Okuti Umona Okuvoko Kwa Huku Momuenyo Wove?
“Okuvoko kwa Jeova makunoñgonokeswa ovaumbili vae.” —ISAÍAS 66:14.
OVIIMBO: 65, 26
1, 2. Oityi ovanthu vamwe vasoka konthele ya Huku?
OVANTHU ovanyingi vetavela okuti Huku kesukile novituwa viavo. Vasoka okuti Huku kesukile netyi tyivemonekela. Mongeleka, etyi ko Filipina kuamoneka otyipepe tyimwe otyinene tyahanyene onthele imwe yotyilongo otyo mu Kuhuhu yo 2013, omutumini wepundaumbo limwe apopi okuti: “Huku hamwe ukahi komphangu onkhuavo.”
2 Vamwe vasoka okuti Huku kesukile netyi valinga. (Isaías 26:10, 11; 3 João 11) Ovanthu vamwe pomuvo wa apostolu Paulu ankho ongotyo vasoka. Paulu apopi konthele yavo okuti: “Kavaendelele menoñgonoko liafuapo lia Huku.” Onondingavivi, vena otyipululu.—Romanos 1:28, 29.
3. (a) Omapulo patyi tupondola okulilinga? (b) Mo Mbimbiliya, “okuvoko” kwa Huku kulekesa tyi?
3 Iya onthwe? Onthwe tuanoñgonoka okuti Jeova umona ovipuka aviho tulinga. Mahi okuti Jeova wesuka umwe nonthwe? Okuti tumona okuoko kwae kutukuatesako momuenyo wetu? Mo Mbimbiliya “okuvoko” kwa Huku kulekesa epondolo liae. Huku uundapesa epondolo liae opo akuateseko ovaumbili vae nokuveyakulila konondyale mbavo. (Tanga Deuteronômio 26:8.) Jesus wapopia okuti ovanthu vamwe vapondola “okumona Huku.” (Mateus 5:8) Okuti nonthwe tukahi pokati kovanthu ovo? Oñgeni tupondola “okumona Huku”? Pahe matulilongesa onongeleka mbo Mbimbiliya mbovanthu vamwe vamwene okuvoko kwa Huku momuenyo wavo naava vehekumuene. Tupu matulilongesa oñgeni ekolelo litukuatesako okumona okuvoko kwa Huku.
VAANYENE OKUMONA OKUVOKO KWA HUKU
4. Omokonda yatyi onondyale mbova Isilayeli mbaanyene okumona okuvoko kwa Huku?
4 Kohale, ovanthu ovanyingi vakalele nomphitilo yokumona nokutehelela oñgeni Huku akuatesileko ova Isilayeli. Jeova walingile omahuviso opo ayovole ovanthu vae ko Egitu nokuveyakulila kono hamba ononyingi Motyilongo Valaelwe. (Josué 9:3, 9, 10) Namphila onohamba ononkhuavo mbeivile iya ambumono oñgeni Jeova ayovola ovanthu vae, mahi “mbelihonyekele opo mbukaluise Josue nova Isilayeli.” (Josué 9:1, 2) Etyi mbakaluisa ova Isilayeli, ono hamba ombo mbakalele nomphitilo yokumona okuvoko kwa Huku. Mokonda yepondolo lia Jeova, “ekumbi alihanyingila iya ohanyi aitalama alo elongo liaipa onondyale mbavo.” (Josué 10:13) Mahi Jeova ayeke omitima vionondyale mbova Isilayeli “vikale nonkhango,” opo valwe nova Isilayeli. (Josué 11:20) Onondyale mbova Isilayeli vatilisilwe mokonda kavetavelele okuti o Jeova ukahi nokuluilako ovanthu vae.
Tuna okuovola okumona okuvoko kwa Huku momuenyo wetu
5. Oityi Ohamba ondingavivi Akabe yaanyene okutavela?
5 Konyima Ohamba ondingavivi Akabe yakalele nomphitilo yokumona okuovoko kwa Huku movikando ovinyingi. Eliya emupopila okuti: “Kamakukala eyombo, tupu kamakuloko ombila, nkhuali oputyina ndyiita!” (1 Reis 17:1) Otyo ankho tyitavela vala mokonda yokuoko kwa Huku, mahi Akabe aanye okutyitavela. Konyima, Eliya elikuambela ku Jeova, iya Huku akumbulula elikuambelo liae atumu otupia. Akabe wetyimuene. Eliya apopila Akabe okuti Jeova maetako onthyulilo yomutenya, iya aeta eyombo nombila. (1 Reis 18:22-45) Akabe wamuene omahuviso oo aeho, mahi aanye okutavela okumona epondolo lia Jeova. Oityi tulilongesila kongeleka oyo? Tuna yokumona okuvoko kwa Huku momuenyo wetu.
VAMUENE OKUVOKO KWA JEOVA
6, 7. Oityi ova Gibionita na Raabe vaimbukile?
6 Ova Gibionita ankho velikalela unene nomalongo akala ponthele yavo. Vamwene okuvoko kwa Huku. Ova Gibionita kavaluisile ova Isilayeli, mahi vaitile opo vakale nombembwa navo. Omokonda yatyi? Omokonda veiva konthele ya Jeova novipuka aviho alinga. (Josué 9:3, 9, 10) Otyo ankho ounongo mokonda vaimbukile okuti o Jeova ukahi nokuluilako ova Isilayeli.
7 Tupu Raabe wamuene okuvoko kwa Jeova. Ankho hamu Isilayeli, mahi weivile oñgeni Jeova ayovolele ovanthu vae ko Egitu. Etyi ovalavi vevali ova Isilayeli veya kwe, evepopila okuti: “Ame ndyityii okuti Jeova memuavela otyilongo.” Raabe ankho utavela okuti Jeova upondola okumuyovola nombunga yae. Raabe walekesa ekolelo mu Jeova namphila ankho etyii okuti matyimuetela ovitateka.—Josué 2:9-13; 4:23, 24.
8. Oñgeni ova Isilayeli vamwe vaimbukile okuvoko kwa Huku?
8 Tyelikalela Nohamba ondingavivi Akabe, ova Isilayeli vamwe vamuene otupia tuatunda keulu, ekumbululo lielikuambelo lia Eliya, avaimbuka okuti o Huku wetyilinga. Aveliyavela okuti: “Jeova o Huku yotyotyili!” (1 Reis 18:39) Kuvo, ankho tyayandyuluka nawa okuti vamona epondolo lia Huku.
9. Oñgeni hono tupondola okumona Jeova nokuvoko kwae?
9 Tuhole okulilongesa onongeleka onongwa no nombi mbutukuatesako okunoñgonoka oityi tyihangununa “okumona Huku” ine okutala okuvoko kwa Huku. Mokonda twii Jeova novituwa viae, onthue tumona okuvoko kwae “nomaiho omomutima wetu.” (Efésios 1:18) Otyo tyitulunda okuhetekela ovanthu vekolelo vokohale novo hono vaimbuka oñgeni Jeova akuatesako ovanthu vae. Mahi omahunga patyi alekesa okuti Huku ukahi nokukuatesako ovanthu hono?
OTYILEKESO TYOKUVOKO KWA HUKU HONO
10. Omahunga patyi tuna alekesa okuti Jeova ukuatesako ovanthu hono? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)
10 Tuna ovipuka ovinyingi vilekesa okuti Jeova utualako okukuatesako ovanthu hono. Ovikando ovinyingi tuiva onongeleka mbovanthu velikuambela okuita opo Huku evekuateseko iya omalikuambelo avo akumbululwa. (Salmo 53:2) Mongeleka, etyi ankho Allan ekahi nokuivisa pokalongo kekahi pokati kelunga ko Filipinas, avasi omukai ukahi nokulila. Allan wati: “Komuhuka, welikuambela ku Jeova opo ataleluepo Nonombangi mbae.” Etyi ankho omukainthu, ankho ulilongesa Ombimbiliya Nonombangi, mahi etyi anepwa ailukila pokalongo opo, ayekepo okulilongesa. Huku wakumbululile omalikuambelo ae, ngotyo liwa-liwa etyi alongeswa atyihiki komutima wae. Palamba vala omanima ehehi, apakula omuenyo wae ku Jeova.
11, 12. (a) Oñgeni Jeova akuatesako ovaumbili vae? (b) Hangununa oñgeni Jeova akuatesako omphange umwe.
11 Ovaumbili ovanyingi va Jeova vaimbuka ekuateso liokuvoko kwae tyina vayekapo ovituwa ovivi, ngokupuena, nokusipa ovihemba vikoleswa, nokutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola. Vamwe vapopia okuti kavayekelepo okupuena kononkhono mbavo muene. Mahi, etyi vaita Jeova evekuateseko, eveavela “ononkhono mbavilapo” iya avetyivili okuyekapo ovituwa ovivi.—2 Coríntios 4:7; Salmo 37:23, 24.
Jeova ukuatesako ovaumbili vae okukoleleya movitateka
12 Tupu Jeova ukuatesako ovaumbili vae okukoleleya movitateka. Otyo tyamonekele na Amy. Wapelwe otyilinga tyokukuatesako okutunga Ondyuo Yomaliongiyo nondyuo yono misionaliu pokalongo kakala pokati kelunga ko Oceano Pacífico. Ovituwa ankho vielikalela, ovikando ovinyingi ankho mutupu olusi nomaande, momatapalo mueyula onthata, ankho weivaluka ombunga yae, iya ankho ukala mokandyuo kamwe okatutu mo otele. Onthiki imwe, aihana omphange ankho vaundapa nae. Elitehela omapita mokonda yovipuka alinga. Etyi akondoka mondyuo yae, elikuambela ku Jeova opo emukuateseko. Konyima etyi olusi lueya, atange onthele imwe Yomutala Womulavi ipopia konthele yosikola yo Gileade. Onthele oyo ankho ipopia konthele yovitateka vimwe ena okukoleleya. Amy wati: “Ankho nelitehelela okuti Jeova ukahi nokupopia naame motyinthiki otyo. Otyo atyimphe ononkhono mbokutualako movilinga viange.”—Salmo 44:25, 26; Isaías 41:10, 13.
13. Omahunga patyi tuna alekesa okuti Jeova ukuatesako ovanthu vae nokuyakulila ovilinga viokuivisa?
13 Jeova tupu ukuatesako ovanthu vae mokuveyakulila, nokuhonekesa ovilinga viavo viokuivisa onondaka onongwa kovatumini. (Filipenses 1:7) Mongeleka, etyi ovatumini vamwe vaelekela okutalameka ovilinga viokuivisa, atuviyakulila mombonge onene. Atufindi onomphela 268 mouye auho, tupu atufindi 24 yonomphela Mombonge Onene Yokuamena Ovanthu mo 2000 (Corte Européia dos Direitos Humanos.) Otyo tyayandyuluka nawa okuti petupu nawike upondola ukutalameka okuovoko kwa Huku!—Isaías 54:17; tanga Isaías 59:1.
14. Ehunga patyi ekuavo tuna lilekesa okuti Huku ukahi novanthu vae?
14 Okuivisa onondaka onongwa ouye auho otyilekeso tyekuateso lio kuvoko kwa Huku. (Mateus 24:14; Atos 1:8) Ewaneko likahi pokati kovaumbili va Jeova vatunda movilongo vielikalaila, omokonda vala yekuateso lia Jeova. Ewaneko olio lielikalela! Alo umwe ovanthu vahafende Jeova vapopia okuti: “Tyotyili Huku ukahi pokati kenyi.” (1 Coríntios 14:25) Tuna omahunga omanyingi alekesa okuti Huku una ovanthu vae. (Tanga Isaías 66:14.) Iya ove? Okuti weete okuvoko kwa Jeova momuenyo wove?
OKUTI WEETE OKUVOKO KWA JEOVA MOMUENYO WOVE?
15. Pamwe, omokonda yatyi tuahamonena okuvoko kwa Jeova momuenyo wetu?
15 Pamwe, hamwe katumono okuvoko kwa Huku momuenyo wetu. Omokonda yatyi? Tyina tuna ovitateka ovinyingi, tulimbuako okuti Jeova wetukuatesilekuale. Otyo tyamonekele na Eliya. Eliya ankho wakola omutima, mahi etyi ankho Onkhai Hamba Jezabele ahanda okumuipaa, atili owoma. Pomuvo opo, Eliya alimbuako okuti Jeova wemukuatesileko-ale potete. Ombimbiliya ipopia okuti Eliya waitile opo ankhie.(1 Reis 19:1-4) Opi Eliya ankho apondola okuvasa ekuateso, nomutima wakola? Wesukisile okutala ku Jeova!—1 Reis 19:14-18.
16. Oñgeni tupondola okumona Huku tyina tuna ovitateka?
16 Job wakalele unene notyiho ahatale otyitateka tyae ngetyi Jeova etyitala. (Jó 42:3-6) Pamwe, nonthue hamwe tyitupuilisa okumona okuvoko kwa Huku mokonda yovitateka vietu. Oityi matyitukuatesako okumona etyi Huku ekahi nokutulingila? Tuna yokusokolola kuetyi Ombimbiliya ipopia konthele yovitateka vietu. Konyima, Jeova makala omunthu wotyotyili kuonthue, iya nonthue tupondola okupopia okuti: “Ankho ndyikuiva vala, mahi pahe omaiho ange ekuete.”
17, 18. (a) Oñgeni upondola okumona okuvoko kwa Huku momuenyo wove? (b) Popia onongeleka mbulekesa oñgeni Jeova etukuatesako hono.
17 Oñgeni upondola okumona okuvoko kwa Jeova momuenyo wove? Matulilongesa onongeleka ononthano. Tete, tyipondola ulitehela okuti Jeova wekukuatesako okunoñgonoka otyili. Vali, hamwe uhinangela onthiki waile keliongiyo Liovakristau, oivi elongomona, opopi okuti, “Ankho otyo umwe nesukisa!” Tatu, hamwe umona oñgeni Jeova akumbulula omalikuambelo ove. Kuana, hamwe ankho uhanda okuundapa vali unene movilinga via Jeova iya omono oñgeni ekukuatesako okuvasa ovilinga ovio. Tano, hamwe wayekapo ovilinga viove mokonda kavikuavela omuvo wokundapela Jeova iya konyima omono oñgeni Huku afuisapo omulao wae wokuati: “Himekusipo nalumwe.” (Hebreus 13:5) Tyina tuna oupanga wapama na Jeova, tyipepuka vali okumona okuvoko kwae momuenyo wetu.
18 Sara, omphange umwe ukala ko Kenia wati: “Nelikuambela konthele womulongwa Wombimbiliya wehesukile netyi ekahi nokulilongesa. Andyiiti ku Jeova inkha ndyipondola okuyekapo okumulongesa. Liwa-liwa tyina nehetie ‘Ame,’ o telefone yange aihana. Omulongwa Wombimbiliya wandikalela amphulu inkha tyitavela tuende nae keliongiyo! Andyihuvu unene!” Inkha tutala etyi Huku ekahi nokutulingila, matumono okuvoko kwae kutukuatesako. Rhonna, omphange umwe ukala ko Asia, wapopia okuti tuna okuovola omuvo wokutala oñgeni Jeova etukuatesako momuenyo wetu. Rhonna wati: “Tyina wamalingi ngotyo, matyikuhuvisa tyina wamaimbuka okuti Huku wesuka unene nonthue!”
19. Oityi vali tuna okulinga opo tumone Huku?
19 Jesus wapopia okuti vana “mavamono Huku” vesukisa okukala “nomutima wasukuka.” (Mateus 5:8) Otyo tyilekesa tyi? Tuna okutualako okusoka kovipuka viasukuka iya atuyekepo okulinga ovipuka viapenga. (Tanga 2 Coríntios 4:2.) Monthele ei, tuelilongesa okuti opo tumone Huku, tuna okupameka oupanga wetu nae. Onthele mailandulako, matulilongesa oñgeni ekolelo lipondola okutukuatesako okumona vali nawa okuvoko kwa Jeova momuenyo wetu.