Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w24 Kuhuhu pp. 26-30
  • No Povilwa no Pombembwa, Siovaa Wetupamekele

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • No Povilwa no Pombembwa, Siovaa Wetupamekele
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OTYIPUKA VAKWETU VETUHOLE TYETUPAMEKELE UNENE
  • TWAPAMEKELWE PWEETYI TWATILA OWOMA
  • OTYILI OTYO TYILIAIMA VALA
  • TYETWIHAMENE MAHI ATYITUPAMEKA
  • TWAPAMEKELWE TUKOLELEYE OVIPUKA OVIKWAVO VIETUTUMBUKILILE
  • TWAPAMEKELWE TUTYILIYE
  • OKULEUKA KWEEVI TWALINGA-LINGA
  • Tualako Nehambu Tyina Wamapewa Otyilinga Otyipe
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2019
  • “Tuahayekeipo Okulinga Oviwa”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2013
  • Ndyina Ehambu Movilinga vya Siovaa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2024
w24 Kuhuhu pp. 26-30
Ovo Paul na Anne Crudass.

EHIPULULO LIOMWENYO

No Povilwa no Pombembwa, Siovaa Wetupamekele

TYAHIPULULWA NA PAUL CRUDASS NOMUKAI WAE ANNE

Paul: Mu Kuhuhu yo 1985, twahambukilwe unene etyi twatumwa tukaundape ko Libéria, mo Afilika. O aviyau twaya nayo, nkhele aikatalama ko Senegal. Pokuli mo Senegal, Anne ati: “Okutunda muno okwenda mo Libéria, oola ike vala. Apa kapii matuhiki.” Pakala vala kapii, tukatehela veivala okuti: “Vokwenda no ko Libéria mo aviyau vatuluke-mo. Kamatyitavela okwenda-ko mokonda kuna omatolopa ahanda okupola ovatumini kovipundi.” Nkhele atukakala no nomisionaliu mbo mo Senegal, atukala-mo ononthiki 10, otyo tutehelela etyi ovipuka vili nokweenda ko Libéria. Ononthiki ambuho ankho twiiva ovanthu ovanyingi valoywa nomakongombanda oo okuhanda okupola ovatumini kovipundi, ovivimbi viatyo otyo vityindwa-po nomakamiyau. Ovatumini avati nawike utunda meumbo.

Anne: Onthwe apa twekulila, tyina twahanda okulinga otyipuka katuliyumbuhi vala. Ame nkhele tya pouna ankho ndyina-le unene owoma. Pahe ovanthu avanduku okuti o Anne yo woma. Ame ankho nokutauluka vala etapalo ndyina owoma. Mahi monthiki oyo ankho twati umwe, ngaliti pano tuna okwenda ko Libéria, namphila kwalema.

Paul: Onthwe na Anne twekulila vala potyilongo tyike, twekulila ko Inglaterra. Etyi twamana okutanga (o ensino médio), atulingi ovakokoli-ndyila. Vetwavelele ondundo tulipake movilinga ovio, ovo tate, na mee ya Anne. Vetukwatehileko unene tulipake movilinga viomuvo auho. Etyi navetesa omanima 19, andyiihanwa mo Mbetele. Anne weya mo Mbetele mo 1982, etyi twelinepa.

Onthiki ovo Paul na Anne vavitula Osikola yo Sileyande.

Omonthiki twavitula Osikola yo Sileyande, onthiki 8 ya Tungonkhe yo 1985.

Anne: Okuundapa mo Mbetele ankho tutyihole. Mahi etyi ankho twesuka vali natyo, okukaundapa oku kwesukisa ovaivisi. Atyikala-ko vali unene komutima tyokukaundapa oku kwesukisa ovaivisi, etyi twaundapa na vamwe vali onomisionaliu, pahe veli mo Mbetele. Atukala omanima etatu, otyo ononthiki mbatyo ambuho kongulohi twiita vala okuti twahanda okukala onomisionaliu. Twahambukilwe unene etyi mo 1985, twakongwa opo twende mosikola yo Sileyande 79. Etyi osikola yapwa atutumwa ko Libéria, mo Afilika.

OTYIPUKA VAKWETU VETUHOLE TYETUPAMEKELE UNENE

Paul: O aviyau yotete yayekelwe opo inyingile vali mo Libéria, oyo umwe twaile nayo. Mahi nkhele ankho ovipuka vialema vala, ovanthu kavaenda-enda. Ponopalasa ovanthu ankho velihonga-honga vala, okwiiva vala etuku-tuku liauna unene, vakahateka. Opo tutule omutima, ononthiki ambuho kongulohi ankho tutunga omukanda Oviimbo. Ankho twahambukilwa unene otyilinga twapewa. Anne ankho ukaivisa, ame ndyiundapa mo Mbetele. Twaundapele nomukulu umwe utiwa o John Charuk.a Nalongokelele unene kwe mokonda ankho waundapa-le omanima omanyingi mo Libéria, wii nawa ovitateka vakwetu momawaneno veli nokukondya navio.

Anne: Katwasetele-ale okutyiliya mo Libéria. Omokonda yatyi? Omokonda twakavasile-ko ombunga onkhwavo, atulikwate-po. Twavasile-ko ovanthu vati umwe ovo ovanthu vovanthu, ovo vehole Huku. Vetupopailile onondaka onongwa mbetupamekele moupanga wetu na Huku. Okwivisa ankho tyihambukiswa unene. Okuvasa omunthu ohatomphola nae ehimbwe, unumana. Ovanyingi ankho katyipwiya-le okutomphola navo, mokonda mwene uvevasa-le veli nokutomphola vi’Ombimbiliya. Twali novanthu ovanyingi tulongesa Ombimbiliya, ankho pahe tyitupona okuvelongesa aveho. Tyetuhambukisilwe unene okwivisa motyilongo omo.

TWAPAMEKELWE PWEETYI TWATILA OWOMA

Ovo mo Mbetele veli nokutomphola naava vautaula momaumbo avo.

Omo Libéria tuli nokuyakula vokwataula momaumbo avo veya mo Mbetele, mo 1990.

Paul: Ovilwa nkhele avitulu umwe, apakala omanima ekwana. Tyina tyiti mo 1989, avihimbika vali. Monthiki 2 ya Kakwenye yo 1990, omatolopa okwahanda okupola ovatumini kovipundi, aaongo onthanda ponthele po Mbetele. Twakalele onohanyi ononthatu tyahapopi no vovilongo ovikwavo, nonombunga mbetu, no vo kombala Yonombangi. Motyilongo pahe ankho muna vala ombwandya, okulia kakumoneka, ovakai ovanyingi ankho vakwatwa vala kononkhono. Otyilongo atyiho atyipwila-mo, ngatyo tukala ngootyo omanima 14.

Anne: Vomihoko vimwe avahimbika okulwisa, nokwiipaa vomihoko omikwavo. Momatapalo ankho uvasa-mo vala ovanthu vamaneka, vavala vala otyipuka tyitilisa owoma, otyo vanyingila monondywo ambuho vavasa vatyinda-mo ovipuka. Vokwetyimwene tyina vaipaa ovanthu, vati kuti-ale vaipaa ovanthu, “uti vala vaipaa ovifufwa.” Tyina vamaipaa ovanthu, ovivimbi viatyo pahe aveviongiya. Ovivimbi vimwe veviongiyile umwe ponthele po Mbetele. Pankhilile Onombangi, apakati umwe no nomisionaliu vevali.

Onombangi vo motyilongo omo, veliyumbilehi umwe avaholeka vakwavo vomihoko omikwavo veli nokuyewa vaipawe. Onomisionaliu no vomo Mbetele, navo vaholaikile vamwe. Mokonda o Mbetele ankho osapalalo, Onombangi vokweile okuholama-mo, atyiti vamwe veli mombwelo, ovakwavo tuna-vo monokwalutu mbetu keulu. Mokwalutu yetu twakalele-mo novanthu vena epandu-vali.

Paul: Ononthiki mbatyo ambuho omatolopa atutumbile anyingile mo Mbetele, atale-mo hamwe tukahi nokuholeka ovanthu. Mo Mbetele ankho muna ovanthu vekwana vayunga. Tyiti vevali veli mokati otyo vatalela pondyanena, ava vevali venda kombundi vakapopie nomatolopa okuhanda okunyingila. Ine ava vokwaya kombundi tyina vatunda-ko vaeta omavoko no komutwe, opo ngootyo omatolopa etavela kamaanyingila. Mahi ine vati tyina vatunda-ko vapikula omavoko no konyima, opo ngootyo omatolopa anumana, maanyingila. Ava vokutalela pondyanena, tyina vamati ñgaa vokwaile kombundi pokutunda-ko vapikula omavoko no konyima, vahateka vakaholeke vakwetu veli mokati.

Anne: Apakala umwe onosimanu ononyingi, hono nthiki imwe akuya omatolopa amwe anumana unene aanyingila kononkhono. Ame nomuhikwena umwe atuliikila mokandywo kokulikohela. Mokandywo omo muna o alumaliu imwe yahita unene omu tuholama. Omuhikwena oo ngamo anyingila umwe namphila mwahita. Omatolopa oo aeya umwe atee keulu, mahi eya tyamaneka, avahimbika okuveta nononkhono pevai. Paul alolo-ko okupopia navo nkhele vahanyingile ati, “omukai wange nkhele uli mokandywo kokulikohela.” Okuviukisa o alumaliu oyo opo ou ulimo ahamoneke, tyati vala otyo tyiviela otyo tyiseta. Andyihimbika okuteketa okuhimbikila umwe komutwe atee konomphai. Pahe andyiti ine nkhayelula pombundi otyo nateketa omatolopa maalungu. Utyii etyi nalingile? Andyilikwambelela momutima Siovaa ankhwateseko. Pahe andyikayelula pombundi tyatula umwe omutima andyivekukunya. Etolopa limwe alinthahula alinyingila mokati aliviuku umwe po alumaliu. Aliikula o alumaliu alitala-tala-mo aliehemumono, mahi otyo liaoñgoñga vala. Pahe avakanyingila vali monokwalutu ononkhwavo otyo vaovola-mo mahi namo avehevemono.

OTYILI OTYO TYILIAIMA VALA

Paul: Twakalele onohanyi tyihena okulia okunyingi mo Mbetele. Mahi mokulia kwokupameka oupanga wetu na Huku, omo twahupilile. Okulia kwetu kwo komuhuka ankho okutanga otesitu yonthiki nombunga yo Mbetele. Okutanga otesitu yonthiki tyetupamekele unene.

Ankho tutyeete umwe okuti tyina okulia kwamapu-po, nomaande amapu-po, ine tuti tutunde mo Mbetele tukalande, opo vakwetu twayumbahi umwe vapondola okwipawa. Siovaa wetwavelele umwe etyi ankho twakamba, mahi etyilingila omu ankho twehetyisokela-le. Wetutekulile etukwatesako tutule omutima.

Ovipuka motyilongo otyo vivilapo vala, mahi otyili otyo tyiliaima vala. Motyilongo, Onombangi ononyingi ankho vakalela okutaula-taula, mahi onthumbi yavo kaveiyekele-po, no povitateka opo umwe vatulile omutima. Vamwe vapopia okuti ovipuka valinga-linga movilwa omo, “vievelongesa etyi mavakalinga mononkhumbi ononene.” Ovakulu vewaneno vakola omutima novakwendye momawaneno, kavayekele-po okupameka vakwavo. Tyina vamataula, apa vamai napo vekeliongiya, otyo vaivisa, pamwe aveya vala menkhondo avaviukisa apa maveliongaiyila. Momaliongiyo, omo umwe velipamekelele namphila veli nokukondya novitateka. Okwivisa tyevepele ononkhono vetyivile okukoleleya. Pokutwaila vakwetu evi vakamba-kamba, twahambukilwe unene mokonda ovanyingi ankho tuvasa kavaiti ovikutu, mahi vaita onopasita mbokwenda movilinga viokwivisa. Ovanthu vokwaetesa onkhenda mokonda yovipuka veli nokumona movilwa ankho pahe vesuka nokutehela oviwa ovipe. Tyevehuvisile okutala Onombangi mba Siovaa vena vala ehambu. Onombangi ankho valiaima ngotyitei mouye mwanthikovela. (Mat. 5:​14-16) Omatolopa amwe vakalele Onombangi okwatalela vala kombili Onombangi vena-yo.

TYETWIHAMENE MAHI ATYITUPAMEKA

Paul: Mo Libéria twatundile-mo tutatu atukakala vala ononthiki mbehehi atukondoka vali, tuvali twatundile-mo atukakala umwe enima. Pena omuhikwena umwe omisionaliu wapopia umwe nawa etyi tyili vala komitima vietu, wati: “Mosikola yo Sileyande twalongesilwe okuti, omutima wetu tuna okuupaka umwe vala motyilinga twapewa, ngatyo umwe tulinga. Okusa-po vakwetu, mahi tuvesa vala motyilongo mwalema, tyetwihamene unene.” Mahi twahambukilwe mokonda twetyivilile okukwatesako vakwetu mo Libéria, otyo tuli movilongo ovikwavo vielihula no Libéria.

Ovo Paul na Anne vehika mo Libéria apa pokutalamena ono aviyau.

Twahambukwa tuli nokukondoka noko Libéria mo 1997.

Anne: Mu Kapepo yo 1996, atutundu mo Mbetele netuku-tuku lyo Mbetele liatyinda omikanda vipopia etyi tyili nokweenda ovilinga vietu mo Libéria. Ankho tuveekwana, twaendele onokilometulu 16 mokonda yokwakwata ondyila yahalingisa unene otyiho. Mahi apa ankho tuli pena umwe nokuluwa, atuvasi omatolopa amwe anumana avahimbika okuloya peulu avetutalameka. Metuku-tuku avetunane-mo, amusala vala Paul, avai nae netuku-tuku liatyo. Pahe atulimbililwa umwe, pakala vala katutu tukati ñgaa Paul weya uli komutwe wetu, otyipala tyepwila monohonde. Nokwapaalala kuna, atuti hamwe vemuloya, mahi pahe atuti ine vemuloya ñgeno keli nokweenda. Naina pena etolopa liemupuma pokumutahula metuku-tuku. Omitima aviya pomphangu etyi twetyimona okuti naina okapute okatutu vala.

Ngoopo ankho pena etuku-tuku liomatolopa lieyula ovanthu vatila vala owoma, noonthwe atufwene-po. Mokonda petupu vali apa matukalela, atuvelama atukalela vala kondye yomutemba, omutahi elitumphulula opo ahatekesa unene akukambela vala katutu ñgeno twatokele. Atumwihana elitalameke, mahi mokonda watila owoma ehetwiivi-ale, pahe atukwatesa umwe vala. Etyi twehika apa esuka napo, pahe ankho katuliivite-ale vali, olutu aluho luteketa vala.

Paul: Etyi twehika twasila-sila vala omaheke, ovikutu viatandauka, pahe otyo tulitala-tala vala twahuva, atuti ñgaa twahupa ñgeni. Atulala vala mohika ponthele po alukopitu imwe yaloywa-loywa, etyi kwatya komuhuka aitutyindi-po aitutwala noko Serra Leoa. Twahambukilwe unene mokonda twahupa, mahi otyo twalinga otyiho na vakwetu twasa ko Libéria.

TWAPAMEKELWE TUKOLELEYE OVIPUKA OVIKWAVO VIETUTUMBUKILILE

Anne: Atukehika umwe nawa ko Mbetele yoko Serra Leoa, mepunda-umbo lyo Freetown, vakwetu avetuyakula nawa. Ononthiki ambuho ankho ndyisoka vala kotyipuka tyina namwene. Apa ndyili ndyitila vala owoma, momutwe muya vala ovinyingi. Kounthiki ankho ndyipahauka-po vala, ndyitehela vala naandwa ndyili nokuteketa, na tyina ndyilitala ñgana ngoti navomba vala, nokufima hifimi-ale nawa. Tyina tyameya-po Paul unthyumbakana atulikwambela, atwiimbi oviimbo atee owoma wenda. Tyina ndyilitehelela ñgaa uti hamwe ndyina nokulinga komutwe, kamatyitavela vali okutwalako notyilinga tyoumisionaliu.

Otyipuka namwene mosimanu yatyo oyo hityilimbwa. Atutambula omikanda vivali, umwe o Pahukei! 8 ya Junho yo 1996, omukwavo Omutala Womulavi 15 ya Maio yo 1996. O Pahukei! oyo ankho ina onthele yati: “Como Lidar Com a Síndrome do Pânico?” Etyi neitanga andyinoñgonoka omokonda yatyi ankho ndyikalela ngatyina. Omutala Womulavi ankho una onthele yati: “Como Obtêm Essa Força?” Tupu ankho muna olutalatu lwotyiluvi-luvi tyina omavava anyanyauka. Onthele oyo yapopile okuti ngeetyi eluvi-luvi lityivila umwe okulia nokunthanana, naapa lina omavava anyanyauka, noonthwe omphepo ikola ya Siovaa ipondola okutukwatesako atutyivili okukwatesako vakwetu naapa omutima wetu weihamenwa. Ononthele ombo mbalingile ngatyina okulia kumpha ononkhono napewa na Siovaa, kweya umwe momuvo watyo. (Mat. 24:45) Andyiovola vali ononthele ononkhwavo mbuyemba umwe kwootyo, ambuho andyimbupake nawa. Etyi tyapopile ononthele ombo tyankhwatesileko unene, kapii-kapii owoma oo nali nao auhimbika umwe okulamba.

TWAPAMEKELWE TUTYILIYE

Paul: Apeho tyina twamai kotyilongo otyikwavo, pahe atutiwa matukondoka ko Libéria tuhambukwa unene. Tyina tyiti konthyulilo yo 2004, atupewa vali otyilinga otyikwavo, ngootyo opo mo Libéria twakala-mo omanima ekehika 20. Ovilwa pahe ankho viapwa, peli nokulingwa omphango yokutunga-mo o Mbetele.

Okwiluka tyetulemenene unene. Vakwetu voomo ankho twelikwata-po unene, tumbunga, nokuvesa-po vala ankho katwetyivilile-ale. Mahi atutavela umwe otyilinga otyo twapewa, atweende noko Gana, mokonda twamwene-ale oviwa ovinyingi etyi twasile-po onombunga mbetu atweende kosikola yo Sileyande. Pahe atulipakula umwe vala pomavoko a Siovaa.

Anne: Tyetulilisile unene okutunda mo Libéria. Omukulu umwe utiwa o Frank, wetupopilile otyipuka tyimwe tyetuhuvisile unene, mahi onondunge apopile ononene, wetutile: “Muna okutulimbwa!” Pahe apopi vali ati: “Tutyii okuti kamamutulimbwa, mahi omutima wenyi auho muna okuupaka motyilinga etyi mwapewa. Otyilinga etyi mwetyipewa na Siovaa, sukei na vakwenyi mamukavasa oko.” Onondaka ombo mbetupamekele unene etyi twaya ko Gana, mokonda ankho kavehi vetwii, noonthwe katukwii.

Paul: Etyi twehika mo Gana katwasetele-ale okutyiliya-mo, nokulinga oupanga nombunga yetu twavasa-mo. Mo Gana muna Onombangi mba Siovaa ononyingi. Twelilongesilile ovipuka ovinyingi komapanga etu, ovanthu vamwe vena oupanga omuwa na Siovaa vahayeke-po otyili. Mo Gana twaundapele-mo omanima ena 13, atupewa vali otyilinga otyikwavo. Atutumwa tukaundape mo Mbetele yoko Quênia, otyilongo tyimwe tyahula koutundilo mo Afilika. Namphila tweivalukile unene omapanga etu twasa ko Libéria noko Gana, mahi katwasetele-ale atulikwate-po nomapanga omakwavo mo Quênia. Na hono omo tuli nokuundapa, otyilongo tyimwe otyinene tyesukisa unene ovaivisi.

Collage: 1. O Anne uli nokuyola wakwata omona pomavoko. 2. Ovo Paul novakwendye vamwe vomo Quênia veli nokulipola ofoto.

Omo 2023, ava omapanga etu twavasa mo Quênia.

OKULEUKA KWEEVI TWALINGA-LINGA

Anne: Mokweenda kwomanima omu, namona-mona ovipuka vitilisa owoma, viteketesa. Okukala apa patilisa owoma, tyati umwe otyo tyipondola okutuvelesa, otyo tyipondola okututokotesa omutwe. Tutyii okuti Siovaa kametuyovola kovipuka ngoovio komahuviso. Ame okwiiva vala outa waloya tyindyihamesa pomutima, ndyitehela vala omavoko akukuta. Mahi nelilonga okuyumba onthumbi mu Siovaa mokonda apeho metupameka, ya pamwe metupamekela mu vakwetu tufenda navo. Tupu netyimona okuti ine tulilongesa apeho Ombimbiliya, tulikwambela, twenda komaliongiyo, no movilinga viokwivisa, Siovaa metukwatesako atwahayeke-po otyilinga etwavela.

Paul: Vamwe vehole okutupula okuti: “Onwe muhole umwe ovilinga vienyi?” Pamwe otyilongo otyiwa umwe mahi katyikahi nawa, tyina uli-mo kukala-le nawa utila vala owoma. Otyo onthwe tutila tyina twamai motyilongo tyimwe, etyi tuhumba-mo vali ovakwetu tufenda navo ombunga yetu, hatyilongo tyatyo vala. Twahula okuti tyati umwe ava vatuka oku ava vatuka oku, ava vena ovituwa evi ava vena ovituwa evi, mahi atuho tusokela vala kokulike. Twatuminwe pala okukevepameka mahi pahe ove vetupameka.

Apeho tyina twamailukila kotyilongo otyikwavo, tumona otyipuka tyihuvisa Huku eli nokulinga pahetyino, ombunga yetu yaoya ouye watyo auho. Mewaneno twameya tuvasa-mo ombunga, neumbo. Tutyii okuti ine katuyeke-po okuyumba onthumbi mu Siovaa, ngwe metupameka movipuka aviho vitutumbukila atutyivili okukoleleya. — Fili. 4:13.

a Tala ehipululo liomwenyo lya John Charuk m’Omutala Womulavi wa 1 de Novembro de 1973 monthele yati: ‘Sou Grato a Deus e a Cristo.’

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma