Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • od okap. 7 pp. 59-70
  • Omaliongiyo ‘Etuhohiya Molwembia no Movilinga Oviwa’

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omaliongiyo ‘Etuhohiya Molwembia no Movilinga Oviwa’
  • Vaonganekwa Valinge Ovilinga Vya Siovaa
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OMALIONGIYO
  • ELIONGIYO LIOKONTHYULILO YOSIMANU
  • ELIONGIYO LIOMOKATI KOSIMANU
  • ELIONGIYO LIOKWENDA MOVILINGA VIOKWIVISA
  • OMALIONGIYO MOMAWANENO OMAPE NOMATUTU
  • OVIONGE VIONTHIKI IKE
  • OVIONGE VIONONTHIKI ONONTHATU
  • OKUHINANGELA ONONKHIA MBA SESUSI
  • Okuliongiya pala Okufenda
    Ouhamba wa Huku Ukahi Nokutumina!
  • Ove Ukahi Nokukongwa
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • Eliongiyo Liokukaivisa Lifuisapo Etyi Lialingilwa
    Ovilinga Vietu Viouhamba—2015
  • Okuti Ulinga Onthele Yove Opo Omaliongiyo Ovakristau Aave Epameko?
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2010
Tala vali
Vaonganekwa Valinge Ovilinga Vya Siovaa
od okap. 7 pp. 59-70

OKAPITULU 7

Omaliongiyo ‘Etuhohiya Molwembia no Movilinga Oviwa’

TUNDEE kohale, ovanthu va Siovaa veliongiya tyaongana nawa. Mo Isilayeli, ovalume aveho ankho vena okwenda tutatu menima ko Selusalei vakalinge ovipito vitatu vyo va Sundaa. (Epal. 16:16) Potyita tyo tete, ovalanduli va Kilisitu ankho veliongiya apeho, haunene ankho veliongiyila mondywo ya umwe womewaneno. (File. 1, 2) Na hono tuna omaliongiyo, novionge. Mahi omokonda yatyi ovanthu va Huku veliongiyila? Haunene, tuliongiya tufende Huku yetu Siovaa. — Ovii. 95:6; Kolo. 3:16.

2 Tupu, omaliongiyo etukwatesako unene. Ngeetyi ankho tyilingwa Povipito Viomakaka, ova Isilayeli vapopililwe okuti: ‘Ongiyei ovanthu aveho, novalume, novakai, novana, nononthunda-vilongo muna-vo momapunda-umbo enyi, vatehelele Ovitumino vitangwa, vanoñgonoke Siovaa Huku yenyi, vemutile owoma, avetavela onondaka ambuho Mbovitumino.’ (Epal. 31:12) Otyipuka otyinene vali tuliongiyila, opala ‘tulongeswe na Siovaa.’ (Isa. 54:13) Tupu tyina tulivasa na vakwetu momaliongiyo, tuvenoñgonoka vali nawa, ngwe vetupameka, noonthwe atuvepameka.

OMALIONGIYO

3 Etyi otyipito tyo Pendekosite menima 33 P.K. tyalamba, ovalongwa va Sesusi “avelipake umwe mondongeso yovatumwa, nthiki na nthiki ankho vakala vala mondywo ya Huku, tyesuka vala notyipuka tyike.” (Ovil. 2:42, 46) Etyi pahe palamba omanima amwe, tyina ovalanduli va Kilisitu ankho veliongiya, vatanga Ovihonekwa, nomikanda viovatumwa, no viovalongwa ovakwavo va Kilisitu. (1 Kol. 1:1, 2; Kolo. 4:16; 1 Tes. 1:1; Tia. 1:1) Tyina ankho veli momaliongiyo oo, ankho velikwambela. (Ovil. 4:24-29; 20:36) Momaliongiyo oo, pamwe ankho vapopia ovipuka valinga-linga movilinga viokwivisa. (Ovil. 11:5-18; 14:27, 28) Ankho velilongesa ovipuka viapopiwa mo Mbimbiliya, nomaulo a Huku afwiswapo. Ankho valongeswa onondunge, noñgeni vena okukala tyina vafenda Siovaa. Aveho ankho vapewa ondundo vaundape nombili tyina vaivisa oviwa ovipe. — Loma 10:9, 10; 1 Kol. 11:23-26; 15:58; Efe. 5:1-33.

Mononthiki mbuno mbokwepwiya tupamekwa unene tyina twenda komaliongiyo, ngwe otyo umwe twesukisa

4 Noonthwe hono tyina tuliongiya, tulinga ngeetyi tyalingile ovatumwa. Tulinga etyi tyipopia omukanda Ova Hembeleu 10:24, 25 wokwati: “Onthwe tusukei na vakwetu opo tyituhohiye molwembia no movilinga oviwa, atwahayeke-po okuliongiya, ngeetyi vamwe vetyiliya, mahi tulipamekei na vakwetu, haunene umwe vali tyina mutala onthiki ili nokufwena-po.” Mononthiki mbuno mbokwepwiya, tupamekwa unene tyina twenda komaliongiyo, ngwe otyo umwe twesukisa. Omaliongiyo etukwatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa, atulingi etyi tyaviuka komaiho ae. (Loma 1:11, 12) Onthwe vanthu va Siovaa tukala pokati kovanthu vapengesa, vatyopoka. Mahi twaanya evi vipikiya etyi Huku ahanda, novipepe viouye. (Fili. 2:15, 16; Titu 2:12-14) Petupu otyipuka otyiwa vali tyipona okukala novanthu vafenda Siovaa! (Ovii. 84:10) Petupu otyipuka otyiwa vali tyipona okulilongesa Ondaka ya Huku kumwe na vakwetu! Pahe matutale oñgeni omaliongiyo tuhole okulinga etukwatesako.

ELIONGIYO LIOKONTHYULILO YOSIMANU

5 Meliongiyo liokonthyulilo yosimanu tete tulinga elongomona liapolwa mo Mbimbiliya, lilingilwa ovaunyingi. Vamwe onthiki yo tete veya okutehelela eliongiyo olio. Omalongomona, haunene akwatesako ovanthu vana vahimbika okuya pahe momaliongiyo, okunoñgonoka Siovaa nokukala omapanga ae, tupu akwatesako ovaivisi mewaneno okupameka oupanga wavo na Siovaa. — Ovil. 18:4; 19:9, 10.

6 Kilisitu Sesusi novatumwa vae, novanthu ankho aenda navo, navo ankho valinga omaliongiyo elifwa nomaliongiyo alingwa novanthu va Siovaa hono. Sesusi omulongesi omunongo vali wakalele pano pohi. Ovanthu vamwe vapopile okuti: “Omunthu una nawike-ale unepopie ngae.” (Swau 7:46) Sesusi pokulongesa, ankho ulongesa umwe nawa. Ovanthu ankho tyivehuvisa unene okwiva ovipuka alongesa. (Mat. 7:28, 29) Ovanthu vana ankho vetavela etyi Sesusi apopia, ankho vena ehambu enene. (Mat. 13:16, 17) Ovatumwa navo valingile ngeetyi tyalingile Sesusi. Momukanda Ovilinga 2:14-36, tutanga-mo elongomona Petulu alingile motyipito tyo Pendekosite menima 33 P.K. Ovanthu ovanyingi-nyingi vemwiivile, avalingi umwe ngeetyi valongeswa. Etyi pakala omanima amwe, Paulu nae alingila elongomona limwe mo Atena. Ovanthu ovanyingi vemwiivile, avetavela Ondaka ya Huku. — Ovil. 17:22-34.

7 Ovanthu ovanyingi hono vehole unene omalongomona alingwa momaliongiyo no movionge. Omalongomona oo etukwatesako okweendela mweetyi tulongesiwa, nokuta ombili ovilinga vya Huku. Tyina tukonga ovanthu veye okutehelela omalongomona, ngootyo tukahi nokuvekwatesako okunoñgonoka etyi Ombimbiliya ipopia.

8 Momalongomona atyo oo, mupopiwa ovipuka ovinyingi. Mupopiwa etyi onthwe tutavela, nomaulo, neetyi Ombimbiliya ipopia tyitukwatesako, neetyi tyayemba kombunga, no ko vokwelinepa, novitateka ovakwendye novahikwena vakala navio, neetyi ovalanduli va Kilisitu vena okulinga. Omalongomona amwe apopia vali unene ovipuka Siovaa atunga. Amwe apopia vali okuyumba onthumbi mu Huku, nokukola omutima, novanthu vapopiwa mo Mbimbiliya ankho vakakatela mu Siovaa, neetyi onthwe tulilongesila-ko.

9 Opo tunoñgonoke umwe nawa etyi tyipopiwa momalongomona, tuna okutehelela nawa. Tyina omulongomoni apopia otesitu, noonthwe atwoovola otesitu yatyo, atulandula-mo tyina atanga, atutehelela umwe nawa tyina eihangununa. (Luka 8:18) Otyiwa okulinga ngootyo mokonda tyina tumona okuti etyi tukahi nokulongesiwa tyapolwa umwe mo Mbimbiliya, matukakatela mweetyi tulongesiwa atulingi umwe ovipuka ngeetyi twalongeswa. — 1 Tes. 5:21.

10 Ine mewaneno lienyi muna ovanthu vapondola okulinga omalongomona, onosimanu ambuho, meliongiyo mamulingwa elongomona. Ovakulu vewaneno vapondola okukonga omunthu wewaneno ekwavo alinge elongomona mewaneno lienyi. Ine vokulinga omalongomona kavehi, opo mapalingwa vala elongomona tyina tyametavela.

11 Onthele onkhwavo yeliongiyo liokonthyulilo yosimanu Elilongeso Liomutala Womulavi. Pelilongeswa onthele imwe Yomutala Womulavi ina omapulo, otyo ovanthu vakumbulula etyi vavasa-mo. Ovipuka tulongeswa Momutala Womulavi okulia Siovaa etwaavela momuvo watyo tupameke oupanga wetu nae.

12 Ononthele Mbomutala Womulavi haunene mbupopia oñgeni matwendela mweetyi Ombimbiliya ipopia ononthiki mbatyo ambuho. Ononthele ombo mbutupameka, tupu mbutukwatesako okwaanya “omphepo youye,” novipuka viasila ovanthu valinga. (1 Kol. 2:12) Omutala Womulavi utunoñgonokesa nawa ovipuka onthwe tutavela, katutu-katutu tunoñgonoka nawa omaulo Ombimbiliya. Otyo tyitukwatesako okunoñgonoka otyili nokwendela-mo, atwahatundu mondyila yokwaviuka. (Ovii. 97:11; Omih. 4:18) Tyina tutehelela omunthu ukahi nokwendesa Omutala Womulavi noonthwe otyo tukumbulula, tuhambukilwa ovipuka oviwa Siovaa meketulingila komutwe wandyila mouye omupe. (Loma 12:12; 2 Pet. 3:13) Eliongiyo olio litukwatesako okukala notyinyango tyomphepo ikola, tupu litupameka tutwaleko okulingila Siovaa. (Ngal. 5:22, 23) Tupu litwavela ononkhono tutyivile okukoleleya tyina tumoneswa ononkhumbi, atulipakela “olumono luyumbwa onthumbi, elisesu ewa komutwe wandyila,” ‘opo tukakatele umwe momwenyo wotyotyili.’ — 1 Tim. 6:19; 1 Pet. 1:6, 7.

13 Oityi tuna okulinga tupole ouwa kokulia oku tuhole okupewa? Tuna okulilongesa nawa etyi matukalongesiwa meliongiyo, tyilinge tulilongesa atwike, tyilinge tulilongesa nombunga yetu, atutange onotesitu mbapopiwa-mo. Pahe tyina twenda keliongiyo, atukumbulula umwe etyi twanoñgonoka. Ngootyo otyili matyikala momutima wetu, ya etyi matupopi, matyipameka vakwetu. Noonthwe tyina tutehelela nawa tyina vakwetu vakumbulula, matupande omaliongiyo aeho, atupamekwa unene.

ELIONGIYO LIOMOKATI KOSIMANU

14 Onosimanu ambuho tuna eliongiyo litiwa Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu. Eliongiyo olio lina ononthele ononthatu mbutukwatesako tukale ovanongo, tutyivile okulinga nawa ovilinga vya Huku. (2 Kol. 3:5, 6) Ovipuka aviho mavipopiwa meliongiyo olio, vili momukanda umwe utiwa Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu — Omukanda Wovilinga. Momukanda Wovilinga, tupu muna onondaka mbutukwatesako okulongesa ovanthu Ombimbiliya.

15 Onthele yo tete yeliongiyo olio, itiwa Olumono Lukahi Mondaka ya Huku. Onthele oyo itukwatesako okunoñgonoka evi viapopiwa mo Mbimbiliya, noñgeni onthwe tupondola okwendela-mo. Monthele oyo muti amulingwa elongomona, amutangwa Ombimbiliya, tupu mulingwa onthele imwe yapolwa movikapitulu vitangwa mosimanu yatyo, otyo ovanthu vapopia evi vavasa pokutanga Ombimbiliya. Momukanda Wovilinga, tupu muna omalutalatu nomapulo etukwatesako okunoñgonoka nawa Ombimbiliya. Mokonda tulilongesa umwe nawa Ombimbiliya, tutyivila okulinga ovipuka viaviuka, nokulongesa nawa ovanthu, tukala ‘ovanthu vata-mo, vamanekela umwe ovilinga aviho oviwa.’ — 2 Tim. 3:16, 17.

16 Onthele onkhwavo yeliongiyo olio, itiwa Kala Nombili Movilinga Viokwivisa. Onthele oyo ikwatesako ovanthu aveho vakale ovanongo, avetyivili okwivisa nokulongesa ovanthu Ondaka ya Huku. Tyehekutala vala ononthele mbovalongwa, tupu tutala onovindiu mbovanthu valongesa vakwavo Ombimbiliya. Onthele oyo itukwatesako okukala ‘nelaka lyo vokwalongeswa, opo tutyivile okukumbulula nondaka ikahi nawa, una waponwa.’ — Isa. 50:4.

17 Pahe onthele ya tatu, yokwati Omwenyo Wetu Woukilisitau, itukwatesako okwendela mweetyi Ombimbiliya ipopia. (Ovii. 119:105) Otyipuka tyimwe otyiwa tyilingwa monthele oyo, Elilongeso Liombimbiliya Mewaneno. Elilongeso Liombimbiliya Mewaneno likahi vala ngokulilongesa Omutala Womulavi. Palingwa omapulo otyo ovanthu vakumbulula.   

18 Onohanyi ambuho, tyina Omukanda Wovilinga wameya, omukulu weliongiyo Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu, aa omukulu wewaneno wokumukwatesako, utala umwe nawa Omukanda Wovilinga, akoyo ovanthu mavalingi ononthele. Onosimanu ambuho, omukulu wewaneno utyivila okulongesa nawa weendesa eliongiyo. Una okuhimbika eliongiyo moola yatyo mwene, nokwendeka nawa eliongiyo opo lipwe moola yatyo. Tupu una otyilinga tyokupandula nokupakailamo ovalongwa aveho valinga ononthele.

19 Tyina tulilongesa nawa etyi matukalongesiwa Meliongiyo Omwenyo Wetu Woukilisitau, atwahakambe komaliongiyo, tupu noonthwe atukumbulula, tunoñgonoka vali nawa Ovihonekwa, noñgeni matwendela mweetyi Siovaa etulongesa. Matukala ovanongo pokulongesa ovanthu oviwa ovipe, atuvekwatesako vakale ovalongwa va Kilisitu. Novanthu vehe Nombangi mba Siovaa, tyina venda komaliongiyo vapamekwa novanthu vavasa kuna, tupu valongesiwa ovipuka ovinyingi vivepameka. Opo tutyivile okulilongesa nawa etyi matukalongesiwa meliongiyo, tupondola okunyingila mo Watchtower Library, nomo JW Library®, nomo BIBLIOTEKA MO INTERNETE da Torre de Vigia™ (ine ili melaka lienyi), tupu upondola okukatala mo biblioteka ili mondywo yomaliongiyo. Mo biblioteka ili Mondywo Yomaliongiyo, muna omikanda ominyingi vyo Nombangi mba Siovaa, ngeetyi o Índice das Publicações da Torre de Vigia, Nomukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, nono Mbimbiliya ononyingi, nondisionaliu, nomikanda omikwavo vali. Una uhanda, upondola okukatanga omikanda vili mo biblioteka, tyilinge tyina eliongiyo liehenehimbike tyilinge tyina liapwa-le.

ELIONGIYO LIOKWENDA MOVILINGA VIOKWIVISA

20 Mokweenda kwosimanu no konthyulilo yayo, ovaivisi veliongiya opo vakaivise. Omaliongiyo oo, pamwe alingilwa vala monondywo, pamwe opomphangu onkhwavo ikahi nawa. Mahi vapondola okwelingila Mondywo Yomaliongiyo. Tyina ovikundyi ovitutu viliongiyila ponomphangu mbelikalaila, tyikwatesako ovaivisi okwenda apa mavalingila eliongiyo, nokwenda apa mavakaivisa avahasete. Otyo tupu tyikwatesako omukulu wotyikundyi okutala ine ovaivisi aveho vomotyikundyi tyae vekahi nawa. Namphila tyikahi nawa okukala novikundyi ovinyingi viliongiyila ponomphangu mbelikalaila, mahi pamwe matyisukisa ovikundyi aviho viliongiyile mphangwa ike. Pamwe mokati kosimanu ovaivisi mavaende movilinga viokwivisa kavehi. Opo hahe ovikundyi aviho viliongiyile mphangwa ike. Vapondola okuliongiyila Mondywo Yomaliongiyo, oo opomphangu onkhwavo pekahi nawa. Opo ngootyo, ovaivisi mavamono ava mavaundapa navo. Tyina pena ofeliyatu, ovanthu mewaneno hamwe mavahande okuliongiya aveho Mondywo Yomaliongiyo opo vende movilinga viokwivisa. Omawaneno amwe elipakelamo okulinga eliongiyo liokwenda movilinga viokwivisa novaivisi aveho konthyulilo yosimanu tyina eliongiyo liamapu.

21 Ine tyiti otyikundyi etyi tyiliongiyila apa, etyi tyiliongiyila apa, maendesa eliongiyo liokukaivisa omukulu wotyikundyi. Pamwe, upondola okupopila omukwatesiko wae aendese eliongiyo. Una maendesa eliongiyo una okulifwiika nawa, opo akwateseko ovaivisi. Mavapopilwa apa mavakaivisa, avapungwa vevali-vevali, avelikwambela. Pahe ovaivisi aveho avaende oku mavakaivisa. Eliongiyo olio lilingwa vala monominutu ononthano, okuti hatyo epandu-vali. Mahi ine lilingwa tyina eliongiyo liamapu, kalipondola okuhika monominutu ononthano. Wokwendesa eliongiyo, upameka ovaivisi, uvepopila oñgeni mavakaundapa, noñgeni mavakalongesa ovanthu. Ovaivisi ovape, novanthu ovakwavo vali vapondola okuundapa novaivisi ovanongo, opo vevekwateseko.

OMALIONGIYO MOMAWANENO OMAPE NOMATUTU

22 Mokonda ovanthu ovanyingi vekahi nokukala Onombangi mba Siovaa, omawaneno akala omanyingi. Ovakulu vomawaneno ovo vapopila omutalelipo womawaneno okuti makulingwa ewaneno epe. Mahi pamwe, ovikundyi ovitutu hahe violiongiye nomawaneno eli popepi navio.

23 Pamwe kuna omawaneno omatutu, mahi mutupu ovakwendye vambatisalwa muna vala ovahikwena. Momawaneno ngoo, omuhikwena wambatisalwa ulinga elikwambelo aa weendesa eliongiyo, una okulikuta komutwe ngeetyi tyipopia Ombimbiliya. (1 Kol. 11:3-16) Mahi una okupumphama komutwe wovanthu ahatalama. Ovahikwena kavalingi omalongomona tupu kavalingila ononthele mbavo kotilimbuna ngeetyi tyilinga ovakwendye. Mahi vatanga otyo vahangununa etyi mavelilongesa, okuti hatyo pamwe avapulu movanthu otyo vakumbulula, pamwe avalingi omalekeso. O Mbetele oyo ikoya omuhikwena maendaisa omaliongiyo, nokutambula omikanda viewaneno vitunda ko Mbetele. Tyina pamamoneka ovakwendye vata-mo, pahe ngavo valinga ovilinga ovio.

OVIONGE VIONTHIKI IKE

24 Omanima aeho, omawaneno okutalelwapo nomutalelipo wike womawaneno, eliongiya alinge ovionge vivali vionthiki ike-ike. Omaliongiyo oo, akwatesako ovanthu aveho veya-po okulinoñgonoka na vakwavo nokulipameka. (2 Kol. 6:11-13) Mwene eongano lya Siovaa olio liovola atyiho matulongesiwa movionge ovio. Movionge ovio tulongeswa-mo ovipuka ovinyingi. Mulingwa omalongomona, nomalekeso, nononthele mbovanthu velipopila, naava pamwe vapulwa. Ovipuka vilongeswa-mo vipameka aveho veya-mo. Movionge ovio tupu mumbatisalwa ovanthu velipakula ku Siovaa.

OVIONGE VIONONTHIKI ONONTHATU

25 Like menima, tulinga omaliongiyo omanene. Omaliongiyo oo atiwa otyonge tyononthiki ononthatu. Muya ovanthu vomawaneno omanyingi, atalelwapo novatalelipo ovanyingi vomawaneno. Ono Mbetele mbuna omawaneno ehehi pamwe mbuhonyeka omawaneno aeho omotyilongo tyavo, aalingila otyonge mphangwa ike. Movilongo vimwe, pala okwonganeka ovionge ovio vatalela kovipuka vyo motyilongo tyavo, no kweetyi vapopilwa neongano. Pamwe kulingwa ovionge viovilongo ovinyingi, ya Onombangi mba Siovaa vo kovilongo ovikwavo avakongwa opo veye movionge ovio. Ovanthu ovanyingi-ale vanoñgonoka otyili mokonda yokutehelela ovipuka vipopiwa movionge ovio.

26 Tyina ovanthu va Siovaa veya movionge omo, opo vali vamona omphitilo yokufenda Siovaa tyelikwatapo. Omovionge omo tulongesiwa otyili tyaya kohi tyo Mbimbiliya. Omovionge omo pamwe tupelwa omikanda viokulilongesa, neevi tulongesa navio ovanthu movilinga viokwivisa. Tupu mumbatisalelwa ovanthu. Omaliongiyo oo omanene esukisa umwe unene mokonda etukwatesako okupameka oupanga wetu na Siovaa. Omovionge omo tutyimonena umwe okuti Onombangi mba Siovaa velikwatapo mouye auho, tupu velihole. — Swau 13:35.

27 Tyina twenda komaliongiyo aeho, no kovionge vionthiki ike, no kovionge viononthiki ononthatu, tupamekwa tulinge etyi Siovaa ahanda. Tupu movionge omo, tuyakulilwa kovipuka vipondola okunyona onthumbi yetu. Omaliongiyo oo aeho, ankhimaneka Siovaa. (Ovii. 35:18; Omih. 14:28) Tupandula Siovaa wetwavela omaliongiyo oo etupameka mononthiki mbuno mbonthyulilo.

OKUHINANGELA ONONKHIA MBA SESUSI

28 Omawaneno Onombangi mba Siovaa mouye auho, like menima eliongiya opo ahinangele ononkhia mba Kilisitu. (1 Kol. 11:20, 23, 24) Eliongiyo olio liokuhinangela ononkhia mba Sesusi, olio eliongiyo enene vali kovanthu va Siovaa. Sesusi oe mwene wetyipopia tuhinangele ononkhia mbae. — Luka 22:19.

29 Ehinangelo Liononkhia mba Sesusi liapinga po Pasikwa yapopiwa m’Ombimbiliya, ankho ilingwa kohale novanthu va Huku. (Oku. 12:2, 6; Mat. 26:17, 20, 26) O Pasikwa ankho ilingwa like menima, pala okuhinangela etyi ova Isilayeli vayovolwa mo Isitu, menima 1513 P.K.E. Menima olio, Siovaa wapopile okuti monthiki 14 yohanyi yo tete mokuvalula kwova Sundaa, ova Isilayeli ankho vena okulia ongi yo Pasikwa, monthiki yatyo oyo umwe avatundu mo Isitu. (Oku. 12:1-51) Pena onthiki imwe otyitenya tyikala no noola 12, otyinthiki natyo atyikala no noola 12. Tyina ohanyi iviala monthiki oyo, opo tuhimbika okuvalula, atuvalula ononthiki 14 pahe atuhinangela ononkhia mba Sesusi. Tyina tuhinangela ononkhia mba Sesusi opo ohanyi yaoya-le.

30 Onondaka mba Sesusi mbuvasiwa momukanda wa Mateusi 26:26-28 mbupopia umwe nawa oñgeni Ehinangelo lina okulingwa. Kapalingwa-le ovipuka ovinyingi. Ovanthu vokulia kombolo nokunwa kovinyu, ovovana mavaende keulu avakatumina na Sesusi Kilisitu. (Luka 22:28-30) Ovanthu aveho Onombangi mba Siovaa novanthu ovakwavo vali vesuka nokunoñgonoka otyili, navo vakala-po. Tyina veya peliongiyo opo, valekesa okuti vapandula Siovaa etyi alingila ovanthu aveho mokwaava omona wae Sesusi Kilisitu. Tyina nkhele kwakamba osimanu opo onthiki oyo ihike-po, kulingwa elongomona limwe lielikalela. Elongomona olio liaavela ondundo ovanthu veye Kehinangelo, velilongese Ombimbiliya vanoñgonoke otyili.

31 Onthwe Nombangi mba Siovaa tutyihole unene tyokukala kumwe na vakwetu momaliongiyo. Momaliongiyo oo, onthwe tusuka na vakwetu ‘opo tulihohiye molwembia, no movilinga oviwa.’ (Hemb. 10:24) Omupika omukwatyili walunguka, oe utwavela omaliongiyo oo opo tupameke oupanga wetu na Siovaa. Tyilinge ava vafenda Siovaa, tyilinge ava vehemufende, aveho vapewa ondundo opo vende komaliongiyo. Matukala vala tyelikwatapo na vakwetu ine tupandula Siovaa, wetwavela omaliongiyo etupameka. Ya otyipuka otyiwa vali okuti, tunkhimaneka Siovaa, Huku yetu. — Ovii. 111:1.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma