York, U.S.A., liankhimana mokonda mukala ovimbanda ovinyingi. Onongendi veya nonthumbi yokuti vapondola okupopia nombunga ine omapanga vokuankhia nokupewa ombatelo.

Ouye auho, etavelo liokuti vokuankhia vapondola okukuatesako vokuna omuenyo litualako. Oityi ove usoka? Hamwe walongesua etavelo olio ine ukala na vana vena olusoko olo. Katyapengele okukala nohole na una wankhia. Ovimbanda vilaa okuti okulivasa no vokuankhia tyesukisa. Otyimbanda tyimwe tyapopiwa momukanda umue tyati, onondele “apeho mbafwapo inkha wiita ombatelo yambo.” Okuti otyo otyili? Okuti tyili vokuankhia vakuatesako vokuna omuenyo? Ekumbululo liayandyuluka Liombimbiliya lipondola okukuhuvisa.

Okuti Vokuankhia Vena Omuenyo Komphangu Onkhuavo?

Ombimbiliya yava ehangununo liapepuka, lihepuiya okunoñgonoka, konthele yonkhalelo yo vokuankhia. Tala etyi tyapopia Eclesiastes 9:5 okuti: “Ovanthu vokuna omuenyo vetyii okuti mavankhi, mahi vokuankhia, kavei vali natyike.” Okuti wokuankhia una etyi eivite? Oversikulu 6 yakumbulula okuti: “Ohole yavo, noundyale wavo, nounkhuelume wavo, aviho vianyima. Kavetyivili vali apeho okulinga natyike povipuka aviho vilingwa mombuelo yekumbi.” Tala tupu etyi tyapopia oversikulu 10 mokapitulu oko okuti: “Melangalo omphangu omu moende mutupu ovilinga, nokusoka, nenoñgonoko, no nondunge.” Mo Hebreu ondaka “Seol” yapopiwa apa ihangununa “kondyembo kuenda ovanthu aveho.” Tupu, mo Gregu ondaka oyo, o “Hades,” yaundapeswa movihonekwa pala okulekesa apa Jesus Kristu ali etyi ankhia.—Atos 2:31.

Jesus wavatelele ovanthu ovanyingi puetyi ankho ena omuenyo, mahi ankho utyii okuti una okunkhia. Okuti ankho ukevelela okukuatesako ovanthu tyina amankhi? Au. Jesus waeleka omuvo oo wononkhia mbae, notyinthiki, omuvo una omunthu ahapondola okuundapa. (João 9:4) Jesus ankho utyii nawa okuti tyina ovanthu vamankhi, “vetupu vali epondolo na like.”—Isaías 26:14.

Jesus tupu wapopia ongeleka imwe ilekesa nawa oñgeni ononkhia mbukahi. Etyi epanga liae Lasalu ankhia, Jesus waeleka ononkhia no tumphoki. (João 11:11-13) Okuti onthue tukevelela okuvatelwa nomunthu ukahi kotumphoki? Omunthu ukahi kotumphoki kasoko natyike, kapondola okulinga natyike pala okuvatela vakuavo.

Okuti Ohande Ihupa Kononkhia?

Ovanyingi valongeswa okuti ohande otyipuka tyihamoneka tyitualako nomuenyo tyina omunthu ankhia. Etyi Ombimbiliya ilongesa tyelikalela. Omukanda wotete Wombimbiliya Genesis, utulekesa oityi ohande. Gênesis 2:7 ipopia okuti omunthu wotete, ‘wakala ohande ina omuenyo.’ Omunthu watyo wamundindi, oe ohande. Ovinyama tupu navio onohande. (Gênesis 1:20-25) Moluotyo, tyina omunthu amankhi ine otyinyama, ohande yankhia. Ombimbiliya otyo ipopia ngotyo.—Ezequiel 18:4.

Anthi, vamwe vapondola okupula okuti, ‘Iya omahipululo omanyingi ovanthu vati vapopia no vokuankhia, nokuiva onondaka mbavo, ine vevemona?’ Omahipululo oo, apopiwa kononthele ononyingi mbouye. Omahipululo oo, aavela onthumbi vana vanyimisa vavo mombunga ine omapanga, okuhindila ovanyingi okuovola ovimbanda vipopia okuti vityivila okupopia no vokuankhia.

Okuti omahipululo oo otyotyili? Inkha otyotyili, okuti kaekahi nokupatana etyi Ombimbiliya yapopia pombanda? Kristu Jesus wapopia okuti Ondaka ya Huku otyili. (João 17:17) Otyili katyilipatana otyo muene. Ombimbiliya yava onondonga mbayandyuluka mbutulekesa oñgeni tuna okutala vana vati vokuankhia vapondola okukuatesako vokuna omuenyo. Ombimbiliya itupopila konthele yomunthu umwe waovolele okuvatelwa no vokuankhia. Okutanga nawa-nawa ehipululo olio, malituholololela otyili.

Ohamba Yovola Ombatelo ko Vokuankhia

Ankho o Isilayeli yo kokulio kuekumbi ivasiwa movilwa. Ohamba Saulu nomatolopa ae ankho vakatukilwa nomafualali atilisa ova Filisteu. Etyi Saulu amona onthanda yo va Filisteu, “omutima wae auhimbika okuteketa unene.” Pomuvo opo ohamba Saulu ankho wayekapo efendelo liotyotyili. Moluotyo, tyina ankho aita ombatelo, Jeova kemukumbulula. Iya Saulu opi makaita ombatelo? Omuuli wa Huku Samuele ankho wankhiale.—1 Samuel 28:3, 5, 6.

Saulu akaovola ombatelo kotyimbanda ko En-Dor. Oe waita otyimbanda otyo “tyimuihanene Samuele,” ko vokuankhia. Otyimbanda atyimuihana. Iya “Samuele” yatyo oo, apopila Saulu okuti ova Filisteu mavafindi, nokuti Saulu no vana vae mavaipawa movita ovio. (1 Samuel 28:7-19) Okuti oo ankho o Samuele umwe tyili wapindukapo kononkhia?

Nkhele soka. Ombimbiliya yati omunthu wankhia “ukondoka pohi yae,” iya ngotyo “omalusoke ae anyima.” (Salmo 146:4) Saulu na Samuele ankho vetyii okuti okuenda kovimbanda Huku wetyiilika. Etyi, otyo ankho Saulu atuminine okunyima motyilongo aveho valinga omaumbanda.—Levítico 19:31.

Pahe nkhele sokolola nawa. Inkha ñgeno Samuele wekolelo ali nomuenyo wo keulu, okuti ñgeno waanya kovitumino via Huku, elipake kumwe notyimbanda opo ekelivase na Saulu? Jeova wayalele okupopia na Saulu. Okuti pahe otyimbanda ankho tyipondola okukuluminya Huku Wepondolo Aliho opo atume Samuele ankho wankhiale apopie na Saulu? Au. Tyayandyuluka nawa, okuti “Samuele” oo, ankho ha Samuele ko omuuli wekolelo wa Huku. Ankho oandyu ombi, otyilulu ankho tyihanda okulilekesa ngatyina o Samuele wankhia.

Ovilulu, onoandyu mbuna mbayala outumini wa Huku ponthyimbi yovanthu. (Gênesis 6:1-4; Judas 6) Ovilulu ovio vipondola okutala ovanthu tyina vena omuenyo. Vityii oñgeni kese umwe ankho apopia, atala, no ñgeni atuwa, netyi ankho alinga. Ovio vihongiliya ovanthu okuti etyi Ombimbiliya ilongesa hatyiliko. Otyo Ombimbiliya itulondolela opo tuhelipake kumwe novilulu! (Deuteronômio 18:10-12) Ovilulu ovio hono vitualako.

Pahe tupondola okutala omokonda yatyi ovanthu ovanyingi vati “tueiva” ine “tuamona” vetu vokuankhia. Namphila pamwe vimoneka ngatyina omapanga, mahi ehando liovilulu okukemba ovanthu.b (Efésios 6:12) Tupu, okusoka nawa konthele yotyo: Jeova o Huku una ohole ututekula nawa. Inkha vokuankhia vena omuenyo komphangu onkhuavo, nokupondola okukuatesako omapanga avo nombunga, okuti ñgeno Omupakeko wetu woluembia upondola okuilika okupopia navo nokuti otyo “tyitoyesa”? Au! (1 Pedro 5:7) Okuti kuna ou upondola okuava ombatelo yotyotyili?

Ombatelo Yotyotyili pala Vana Vokuna Omuenyo no Vokuankhia

Kuetyi tuelilongesa tuanoñgonoka okuti vokuankhia vetupu epondolo liokuvatela vokuna omuenyo. Tupu, okuovola ombatelo yo vokuankhia otyivi unene. Otyiponga otyinene, mokonda tyituponyesa movitumino via Huku, nokutupaka motyiponga tyokuhongiliyua novilulu.

Ombimbiliya itulekesa okuti Ondyivindyivi ongwa yombatelo, o Jeova, Omupakeko wetu. Oe upondola okutuyovola alo umwe kononkhia. (Salmo 33:19, 20) Hono oe upondola okukuatesako kese umwe. Oe wava ekevelelo liotyotyili, tyipona ekevelo liomatutu liovimbanda.

Tamba, wapopiua konthyimbi, tete wanoñgonoka okuelikalela kukahi pokati komakevelo omatutu ovimbanda viava, notyili Jeova etulongesa. Ovimbanda viemupopila okuti inkha kelikutila kovakuaukulu vae vokuankhia, kametyivili onopolova. Tamba ahimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova. Oe anoñgonoka onkhalelo yotyili yo vokuankhia, nondyivindyivi ombi ya vana velikembesa okuti ovakuaukulu vokuankhia. Namphila me yae ankho emukuluminya okuovola ombatelo kotyimbanda, Tamba ketavelele, wemukumbulula okuti “inkha hapitile, mandyililongesa vali unene menima maliya.”

Iya onopolova ambuende ñgeni? Oe watetekela okumana! Otyo tyahuvisa unene me yae, wayekapo okuyumba onthumbi movimbanda, iya kapopaile vali konthele yokulinga ovilikutila ovio. Tamba wanoñgonoka okuti Jeova utulondola opo tulityilike “okuita ku vokuankhia pala okuvatela vokuna omuenyo.” (Isaías 8:19) Okulilongesa Ombimbiliya tyaavela Tamba onthumbi yokuti inkha upanda ovitumino via Huku, atyiho ulinga matyiende nawa.—Salmo 1:1-3.

Iya vetu vokuankhia? Okuti vetupu ekevelelo? Tupu, opo etuvatele onthue vokuna omuenyo, Jeova walaa okututilisa vokuli komalangalo. Etyi omuuli Isaia alekesa okuti vokuankhia vetupu epondolo, tala etyi apopia mokapitulu 26, moversikulu 19 okuti: “Vove vokuankhia mavakala nomuenyo. . . . Onwe vokukahi pohi, pindukeipo iya amukuwilila nehambu!” Eulo olio tupu liati, “vokuankhia” mavakakala vali nomuenyo.

Nkhele soka kuetyi! Otyinyingi tyovanthu velele momalangalo, mavakakondolwa vali komuenyo! Tyotyili, Ombimbiliya ilekesa okuti Jeova una ‘otyiivaluko’ tyokuavela omuenyo vokuankhia. (Jó 14:14, 15) Okuti omilao ovio haviuako unene pala okukala otyili? Jesus Kristu ankho una onthumbi onene mekevelelo olio, apopi alo umwe vokuankhia ngatyina venale omuenyo komaiho a Jeova.—Lucas 20:37, 38.

Okuti ove uhanda okukala nekevelelo ngolio?c Tualako okuovola okukala nenoñgonoko liaviuka lio Mbimbiliya. Putyina ulilongesa, mokala vali nonthumbi yokuti Jeova upondola okuvatela vokuna omuenyo no vokuankhia, nokuti omilao viae ‘oviotyotyili nokuakolela.’—Revelação 21:4, 5.

[Onondaka Poutoi]

[Ehangununo liolutalatu pefo 11]

Katyapengele okukala nohole na una wankhia

[Ehangununo liolutalatu pefo 12]

Okuti omuuli Samuele wapindukilepo kononkhia apopi no Hamba Saulu?