Oityi Tyapiluluka Konthele Yonkhali?

“OVANTHU hono kavehole vali okutehelela okuti tuvakuankhali mokonda yonkhali yalingwa kohale no votate votete. Alo umwe olusoke luonkhali kaveluhande. . . . Ovanthu nga Adolf Hitler na Josef Stalin, tyipondola valingile onkhali, mahi ovanthu ovakuavo vetupu nkhali.”—The Wall Street Journal.

Ngetyi onondaka mbapopiwa pombanda mbalekesa, olusoke luonkhali, lukahi motyitateka otyinene. Mahi omokonda yatyi? Oityi tyapiluluka? Olusoke patyi konthele yonkhali ovanthu hono veyele?

Kuna ononkhalelo onombali konthele yonkhali—onkhali yokuapiñganwa, nonkhali omunthu alinga oe muene. Onkhali yotete tueipiñgana, tyilinge tutyihanda ine katutyihande, mahi yavali onthue muene tuilinga. Pahe tutalei nawa kese imwe.

Okuti Tuatambuliswa Onkhali yo Votate Votete?

Ombimbiliya ipopia okuti—onkhali yotete—yo votate votete, yatambuliswa ovanthu aveho. Moluotyo, atuho tutyitwa ovakuankhali. Ombimbiliya yati: “Atyiho tyihaviukile onkhali.”—1 João 5:17.

Anthi, kovanthu ovanyingi vonongeleya, olusoke luokuti ovanthu ovakuankhali, mokonda yonkhali yalingwa kohale, vahamuene etyi yalingwa, kavetyitavela, kuvo katyaviukile. Edward Oakes omulongesi konthele yonongeleya wati, “ovanthu ovanyingi vakala tyanguanguana tyina ongeleya ivelongesa okutavela onkhali. Namphila vamwe vetavela okuti ovakuankhali ine vaovola okuhalingi onkhali, mahi tyotyili onkhalelo yomuenyo vatyinda kailikuate notyo vetavela.”

Otyipuka tyimwe tyilingisa ovanthu okuhetavela onkhali yotete, otyetyi onongeleya mbulongesa konthele yayo. Mongeleka, Meliongiyo litiwa Concílio de Trento lialingilwe menima (1545-1563), onongeleya mbahitisile kese umwe waanya okuti olukembe luesukisa okumbatisalwa opo luyovolwe kononkhali mbae. Ovalongesi konthele yonongeleya vati, inkha olukembe lunkhia tyihenembatisalwe, esilo liononkhali mbae limutyilika apeho okuenda keulu ku Huku. Calvin watualako okulongesa okuti omalukembe ‘atundale meimo lio voina tyahitiswa.’ Oe wayawisako okuti, ‘Huku uyele omalukembe mokonda ononkhali mbavo ononene unene.’

Ovanthu ovanyingi vasoka okuti omalukembe etupu onkhali. Ngotyo katyaviukile okusoka okuti omalukembe oo maamono ononkhumbi mokonda yonkhali vapiñgana. Tyimoneka nawa, oñgeni omalongeso onongeleya ayapula ovanthu melongeso lionkhali yokonthuko. Ononkhalamutwe mbumwe mbonongeleya havoko muene vahitisa moifelunu yotupia omalukembe ahambatisalelwe. Kuvo, onthyulilo yomalukembe oo, itualako okukala eelema. Namphila hatyoko onongeleya mbulongesa, mahi mokueenda kuomanima omanyingi o Katolika ilongesa okuti, onohande mba vana vahambatisalelwe mahi vahalingile ovivi, mbukala pofika ihena hekulu itiwa Olimbu.a

Otyipuka otyikuavo ovanthu vayekelapo okutavela onkhali yokonthuko, omokonda ovanongo vamwe motyita 19, vahimbika okupatana okuti omahipululo Ombimbiliya kaapopi otyili. Mokonda yelongeso lia Darwin liokuti ovanthu vatuka kovinyama, ovanthu ovanyingi vasoka okuti ehipululo lia Andau na Eva onoñgano vala. Moluotyo atyiho, kovanyingi Ombimbiliya pahe ipopia omalusoke noviso via vana veihoneka, ha ndaka ko ya Huku.

Oñgeni otyo tyelisapo nelongeso lionkhali yokonthuko? Tyimoneka nawa okuti inkha ovanthu vetavela okuti Andau na Eva ankho havanthu valiko tyili, tupu mavetavela okuti kutupu onkhali yokonthuko. Alo umwe vana vetavela okuti ovanthu valinga ovivi, kuvo onkhali yokonthuko elekeso vala liokuti ovanthu vaponya.

Inkha kutupu onkhali yokonthuko, iya mbuna omunthu alinga? Okuti nambo tupu mbunumanesa Huku?

Okuti Otyo Tyotyili Onkhali?

Tyina vamwe vapulwa konthele yonkhali omunthu alinga, ovanyingi vasoka Kovitumino Ekwi, viilika okuipaa, nokulavisa, nokupeleya viamuene, nomaundalelapo, nokuvaka, novikuavo vali. Onongeleya ankho mbulongesa okuti kese umwe unkhia tyihelivelele ononkhali ombo, wenda mononkhumbi mbahapu moifelunu yotupia.b

Opo ovanthu vahakamone emone olio, Ongeleya yo Katolika ituma ovanthu vakapopie ononkhali mbavo kelombe, vati una epondolo liokumbuevela. Anthi, ovanthu ovanyingi vo Katolika, otyituwa tyokukapopia ononkhali, nokuevelwa, nokulivela, vetyiyekapo. Mongeleka, eovololo lialingwa pahetyino, lialekesa okuti ovanthu ovanyingi vo Katolika mo Italia, kavakapopia vali ononkhali mbavo.

Tyimoneka nawa okuti, etyi onongeleya ankho mbulongesa konthele yonkhali omunthu alinga, nemone litundililako, katyavatelele ovanthu okulityilika okulinga onkhali. Ovanyingi vokuenda kovikapela, kavetavela vali okuti ovipuka ovio viapenga. Vamwe vasoka okuti inkha ovanthu vevali vekula velitavela okulala, apehena watatu vanumanesa, opo oityi tyapenga?

Okusoka ngotyo, tyilekesa okuti momutima wa vana vetyilinga, kavetavelele etyi valongeswa konthele yonkhali. Tyotyili, ovanyingi tyivepuiya okutavela okuti Huku woluembia, umonesa ononkhumbi mbahapu onondingavivi moifelunu yotupia. Iya otyo, okuhulililako tyipondola okulekesa omokonda yatyi ovanthu vehena vali owoma wokulinga “onkhali.” Mahi, tupu kuna ovipuka ovikuavo vivehindila okukala ngotyo.

Vaanya Omalongeso Okohale

Ovipuka viapita momanima okualamba viaeta omapiluluko movilongo no momitima viovanthu. Ovita vivali ovinene viapita mouye auho, novilwa ovinyingi, nokuipaa, viasapo omapulo omanyingi konthele yesilivilo liomalongeso okohale. Ovanthu vapula okuti: ‘Mouye uno wokuna ounongo uliyawisa, okuti tyina umwe esilivilo okuendela movitumino vialingwa kohale, vihelikuate nonkhalelo yomuenyo wo hono?’ Ovanyingi vokuhetavela ovipuka tyehena ehunga, no vokulilongesa konthele yovituwa, vati otyo katyisilivila. Vetavela okuti ovanthu vesukisa okuyekapo omatavelo okohale, iya avelilongesa ovo muene opo vakale nenoñgonoko enene.

Onkhalelo oyo yokusoka, yahindila ovanthu okuanya omalongeso okohale. Movilongo ovinyingi vio ko Europa, kavehi vaya kokapela. Ovanyingi kavetavela natyike, iya ovakuavo veyele omalongeso onongeleya, ana vasoka okuti etupu esilivilo. Vasoka okuti, inkha kutupu Huku, ovanthu vatuka kovinyama, oityi vesukisila okupopia konthele yonkhali tyina valinga oviponyo?

Okuyekapo ovitumino konthele yovituwa, motyita 20, tyahindila ovanthu Koutakelo ovipuka ovivi, ngokulinga etyi tyitiwa epiluluko konthele yotyihola. Enkhinduko liovalongwa kosikola, na vana veyele ovitumino konthele yovituwa, novihemba vityilika omukai okukala omulemi, aviho ovio viavatela ovanthu okuanya olusoke konthele yetyi tyaviuka. Mokamuvo kehehi, ovitumino Viombimbiliya viayekuapo. Ovanthu vo hono vetavela ontheto omphe konthele yovituwa no yonkhali. Omuhoneki umwe wati, “otyitumino tyikahiko vala o tyohole yokulihanda,” imonekela nawa motyituwa tyayandyana tyomaumbalehi.

Otyituwa Tyonongeleya Tyokuungumanesa Ovanthu

Omukanda utiwa Newsweek, wo ko Estadu Unidu wati: “Ononkhalamutwe ononyingi mbonongeleya, vapopila ovanthu ovipuka vivehambukiswa opo vehekeviovole kononthele ononkhuavo.” Vena owoma wokuti inkha vakuluminya unene ovateheleli vavo ovituwa oviwa, ovanthu mavayekepo onongeleya mbavo. Ovanthu kavahande okupopilwa okuti vesukisa okukala nomutima weliola, nokulikondola omutima, nokukala ovaviuki. Ine okupopilwa okuti vesukisa okulityilika okunumana nokulivela ononkhali mbavo. Moluotyo, onongeleya ononyingi mbulinga etyi omukanda Chicago Sun-Times waihana okuti, “valongesa onondonga vasoka okuti ombo Vakristau, mahi tyotyili mbupopia konthele yavo muene, [iya] avapake konyima o evandyeliu.”

Otyo tyaeta onongeleya mbuhangununa Huku monkhalelo yavo muene, mbahasukile na Huku nehando liae. Anthi, mbasuka netyi ovanthu vahanda netyi tyiyawisa omunkhima wavo. Vasuka vala nokuavela ovanthu vavo ovipuka vesukisa. Moluotyo, vena onongeleya mbuhena ovitumino konthele yelongeso. Omukanda The Wall Street Journal, upula okuti, “Oityi tyapinga povitumino vio kohale vio Vakristau? Otyitumino tyike tyimoneka unene okankhenda, muna vati ‘okukala omunthu omuwa’ tyakolela kovipuka aviho.”

Atyiho otyo, tyaeta olusoke luokuti kese ngeleya ikalesa nawa omunthu, ongwa. Omukanda The Wall Street Journal wati, kese munthu ukala nolusoke olo, “upondola okukala nekolelo mu kese tyimwe, kesukisa okulandula otyitumino natyike, otyo tyiungumanesa mahi katyimuhitisa.” Moluotyo, onongeleya mbutavela ovanthu “tyihesuku novituwa viavo,” nokuhevepe otyitumino natyike.

Ovipuka ovio vipondola okuhinangelesa ovatangi Vombimbiliya, eulo liahonekwa no apostolu Paulu pomuvo wo no apostolu, liati: “Makukeya omuvo ovanthu kamaveketavela elongeso liotyotyili. Anthi, kehando liavo muene, mavekeliongiyila ovalongesi opo vevenyalale momakutwi. Iya avakayekapo okutehelela otyili.”—2 Timóteo 4:3, 4.

Tyina ononkhalamutwe mbonongeleya vaanya onkhali, vetavela okuti kaiko. Iya vanyalala ovanthu vavo momakutwi, mokuvepopila etyi vahanda okutehelela, hatyetyi Ombimbiliya ilongesa, okulinga evi vituala ovanthu kononkhia. Omalongeso oo, omatutu atuala motyiponga. Tupu apililika elongeso limwe pomalongeso akolela Ovakristau. Onkhali nokuevela ankho ovipuka viakolela monondaka onongwa Jesus nono apostolu mbae valongesile. Opo utale okuti otyo otyili, ukahi nokukongwa opo ulitangeleko ove muene.

[Onondaka Poutoi]

[Onondaka Mbavilapo pefo 7]

Otyituwa tyonongeleya tyokuungumanesa ovanthu tyieta ovinyango ovivi

[Okakasa pefo 6]

Okuti “Katuasukile Vali” Nonkhali?

▪ “Etyi, otyo otyitateka otyinene vali onongeleya mbuna hono. Onthue katulitale vali ngatyina ‘tuvakuankhali’ vesukisa okuevelwa. Tyafuile onkhali yali otyitateka kohale, mahi pahe katuasukile vali nayo. Moluotyo, putyina ongeleya ivila okutetulula otyitateka tyonkhali, komaiho ova Amelika ovanyingi, onkhali hatyitateka otyinene.”—John A. Studebaker, Jr., omuhoneki konthele yonongeleya.

▪ “Ovanthu vati: ‘Ndyikevelela okuti ame na vakuetu tukala novituwa oviwa. Mahi ndyityii okuti atuho tuvanthu. Moluotyo ndyihanda okulinga oviwa aviho ndyipondola.’ Tuovola ovituwa vituungumanesa, onkhalelo yapola pokati, muna tulitehelela nawa. Onthue tulinga nawa vakuetu. Mahi katuasukile nolusoke luonkhali luayandyana.”—Albert Mohler, omutumini wo Seminário Teológico Batista do Sul.

▪ “Ovanthu hono vahambukilwa ovipuka vikundisa [ngevi vaihana okuti ononkhali epandu-vali mbutuala kononkhia]: ovohe vahindila ovana vavo okukala nomalityindailo opo velipande; onthumbo yovatumini vomalityindailo ko França yaitile o Vaticano opo itavele okuti okulia unene ine okunwa unene hankhali. Elungavi, olio lihindila ovanthu okupeleya etyi vatala. Ovipuka ovinyingi ovalandesi vekahi nokulekesa vahindila ovanthu okukala nelungavi liokuvilanda; onyengo, italwa ngatyina otyipuka tyaviuka inkha waleua. Ovikando vimwe ndyihanda vala okukala tyahalingi natyike.”—Nancy Gibbs, in Time magazine.

[Oliolutalatu pefo 5]

Ovanyingi hono vatala ehipululo lia Andau na Eva ngatyina onoñgano