“Novilongo Vikahi Pokati Kelunga Vihambukwe”

NATYITILWA ko Queensland, mepundaumbo lio Austrália, mo 1955. Pakala vala katutu me Estelle, ehimbika okulilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova. Me wambatisalua etyi palamba enima like, iya tate Ron wetavela otyili etyi palamba omanima 13. Ame nambatisalelwa potyilongo tyikala kokule no Queensland mo 1968.

Namphila ankho ndyimututu, mahi ankho ndyihole omikanda nomalaka. Apeho tyina tulinga oungendi no tate netuku-tuku ame ndyipumphama kotyipundi tyokonyima otyo ndyitanga omukanda. Tyafuile o tate ankho vanumana mokonda ame hitale onohika onongwa. Mahi mokonda ankho ndyityihole tyokutanga otyo tyankhuatesako kosikola. Iya mokonda yotyo, andyiyambwa ovikando ovinyingi etyi ndyilongeswa mosikola yapola pokati mepundambo lio Glenorchy, pokalongo kakala pokati kelunga ko Tasmania.

Mokueenda kuomuvo oo, ame ankho ndyina okulinga etokolo liakolela unene. Okuti ndyipondola okutavela okuenda mosikola onene? Namphila ame ankho ndyihole omikanda nokulilongesa ame ndyipandula unene me wandongesa okukala nohole na Jeova tyipona omunthu ine ovipuka ovikuavo. (1 Coríntios 3:18, 19) Ngotyo etyi ovotate venthavela, andyitokola okumanuhula elongeso liapola pokati, iya andyihimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Netyilinga mu Kupupu yo 1971, etyi ankho ndyina omanima 15.

Momanima etyinana okualandulako, naundapele ngo mukokoli-ndyila mo Tasmania. Mokueenda kuomuvo oo, andyinepe omuhikuena umwe omuwa woko Tasmania, utiwa Jenny Alcock. Mokueenda kuomanima ekuana, tuali ovakokoli-ndyila vavilapo mo Smithton noko Queenstown.

ONOMISIONALIU MOKALONGO KAKALA POKATI KELUNGA KATIWA IHAS DO PACÍFICO

Mo 1978, ame nomukai wange atulingi oungendi okuenda ko Port Moresby, mo Papua Nova Guiné, kotyonge tyovilongo ovinyingi. Tyimwe ndyihinangela, elongomona lialingilwe no misionaliu imwe melaka lio Hiri Motu. Namphila ankho etyi ekahi nokupopia hikahi nokutyinoñgonoka, andyihimbika okusoka okuti naame ndyipondola okukala omisionaliu, nokulilongesa elaka ekuavo, nokupameka ovakuatate mokuvelingila elongomona melaka liavo. Konyima, andyiimbuka oñgeni ndyipondola okuundapesa ohole ndyina nomalaka pala okuumbila Jeova.

Etyi tuakondoka keumbo lietu atuhambukwa etyi tuakongwa opo tukaundape ngo nomisionaliu. Tuehika mokalongo kamwe kakala pokati kelunga katiwa Funafuti, mo Tuvalu, mu Kupupu yo 1979. Ankho muna vala ovaivisi vetatu vambatisalwa motyilongo atyiho tyo Tuvalu.

Ankho katyapepukile okulilongesa elaka lio Tuvaluana. Ankho melaka olio, muna vala omukanda wike o “Testamendu Omphe.” Melaka olio ankho mutupu onondicionaliu, nosikola ilongesa elaka olio, ngotyo atutokola okulilongesa onondaka 10 ine 20 onomphe kese nthiki. Mahi etyi pakala vala katutu, atuimbuka okuti ankho katukahi nokunoñgonoka nawa onondaka tukahi nokulilongesa. Onthiki imwe ankho tuhanda okupopila ovanthu okuti okulinga oumbanda tyapenga, mahi atupopi okuti kavapondola okueleka, nokuendela ko nomphangoti! Mahi atutualako okulilongesa elaka olio mokonda tuhanda okuhimbika okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Etyi palamba omanima omanyingi, umwe puava tuahimbika okulongesa Ombimbiliya etupopila okuti: “Tuahambukwa mokonda pahe mupopia elaka lietu. Potete ankho katutyinoñgonoka etyi mupopia!”

Mahi ankho pena etyi tyetukuatesileko okulilongesa elaka olio. Mokonda ankho mepundaumbo mutupu onondyuo mbokufetelwa, atukakala kondye yepundaumbo meumbo liombunga imwe Yonombangi. Ankho tupopia elaka lio Tuvaluana ponomphangu mbatyo ambuho, nomeumbo. Tuakala omanima omanyingi tyahapopi o Ingelesi, atuimbuka okuti o Tuvaluana elaka tupopia vali unene kese nthiki.

Etyi tuehikako, ovanthu ovanyingi avehimbika okulekesa esuko notyili. Mahi oñgeni matuvelongesa? Ankho tutupu omikanda vielaka olio. Oñgeni ankho vapondola okulinga elilongeso liavo lioulike? Etyi vehimbika okuya komaliongiyo, oñgeni mavaimbi, nokulinga omalongomona, iya oñgeni mavapongiya omaliongiyo? Oñgeni mavapongiyua opo vambatisalwe? Ovanthu ovo ankho vesukisa omikanda melaka liavo vivelongesa konthele ya Jeova! (1 Coríntios 14:9) Ankho tulipula okuti: ‘Okuti makukala umwe omikanda melaka lio Tuvaluana lipopiwa vala novanthu vehungi po 15.000?’ Jeova akumbulula omapulo oo, etyi etuavela ovipuka vivali: (1) Ankho uhanda ovanthu vakala ‘povilongo vikala pokati kelunga’ velilongese konthele yae, (2) ankho uhanda ‘ovanthu vatalwa nouye ngatyina vehesilivila’ vavase eholamo menyina liae.​—Jeremias 31:10; Sofonias 3:12.

OVILINGA VIOKUPITIYA VILONGESA OTYILI

Mo 1980 ombetele aituavela otyilinga tyokupitiya omikanda melaka lio Tuvaluana. Atuhimbika ovilinga, namphila ankho tulitehela okuti katwii nawa elaka. (1 Coríntios 1:28, 29) Potete, ankho tuundapesa omakina imwe onkhulu tualanda kovatumini pala okulinga omikanda tuundapesa momaliongiyo etu. Konyima atupitiya omukanda A Verdade Que Conduz à Vida Eterna melaka lio Tuvaluana, atuundapesa omakina oyo onthutu opo tuulinge. Nkhele ndyihinangela omuniko wotinda, noutokotwe putyina tulinga omikanda vietu aviho. Pomuvo opo ankho tutupu olusi!

Ankho katyapepukile okupitiya omikanda melaka lio Tuvaluana mokonda tutupu ono dicionaliu ine omikanda omikuavo viokuovolola melaka lio Tuvaluana. Mahi ovikando vimwe tukuatesiwako mononkhalelo ononkhuavo ankho tuesukisa. Monthiki imwe komuhuka andyiihanwa meumbo liomunthu umwe uyele otyili wamona onondaka mbumwe mbapenga momikanda vietu. Omulume oo wakulupa, ankho wali omulongesi, anthyinangelesa okuti onthue katupondola okuya meumbo liae. Konyima ati: “Ame nahanda okupopia otyipuka tyimwe. Omikanda vienyi vihonekwa monkhalelo yelikalela. Hangotyoko tyipopiwa melaka lio Tuvaluana.” Ame andyieleka omikanda vietu nomikuavo, iya andyiimbuka okuti etyi apopia otyili. Atuhimbika okulinga omapiluluko opo omikanda vietu vikale vali nawa. Ame andyihuvu mokonda Jeova wetukuatesako etyi aundapesa omulume oo uyele otyili opo atange omikanda vietu!

Omukanda wotete tuava kovanthu omukanda wokukonga ovanthu opo veye Kehinangelo lia Tatekulu. Konyima atuave Onondaka Mbouhamba No. 30, waawa kovanthu motyikando tyike nowo Ingelesi. Onthue atuhambukwa unene mokonda ankho tukahi nokuava kovanthu omikanda melaka liavo muene! Etyi palamba vala katutu ankho pahe tuna onobrochula nomikanda omikuavo melaka lio Tuvaluana. Mo 1983 o filiyale yoko Austrália aihimbika okulinga Omutala Womulavi melaka lio Tuvaluana. Omutala Womulavi ankho una omafo 24 iya ulingwa apalambe onohanyi ononthatu. Okuti pena ovanthu mo Tuvalu vehole omikanda evi Nomutala Womulavi? Enga pena, mokonda vetyihole tyokutanga. Apeho tyina tulinga omukanda omupe, ovatumini vetyipopia molaliu, nokutyihoneka mono Jornale, iya ovikando vimwe tyikala etompho lionthiki oyo.a​—Tala okatoi.

Oñgeni ovilinga viokupitiya ankho vilingwa? Tete ankho tuhoneka nolapi po papelo. Konyima, atutyihoneka momakina alo tyilifuilapo opo tutyitume ko filiyale yoko Autrália. Ko Autrália Onomphange vevali vembupaka mo komputadole, namphila ankho vehetyii etyi onondaka mbuhangununa. Mahi, opo vahapengese ankho vembupakamo tuvali mo komputadole avembueleka. Tupu avembupake popapelo kumwe nomalutalatu. Konyima pahe avetutumu vali onopapelo ombo, atutale inkha mbaviuka, konyima atumbukondola vali opo valinge omukanda.

Pahe ovilinga viokupitiya viapepukiswa unene! Ovapitiyi vehimbikila po kuhoneka onondaka mo komputadole. Ovikando ovinyingi, onondaka nomalutalatu apakwa nomunthu ukala apa pekahi ovapitiyi. Konyima, ovapitiyi vatuma vala mo Internet ko filiyale ilinga omikanda. Pahe petupu vali ou wesukisa okukahatekela kondyuo yokutuma omikanda pala okutuma omafo ena onondaka mbapitiyua.

OVILINGA OVIKUAVO TUAPEWA

Etyi palamba omanima, ame na Jenny atupewa ovilinga vielikalaila kononthele ononyingi. Mo 1985 atutundu ko Tuvalu atutumwa ko mbetele yoko Samoa. Atukuatesako okupitiya melaka lipopiwa mo Samoa, no Tongana, no Tokelauano, tupu otyo tukuatesako okupitiya melaka lio Tuvaluana.b (Tala okatoi.) Mo 1996, atutumwa ko mbetele yoko Fiji, atukuatesako ovilinga viokupitiya meleka lio 0Fijiano, no Kiribati, no Nauruano, no Rotumana, nomalaka omakuavo apopiwa ko Tuvalu.

Apeho ndyihuva unene novapitiyi ovanyingi vehole ovilinga viavo viokupitiya namphila viahapepukile iya vipondola okuveponeswa. Nga Jeova, ovakuatate ovo no nomphange vekolelo vahanda ovanthu veive onondaka onongwa momalaka avo. (Revelação 14:6) Mongeleka etyi Omutala Womulavi wehimbika okipitiyua melaka lio Tongano, andyilingi eliongiyo novakulu aveho vomawaneno mo Tonga andyivepulu inkha kavahande okulongeswa opo vakale ovapitiyi. Umwe puvo, ankho una ovilinga vikahi nawa viokupangiya omatuku-tuku, ayekepo ovilinga viae eliave opo akale omupitiyi. Andyipamekwa nekolelo liae, namphila ankho ena ombunga, ankho ketyii opi mapolo onombongo mbokuvetekula. Mahi Jeova emutekula kumwe nombunga yae, iya atualako novilinga viokupitiya omanima omanyingi.

Ngo Vakuatate ovo, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vesuka unene nokuava omikanda momalaka aeho, namphila amwe apopiwa vala novanthu vehehi. Mongeleka, Ononkhalamutwe Mbonombangi mba Jeova vapulilwe omokonda yatyi valingila ononkhono mbokupitiya omikanda melaka lio Tuvaluana. Andyipamekwa nekumbululo liavo, etyi vapopia okuti: “Petupu natyike tuete tyilekesa okuti tuna okuyekapo otyilinga tyokupitiya melaka lio Tuvaluana. Namphila elaka olio lipopiwa novanthu vehehi, mahi ovanthu vesukisa okulongeswa onondaka onongwa melaka liavo muene.”

Mo 2003, ame na Jenny tuapolwa koseketa yokupitiya ko Fiji atutualwa koseketa yokupitiya ko Patterson, Nova York. Kuonthue ankho ngoti ondyoi vala. Atupakwa motyikundyi tyokukuatesako ovilinga viokupitiya momalaka omanyingi. Mokueenda kuomanima evali, ine etyi tuakala Moseketa Yokukuatesako ovilinga viokupitiya, atuhimbika okutumwa opo tukalongese ovapitiyi kovilongo ovinyingi.

OMATOKOLO AKOLELA UNENE

Pahe mandyipopi konthele yeliongiyo napopia konthyimbi. Okuhimbikila menima lio 2000, Ononkhalamutwe mbo Nonombangi mba Jeova vaimbuka okuti ovapitiyi mouye auho vesukisa okulongeswa ovilinga viokupitiya. Ovapitiyi ovanyingi ankho kavalongesilwe oñgeni tyipitiyua. Konyima yeliongiyo olio no Komisau Yovahoneki, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vatokola okuti ovapitiyi aveho mouye auho vena okulongeswa. Ovapitiyi valongeswa oñgeni vapondola okunoñgonoka o onondaka mbo Ingelesi, noñgeni vapondola okutetulula ovitateka viokupitiya, noñgeni vapondola okuundapa navakuavo.

Okulongesa ovapitiyi tyieta ouwa patyi? Omikanda vietu pahe vikahi nokupitiyua vali nawa. Tupu, vikahi vali nokupitiyua momalaka omanyingi. Mo 1979, etyi tuapewa otyilinga tyoumisionaliu, Omutala Womulavi ankho upitiyua vala momalaka 82. Nongotyo, momalaka omanyingi Omutala Womulavi ankho kaulingwa mohanyi ike no wo Ingelesi. Hono, Omutala Womulavi upitiyua momalaka alamba po 240, iya omalaka omanyingi omukanda oo, utunda ohanyi ike no wo Ingelesi. Hono, omalaka alamba po 700, ovanthu ovanyingi vapondola okutanga omikanda vivelongesa otyili konthele yo Mbimbiliya. Omanima amwe konyima otyo ankho tyitalwa ngoti katyivilwa.

Mo 2004, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vatokola okuti tyakolela nokualumbanesa okukala no Tradução do Novo Mundo momalaka omanyingi. Mokonda yetokolo olio, ovanthu ovanyingi pahe vapondola okutanga o Tradução do Novo Mundo melaka liavo muene. Mo 2014, Ombimbiliya aiho ine onthele imwe ikahi momalaka 128, okukutikinyamo omalaka apopiwa ko Pacífico Sul.

Otyipuka tyimwe nahalimbwa otyonge tyalingilwe ko Tuvalu mo 2011. Mokueenda kuo nohanyi ononyingi, ankho kuatokota omutenya omunene mokonda ombila ankho kailoko. Ovakuatate avasoko okuti otyonge kamatyilingwa vali. Mahi monthiki tuehika, ombila aihimbika okuloka unene. Atuhambukwa unene etyi tualinga otyonge tyetu! Ame nakalele nelao enene liokulekesa o Tradução do Novo Mundo das Escritura Sagradas melaka lio Tuvaluana! Namphila ovakuatate vapopia elaka olio kavehi, mahi navo vapewa otyiawa otyiwa tyatunda ku Jeova. Etyi otyonge tyamanuhuka, ombila aihimbika vali okuloka. Pahe ankho tuahambukua nomaande otyili nomaande ombila!

Monthiki omo, omukai wange Jenny ankho ndyitupue vali. Wanyima mo 2009 ankho wakala nouvela itiwa o cancer omanima ekwi. Otyinepo tyetu tyakalele omanima 35. Tyina amatutiliswa mahambukwa okuiva okuti melaka lio Tuvaluana mualingwa Ombimbiliya.

Jeova wandyamba nomukai omukuavo omuwa utiwa, Loraini Sikivou. Loraini na Jenny vaundapele kumwe mo Mbetele yoko Fiji, iya Loraini tupu nae wali omupitiyi. Ndyina vali omukai ndyiumbila nae Jeova nekolelo tupu uhole elaka ngaame.

Mokueenda kuomanima, ame naimbuka oñgeni Tate yetu woluembia, Jeova, alekesa okuti wesuka nomalaka ovanthu aveho, namphila omalaka amwe apopiwa vala novanthu vehehi. (Salmo 49:1-3) Tupu namona ehambu liovanthu tyina vatambula omikanda melaka liavo otyikando tyotete ine tyina vaimbila Jeova melaka liokomutima wavo. Momivo ngovio, ame ndyisoka kohole onene Jeova ena nonthue. (Atos 2:8, 11) Ame nkhele ndyihinangela onondaka mbomukuatate umwe wakulupa woko Tuvalu, Saulo Teasi. Etyi vamana okuimba otyiimbo Tyouhamba otyikando tyotete melaka liavo, apopi okuti: “Ame ndyisoka okuti una okupopila Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova okuti oviimbo evi viehiwa vali mo Tuvaluana tyipona mo Ingelesi.”

Mu Tungonkhe yo 2005, nauhululwa notyilinga otyipe napewa tyokukala umwe Pononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Namphila nahaundapele omuwo omunyingi ngomupitiyi, mahi ndyipandula Jeova wampha otyilinga tyokutualako okukuatesako ovilinga viokupitiya ouye auho. Tyinthyambukiswa okusoka okuti Jeova ukuatesako ovanthu vae aveho, alo umwe ovanthu vakala povilongo vikahi pokati kelunga! Enga, ngetyi omuhoneki wono salmo apopia, “Jeova wakala Ohamba! Ohi ihambukwe. Novilongo vikahi pokati kelunga vihambukwe.”​—Salmo 97:1.