Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w19 Hitandyila pp. 26-30
  • Ovipuka Nalongeswa Puetyi Ankho Ndyimona Viankhuatesako Okuyova

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Ovipuka Nalongeswa Puetyi Ankho Ndyimona Viankhuatesako Okuyova
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2019
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OVO TATE ANKHO VETUHOLE UNENE
  • ETYI NAHIMBIKA OVILINGA VIANGE
  • OVILINGA VIHAMBUKISWA KO NIGERIA
  • OVILINGA OVIPE
  • Ndyitupu Otyiho Ndyiyumba Onthumbi mu Siovaa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2023
  • Jeova Wayamba Unene Etokolo Liange
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2018
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2019
w19 Hitandyila pp. 26-30
Woodworth Mills

Ehipululo Liomuenyo

Ovipuka Nalongeswa Puetyi Ankho Ndyimona Viankhuatesako Okuyova

TYAPOPIWA NA WOODWORTH MILLS

ANKHO tukahi konthyengeso Yondongi Niger kounthiki iya omaande ankho omanyingi unene. Ondongi oyo ina okilometulu 1.6 mounthanda. Mo Nigeria ankho muna ovilwa iya okuyauka ondongi oyo tyipondola okutuipaesa. No ngotyo ankho tuna okutyilinga, alo umwe tuetyilingile ovikando ovinyingi. Mahi oñgeni nakakala motyiponga otyo? Nkhele mandyimupopila ovipuka viaendapo puetyi ankho nehene tyitwe.

Tate, John Mills, wambatisalwa mo 1913 mo Nova York puetyi ankho ena omanima 25. Omukuatate Russell oe walingile elongomona liombatisimu. Konyima, tate aende ko Trindade oku anepela omphange una ombili movilinga vya Huku utiwa o Constance. Tate wakuatesileko epanga liae William R. Brown okulekesa o “Fotodrama da Criação.” Avatualako okutyilinga alo omukuatate William atumwa opo akaundape mo Afrika mo 1923. Tate na me avatualako okukala mo Trindade. Aveho ankho ovalembulwa.

OVO TATE ANKHO VETUHOLE UNENE

Onthue tuatyitwa etyive, otyiveli tyetu walukwa onkhalamutwe Yonombangi ankho utiwa o Rutherford. Ame natyitwa monthiki 30 ya Dezembro yo 1922 iya andyilukwa omukuatate Clayton J. Woodworth ankho una otyilinga tyokuhoneka omukanda A Idade de Ouro, pahe wiihanwa okuti Despertai!. Ovo tate vetuhonekesa mosikola mahi haunene ankho vetupopila opo tuovole ovilinga meongano lya Siovaa. Me ankho utyivila okulongesa nawa Ombimbiliya. Tate ankho utupopila omahipululo Ombimbiliya otyo apopia nomaoko opo tunoñgonoke nawa etyi tyaendelepo.

Ononkhono valingile mbetukuatesileko unene. Vetatu puonthue atuende Kosikola yo Gileade. Tupu onomphange mbange Priscilla na Dorcas na Christine vaundapele omanima omanyingi ngovakokoli-ndyila ko Trindade noko Tobago. Ovipuka vetulongesa, nongeleka yavo ongwa, vietukuatesako okukala tyatuikwa “mondyuo ya Siovaa.” Onkhalelo vetupameka yetukuatesako okuyova, nokutualako okukala “motyitali tya Huku yetu.” — Sal. 92:13.

Ovilinga viokuivisa ankho vionganekelwa meumbo lietu. Ovakokoli-ndyila ankho omo veliongiyila iya apeho ankho vapopia konthele yomisionaliu woko Canada utiwa o George Young. Omukuatate George nae watalele-po o Trindade. Ovo tate ankho vapopia nawa konthele yomukuatate William R. Brown ankho ukahi nokuundapa mo Afrika. Ovipuka ovio aviho viampha ondundo yokuhimbika okuivisa etyi ankho ndyina omanima ekwi.

ETYI NAHIMBIKA OVILINGA VIANGE

Omikanda vietu ankho vipopia ovipuka tyiheliseta-seta, ngetyi omalongeso omatutu, novanthu vokupunda vakuavo no vo pulitika. Mokonda yotyo mo 1936 omalombe ahindila ovatumini opo vailike omikanda vyo Nombangi mba Siovaa. Ankho tuholeka omikanda mahi atutualako okuviundapesa alo aviho viapua-po. Ankho tuivisa momatapalo novikalatau, nokuenda nomisikaleta opo tulondole ovanthu, tupu ankho tuveavela omikanda viokukonga. Ankho tuliwaneka notyikundyi tyo Tunapuna otyo tuenda netuku-tuku liavo liokuivisa, alo umwe ankho tukaivisa komapunda-umbo akala kokule. Ankho otyiwa ngatyi! Ovipuka ovio viampha ondundo yokumbatisalwa nomanima 16.

Etuku-tuku liokuivisa lyo tyikundyi tyo Tunapuna

A Etuku-tuku liokuivisa lyo tyikundyi tyo Tunapuna

Ovipuka nelilongesila kovo tate, no nongeleka ombo napopia, viampha ehando liokukala omisionaliu. Mo 1944 etyi neliwaneka nomukuatate Edmund W. Cummings ko Aruba, ehando olio ankho litualako. Ankho tuahambukwa unene mokonda ovanthu veile Pehinangelo mo 1945 vena ekwi. Iya menima lialandulako ko Aruba akukala ewaneno lyo tete.

Woodworth Mills nomuhikuena wae Oris etyi ankho ovakuendye

Na Oris, omuenyo wange aukala vali nawa

Konyima andyiave oumbangi komuhikuena ankho tuundapa nae utiwa Oris Williams. Oris alingi atyiho opo aamene ovipuka ankho etavela. Mahi etyi ahimbika okulilongesa Ombimbiliya, anoñgonoka etyi Ondaka ya Huku tyili-tyili ipopia, iya mu 5 ya Janeiro yo 1947 ambatisalwa. Atuhimbika okulihanda iya atulinepe. Oris akala omukokoli-ndyila mu Novembro yo 1950. Na Oris, omuenyo wange aukala vali nawa!

OVILINGA VIHAMBUKISWA KO NIGERIA

Mo 1955 atukongwa opo tuende Kosikola yo Gileade. Opo tuende kosikola, atuyekepo ovilinga vietu, atulandesa eumbo lietu novipuka ovikuavo iya atutundu ko Aruba. Mu 29 ya Julho yo 1956 atumanuhula okulongeswa iya atutumwa ko Nigeria.

Woodworth Mills nomuhikuena wae Oris, nombunga yo Mbetele yoko Nigeria, mo 1957

Ombunga yo Mbetele mo Lagos ko Nigeria mo 1957

Okusoka kovipuka viaendapo Oris wati: “Ononkhono mba Siovaa mbupondola okukuatesako omunthu kovitateka no koviwa vitundilila kokukala omisionaliu. Tyelikalela nomulume wange, ame nalumwe nahandele okukala omisionaliu. Ankho nahanda okukala neumbo liange, nokutekula ovana. Mahi, etyi naimbuka oñgeni ovilinga viokuivisa vialumbanesa andyipilulula olusoke luange. Etyi tuatunda Kosikola yo Gileade pahe ankho ndyihanda umwe okukala omisionaliu. Puetyi ankho tukahi nokuvelama mowato, omukuatate umwe ankho uundapa Nomukuatate Knorr etulekela okuti: ‘Endeipo nawa!’ Tupu etupopila okuti ankho matukaundapa mo Mbetele yoko Nigeria. Andyitu otyenyo iya andyilipopila okuti: ‘Hatyoko ankho ndyihanda.’ Mahi liwa-liwa andyipande elao liokuundapa mo Mbetele iya andyiundapa movilinga ovinyingi. Otyilinga napanda vali otyokutambula ovanthu. Ndyihole unene ovanthu iya otyilinga otyo tyankhuatesako okupopia apeho novakuatate voko Nigeria. Ovanyingi ankho veya mo Mbetele tyatuima konomphai, tyaponwa, tyaliwa nondyala nohunga. Ankho elao limwe enene okukuatesako ovakuatate ovo, nokuveavela etyi vesukisa, nokuveungumanesa. Ovilinga ovio navio viakolela unene ku Siovaa iya ankho vinthyambukiswa.” Ovilinga aviho tuapewa vietukuatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa.

Mo 1961 ombunga yange ailiwaneka vali mo Trindade, iya Omukuatate William etupopila onongeleka mbumwe akala nambo mo Afrika. Konyima, naame andyipopi oñgeni ovilinga ankho vikahi nokuliyawisa ko Nigeria. Omukuatate William ankhuate iya apopila tate okuti: “Johnny, ove nalumwe walingile ovilinga ovio mo Afrika mahi omona wove wevilinga!” Tate akumbulula okuti: “Mona wange, tualako!” Onondaka mbovakulu ovo, mbankhuatesako okutualako nehando liokufuisapo nawa ovilinga viange.

Woodworth Mills, Antonia Brown, William Brown, na Oris Mills

Omukuatate William Brown nomukai wae Antonia vetupameka unene

Mo 1962 andyikala vali nelao liokulongeswa Kosikola yo Gileade mokueenda konohanyi ekwi. Etyi tuamanuhula okulongeswa, Omukuatate Wilfred Gooch ankho uhongolela okomisau yo Filiyale ko Nigeria, nae akongwa opo akalongeswe iya konyima atumwa ko Inglaterra. Pahe andyipewa otyilinga tyokuhongolela ovilinga mo Nigeria. Andyihetekela ongeleka Yomukuatate William okulinga oungendi opo ndyikatalelepo ovakuatate mo Nigeria. Ovakuatate ankho vetupu ovipuka ovinyingi ovanthu vovilongo ovikuavo ankho vena. Onkhalelo ankho vekahi ilekesa nawa okuti ehambu liotyotyili kalitei konombongo ine omalumono. No ngotyo ovakuatate ankho vasukuka nawa iya apeho ankho vavala nawa tyina venda komaliongiyo. Povionge vyo nonthiki ononthatu, ovakuatate ankho veya nomakamiau, nono bolekajasa (etuku-tuku lina omutemba lilingwa kotyilongo otyo). Momatuku-tuku oo apeho ankho muhonekwa omihe visokesa unene. Tala omuhe umwe: “Katutu-katutu wenda ketai.”

Onondaka ombo mbupopia umwe otyili! Ononkhono aveho valinga mbueta ouwa iya onthue atuyawisako ononkhono mbetu. Mo 1974, o Nigeria yakala otyilongo tya vali mouye auho tyina ovaivisi vatuuka 100.000. Otyilongo tyo tete tyakalele nombalulo oyo, o Estados Unidos. Tyotyili ovilinga ankho vikahi nokuliyawisa!

Ovilwa viendele-po okuhimbikila mo 1967 alo 1970 kaviatyilikile ovilinga okuliyawisa. Monohanyi mbumwe, ovakuatate voko Biafra, otyilongo ankho tyikala onthele onkhuavo Yondongi Niger, avehetyivili vali okupopia novakuatate voko Mbetele. Onthue ankho tuna okuvetuaila omikanda. Ngetyi napopiale konthyimbi, ankho tuna okuyauka ondongi ovikando ovinyingi iya ankho tulikuambela nokuyumba onthumbi mu Siovaa.

Nkhele ndyihinangela nawa oungendi una ankho upaka omuenyo wetu motyiponga. Ankho tupondola okuipawa nomafualali, nomauvela, noviponga ovikuavo vali. Okulambela pomafualali akaputu ankho tyitilisa owoma, mahi ankho tuna vali owoma wokulambela pomafualali oko Biafra. Nthiki imwe kounthiki, andyivelama mokanoa okutunda ko Asaba atuyauka Ondongi Niger atuhiki ko Onitsha. Konyima andyiende kepunda-umbo lyo Enugu opo ndyikapameke ovakulu vomawaneno. Otyikando otyikuavo andyiende ko Aba opo ndyikapameke ovakuatate. Mepunda-umbo lyo Port Harcourt etyi ankho tukahi nokumanuhula eliongiyo nelikuambelo, omafualali akaputu ahimbika okuluisa omafualali oko Biafra kondye yepunda-umbo.

Omaliongiyo oo ankho akolela unene pala okupameka ovakuatate nokuvelekesa okuti Siovaa wesuka navo, nokuvelunda opo vehelipake movilwa iya avelikuate okapandi. Ovakuatate voko Nigeria vatuaileko tyapama mokueenda kuovilwa ovio. Kavakalele nokapungulula mahi vakalele nohole iya avelikuate okapandi. Elao limwe enene okukala novakuatate voko Nigeria movitateka ovio!

Mo 1969 Omukuatate Milton G. Henschel wapelwe otyilinga tyokuhongolela Otyonge Tyovilongo Ovinyingi motyipembe tyokusanena ombola mo Nova York. Otyonge otyo ankho tyina osapi yati “Paz na Terra” iya Omukuatate Milton andongesa ovipuka ovinyingi mokonda ankho ndyimukuatesiko wae. Etyi nelilongesa tyankhuatesako unene mokonda mo 1970 nonthue atuonganeka Otyonge Tyovilongo Ovinyingi mo Nigeria mepunda-umbo lyo Lagos. Ankho tyina osapi yati “Paz Entre Homens De Boa Vontade.” Otyonge tyaendele vala nawa nekuateso lya Siovaa mokonda ovilwa viapuile menima liatyo olio. Atukongo ovanthu vomalaka 17 iya apeya ovanthu 121.128. Omukuatate Knorr nomukuatate Milton na vakuavo vatundile ko Estados Unidos noko Inglaterra, vamuene ovanthu 3.775 vambatisalwa. Tyafuile omuvo nakalele vali novilinga momuenyo wange, opuetyi ankho tukahi nokuonganeka otyonge otyo. Tyotyili, ovaivisi ankho vekahi nokuliyawisa monkhalelo imwe ihuvisa!

Mo 1970 mo Nigeria mualingilwa Otyonge Tyovilongo Ovinyingi mepunda-umbo lyo Lagos. Ankho tyina osapi yati “Paz Entre Homens De Boa Vontade”

Motyonge Tyovilongo Ovinyingi “Paz Entre Homens De Boa Vontade” mueile ovanthu 121.128 vapopia omalaka 17, okukutikinyamo elaka lyo Ibo

Momanima alamba po 30 nakala mo Nigeria, naundapele movilinga ovinyingi, ngetyi okutalelapo omawaneno nokutalelapo onombetele mo Afrika. Onomisionaliu ankho vahambukwa unene tyina ndyitomphola navo, nokuvepameka! Ankho tyinthyambukiswa unene okuvepopila okuti otyilinga tyavo tyakolela unene! Ovilinga ovio viandongesa okuti okusuka na vakuetu tyakolela unene opo tuvekuateseko okutualako okukala tyapama, nokutualako newaneko meongano lya Siovaa.

O Siovaa vala wetukuatesako okulambela movitateka viaetwa novilwa, no putyina ankho tuvela. Apeho ankho tuimbuka okuti Siovaa ukahi nokutuyamba. Oris wapopia okuti:

“Ovikando ovinyingi tuavelele omukihi. Nthiki imwe omulume wange atualwa kosipitali tyihetyii. Andyisoko okuti hamwe kamahupu, mahi ahupu! Etyi akala nawa apopila ofulumelu ankho ikahi nokumuhakula itiwa o Nwambiwe konthele Youhamba wa Huku. Konyima atukemutalela-po opo tutualeko okutomphola konthele yo Mbimbiliya. Etavela otyili iya akala omukulu wewaneno ko Aba. Naame nakuatesileko ovanthu ovanyingi okukala ovaumbili va Siovaa, alo umwe vamwe ankho o vongeleya yo Musulumanu. Mahi otyipuka ankho tuhole vali, okunoñgonoka nawa ovanthu voko Nigeria, novituwa viavo nelaka liavo.”

Otyipuka otyikuavo nelilongesa otyetyi: Opo tutualeko nehambu movilinga vioumisionaliu, tuna okukala nohole novakuatate nonomphange atuhatale konkhalelo ovituwa viavo vielikalela no vietu.

OVILINGA OVIPE

Konyima yokuaundapa kombetele yoko Nigeria, mo 1987 atutumwa tukaivise kotyilongo tyikala pokati kelunga tyitiwa Santa Lúcia, ko Caribe. Ankho otyilinga tyimwe otyiwa mahi tupu ankho tuna ovitateka ovikuavo. Mo Afrika, ovalume vanepa ovakai ovanyingi, mahi ko Santa Lúcia ovanthu vakala vala kumwe tyihelinepele. Ondaka ya Huku yakuatesako ovalongwa ovanyingi okulinga omapiluluko.

Woodworth Mills na Oris etyi pahe vakulupa

Ame na Oris tuakala notyinepo tyina ehambu mokueenda kuomanima 68

Mokonda pahe ankho tuakulupa, mo 2005 Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova avetutumu ko Estados Unidos kombetele yoko Brooklyn, mo Nova York. Ononthiki ambuho ndyipandula unene Siovaa etyi ampha Oris. Wanyima mo 2015 iya hityivili okupopia onkhalelo neihamenwa. Oris ankho omukai ukahi nawa iya ankho ndyimuhole unene! Tuakala notyinepo tyina ehambu mokueenda kuomanima 68. Tuaimbuka okuti otyipuka tyikuatesako okukakala nehambu mombunga nomewaneno, okukala nonthilo noutumini, nokulievela, nokuliola omutima, nokukakala novinyango viononkhono mba Huku.

Tyina ankho tulambela movitateka vitusoyesa, tuita ku Siovaa etukuateseko okutala kovipuka oviwa tualinga movilinga viae. Tyina ankho tutyiliya omapiluluko, ankho tuimbuka okuti ovipuka vikala vali nawa iya komutwe wandyila nkhele tukevelela vali ovipuka ovinyingi oviwa. — Isa. 60:17; 2 Kol. 13:11.

Siovaa wayamba ononkhono ovo tate valingile mo Trindade ko Tobago mokonda napopilwa okuti pahe kuna ovanthu 9.892 vetavela otyili. Ko Aruba ovakuatate ovanyingi valinga atyiho opo vapameke ewaneno lyo tete tuahimbika mepunda-umbo olio. Pahe ko Aruba kuna omawaneno 14. Tupu, ko Nigeria ovaivisi veliyawisa unene, pahe vena 381.398. Iya mepunda-umbo lyo Santa Lúcia pahe muna ovakuatate 783 vahula Kouhamba wa Huku.

Pahe ndyina omanima alamba po 90. O Salmo 92:14 yapopia konthele ya vana vatuikwa mondyuo ya Huku okuti: “Mavatualako okuima ovinyango na tyina vakulupa, mavatualako tyanina nokuayova nawa.” Nahambukwa unene nonkhalelo naundapesa omuenyo wange movilinga vya Siovaa. Ovipuka nalongeswa pouna viankhuatesako okuumbila nawa Siovaa. Mokonda yohole Siovaa ena naame, wandyeka ‘ndyiyovele motyitali tyae.’ — Sal. 92:13.

a Tala o Despertai! 8 ya Março yo 1972, pomafo 24-26.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma