Okuti Tyilityili Tyivilwa Umwe Okulinga Omahuviso?​—Ovipuka Vitatu Ovanthu Vehetavelela

TYOTETE 1: Omahuviso kaevilwa, mokonda kaelikuate novitumino vihongolela ovipuka viavasiwako. Etyi twii konthele yovitumino ovio, tyatuka kuetyi ovanongo vomouye vatala kovipuka vipita mouye. Mahi, mokonda ovitumino ovio katuvii nawa, enoñgonoko lietu konthele “yovitumino” vihongolela ovipuka viavasiwako kalihi. (Jó 38:4) Ovanongo vombili vapondola okukala omuvo omunyingi nokulilongesa onthele imwe yovitumino vihongolela ovipuka viavasiwako. Mahi, komutwe wandyila onthele oyo velilongesa ipondola okupilululwa mokonda vaimbuka okuti enoñgonoko liavo ankho kaliaviukile. Ongetyi ovanthu ankho vasoka okuti, “omatukutuku oovindele vala, mahi mokonda ovanthikovei hono navo vataha, nauike vali usoka ngotyo.”

Ehipululo limwe liyolesa, lilekesa oñgeni tyapepuka okuyumba onthumbi kotyipuka tuhei nawa. John Locke (1632-1704) wapopia ehipululo eli konthele yomutumini woko Holanda, nohamba yoko Sião: Etyi ankho omutumini woko Holanda ekahi nokupopila ohamba konthele yotyilongo tyae, wapopia okuti pamwe ondyamba yeendela kombanda yomeva. Ohamba aihetavela, aisoko okuti omutumini ukahi nokukemba. Mahi, omutumini ankho ukahi nokupopia otyipuka ohamba yehenemone. Ohamba ankho kaityii okuti tyina omeva elikuata aakala ngatyina emanya, ondyamba ipondola okuendelako. Ohamba kayetavelele mokonda ankho kayii atyiho.

Tala ovipuka vimwe ovanthu valinga hono, mahi kohale ankho vasoka okuti kavivilwa:

● O aviau ipondola okutyinda ovanthu valamba po 800 okutunda ko Nova York alo ko Cingapura aihatalama, okuhateka onokilometu 900 moola ike.

● Ono komputadole mbupondola okukuatesako ovanthu vakala kovilongo vielikalaila okutomphola otyo veliete.

● Oviimbo ovinyingi-nyingi vipondola okupakwa mokapuka okatutu vali tyipona okakasa kovikafolo.

● Onondotolo mbokutanda, mbupondola okupola omutima womunthu umwe nononthele ononkhuavo mbolutu, avembupake momunthu omukuavo.

Otyo tyitulongesa otyili patyi? Otyetyi: Inkha ovanthu hono vapondola okulinga ovipuka ankho vehevili kohale, tyotyili Huku watunga ouye novipuka aviho vilimo, upondola okulinga ovipuka vihuvisa onthue nkhele tuhanoñgonokele nawa ine tuehevili okuhetekela.a—Gênesis 18:14; Mateus 19:26.

TYAVALI 2: Ombimbiliya ipopia omahuviso opo ilunde ovanthu okutavela. Ombimbiliya kaitupopila tutavele komahuviso aeho. Mahi, Ombimbiliya Itulondola tutale nawa konthele yokuyumba onthumbi komahuviso, nomanyingilikilo. Tala elondolo eli liayandyuluka: “Wokutomba ovitumino meya kononkhono mba Satanasi, akalinga omahuviso, nomanyingilikilo aeho omatutu, nokuundapesa ovivi aviho pala okuyondya.”—2 Tessalonicenses 2:9, 10, Nova Tradução na Linguagem de Hoje.

Jesus Kristu tupu walondolele okuti ovanyingi mavapopi okuti vemulandula, mahi kamavakala ovalanduli vae votyotyili. Vamwe alo umwe mavakapopia okuti: “Tatekulu, Tatekulu, kepondolo lienyina liove tuaivisa onondaka mba Huku, menyina liove tuapaya ovilulu, nokulinga omahuviso omanyingi!” (Mateus 7:22 Nova Tradução na Linguagem de Hoje) Mahi, Jesus wati kameketavela okuti ovanthu ovo ovalanduli vae. (Mateus 7:23) Tyotyili, Jesus kalongesile okuti omahuviso aeho alingwa kononkhono mba Huku.

Huku katumine ovafendeli vae vakolele vala komahuviso. Anthi, ekolelo liavo tupu lina okupamena movipuka ovikuavo viotyotyili.—Hebreus 11:1.

Mongeleka, tutalei ehuviso limwe liiwe nawa likahi Mombimbiliya, etutilo lia Jesus Kristu. Etyi palamba omanima amwe konyima yetutilo lia Jesus, Ovakristau vamwe mo Korintu, vahimbika okupula inkha Jesus watutilisua umwe. Oñgeni apostolu Paulu akuatesako Ovakristau ovo? Okuti wati vala, “Kalei vali nekolelo”? Au. Tala oñgeni evehinangelesa ovipuka viotyotyili. Wapopia okuti Jesus “wapakua, iya, . . . monthiki yatatu atutiliswa, ngetyi tyapopia Ovihonekwa. Iya oe amonekela Sefa, konyima amonekela ekwi na vevali. Konyima yotyo, amonekela ovakuatate ovityita vitano otyikando tyike vala, iya ovanyingi na hono vena omuenyo.”—1 Coríntios 15:4-8.

Okuti tyakolela inkha Ovakristau ovo vetavelele kehuviso olio? Paulu watualako okupopia okuti: “Inkha Kristu katutilisilwe, etyi tuivisa tyitupu esilivilo, tupu ekolelo lietu litupu esilivilo.” (1 Coríntios 15:14) Ku Paulu, ankho tyakolela unene okukala nekolelo liokuti ehuviso olio tyotyili liaendeleko! Iya Paulu ankho utyii okuti otyili, mokonda yomahipululo ovanthu ovanyingi vetyimuene, iya ankho nkhele vena omuenyo pomuvo opo. Tyotyili, ovanthu ovo ankho vaholovona okunkhia tyipona okuanya etyi vamuene.—1 Coríntios 15:17-19.

TYATATU 3: Omahuviso ovipuka vala viaendako vihevilwa okunoñgonokwa novanthu vahalongesilwe unene kosikola. Ovanongo vamwe vomouye, vahangununa okuti omahuviso ekahi Mombimbiliya, ovipuka vala viaendeleko vihalingilwe kononkhono mba Huku. Vasoka okuti otyo tyikuatesako ovanthu okutavela omahipululo Ombimbiliya. Namphila otyili okuti ovipuka vimwe vimoneka mouye vielikuata nomahuviso amwe, ngetyi ovinimawe, nomauvela, noohi yulumuka, etyi ovanthu ovo vapopia tyelifwa. Ovo kavesuku nomuvo womahuviso apopiwa Movihonekwa.

Mongeleka, vamwe vapatana okuti ehingano liotete liaetelwe mo Egitu, liokupilulula omaande Ondongi Nilu aakala ohonde, ankho omokonda muauyulilwa eheke enkhuhu novipuka ovikuavo. Mahi, Ombimbiliya ipopia okuti omaande ondongi akalele ohonde, kaipopi okuti yakalele nonthata onkhuhu. Okutanga nawa Êxodo 7:14-21 ilekesa okuti ehuviso olio liamonekele pomuvo Arau, atumwa na Moisesi okuveta Mondongi Nilu notyimuti tyae. Namphila ñgeno epiluluko liondongi liamonekeleko vala ngotyo, pomuvo Arau aveta mondongi, otyo ehuviso!

Ongeleka onkhuavo ilekesa okuti omuvo ehuviso lilingwa wakolela, otyetyi tyaendele nelongo lio Isilayeli etyi ankho vehungi kokunyingila Motyilongo Valaelwe. Ankho kavetyivilile okuyauka Enyana Jordau mokonda ankho liaeta. Ombimbiliya itupopila etyi tyaendelepo, okuti: “Etyi vokuatyinda Otyikasa Tyomphango vehika po Jordau iya onomphai mbovanakwa vokuatyinda Otyikasa Tyomphango mbaliata momeva . . . , omeva ankho atundilila kombanda aahimbika okutalama. Akala ngatyina otyimato, kokule unene naapa ankho vekahi, ko Adão.” (Josué 3:15, 16) Okuti otyo tyaetelueko notyinimawe ine oohi yaulumuka? Ehipululo kalityipopi. Mahi pomuvo tyaendako, otyo ehuviso. Tyamoneka umwe momuvo Jeova apopile okuti matyimoneka.—Josué 3:7, 8, 13.

Mahi, okuti kuna umwe omahuviso? Ombimbiliya ipopia okuti kuna. Ngetyi itupopila, omahuviso oo havipuka vala viaendeleko. Okuti tyaviuka okupopia okuti omahuviso kaevilwa mokonda vala kaamoneka ononthiki ambuho?

[Onondaka Poutoi]