Oñgeni Twivisa Oviwa Ovipe Viouhamba?

ONTHWE tuna okukala nombili novilinga viokwivisa ngeetyi Sesusi ankho alinga. Sesusi ankho wenda pana pena ovanthu tyilinge momaumbo avo, tyilinge ponomphangu ononkhwavo vali, opo evelongese Ondaka ya Huku. (Mat. 9:35; 13:36; Luka 8:1) Sesusi ankho tyina amavasi omunthu wike upopia nae, okuvasa ovanthu ovanyingi navo ankho uvelongesa Ondaka ya Huku, tupu ankho ulongesa ovalongwa vae. (Malu. 4:10-13; 6:35-44; Swau 3:2-21) Ankho ulinga umwe ononkhono opo akwateseko ovanthu okupameka onthumbi yavo mu Huku. (Luka 4:16-19) Atee umwe tyina ankho esukisa okupululukwapo nga pamoneka ovanthu ankho uvelongesa. (Malu. 6:30-34; Swau 4:4-34) Ine tutanga Mondaka ya Huku ovipuka Sesusi alingile, noonthwe matuhande okumuhetekela ngeetyi tyalingile ovatumwa. — Mat. 4:19, 20; Luka 5:27, 28; Swau 1:43-45.

² Pahe matutale oñgeni ovalanduli va Sesusi vaivisa oviwa ovipe viaukilwe na Sesusi omanima 2.000 konyima.

OKWIVIVISA MOMAUMBO

³ Onthwe Nombangi mba Siovaa tutyii okuti okwivisa oviwa ovipe momaumbo tyikwatesako ovanthu ovanyingi. Onthwe haunene twivisa momaumbo, ya ovanthu vetyii-ale okuti ongootyo twivisa. Tupu oviwa tuhole okumona vilekesa umwe nawa okuti okwivisa momaumbo tyihole okukwatesako ovanthu ovanyingi momuvo wehehi. (Mat. 11:19; 24:14) Okwivisa momaumbo otyo tyilekesa okuti tuhole Siovaa tupu tuhole vakwetu. — Mat. 22:34-40.

⁴ Okwivisa momaumbo Onombangi mba Siovaa havoko vetyihinda. Omutumwa Paulu nae ankho ulongesila ovanthu momaumbo avo. Etyi apopila ovakulu voko Efesu etyi tyayemba kovilinga viae, watile: “Okuhimbikila umwe onthiki yotete naliata motyilongo tyo Asiya, . . . hatalamene-ale kokumupopila ovipuka vimupa ouwa, kokumulongesila povaunyingi, nokumwoovola umwe umbo na umbo.” Mokwalinga ngootyo Paulu ovanthu “wevepa umwe oumbangi waoya, aveho nova Sundaa nova Ngeleku weveti umwe velivele, vakondoke ku Huku, vetavele Tatekulu yetu Sesusi.” (Ovil. 20:18, 20, 21) Pomuvo pana ovatumini ovanene vo mo Loma ankho vapopila ovanthu vafende ovikahuku, ya ovanthu ovanyingi ankho “vatila vali ono huku tyipona vakwavo.” Ankho tyesukisa umwe unene ovanthu vaovole “Huku watunga ouye, watunga ovipuka aviho vili-ko,” ankho “uli nokupopila ovanthu aveho mouye, okuti velivele.” — Ovil. 17:22-31.

⁵ Mokonda onthyulilo youye uno ili unene popepi, tyalumbanesa tupopile ovanthu oviwa ovipe. Okunoñgonoka otyipuka otyo, tyitulunda okuundapa vali unene movilinga viokwivisa. Twetyimona umwe nawa okuti matutyivili vala okukwatesako ovanthu ovanyingi okunoñgonoka Ondaka ya Huku, tyina tuveovola momaumbo avo. Mwene tyati umwe na Sesusi novalongwa vae, pokwivisa ankho vaovola umwe ovanthu momaumbo avo. — Malu. 13:10.

⁶ Okuti noove uundapa unene movilinga viokwivisa momaumbo? Ine otyo ulinga, Siovaa upandula unene ononkhono uhole okulinga. (Isek. 9:11; Ovil. 20:35) Okwivisa momaumbo hamwe pamwe kwoove katyapepukile. Mokonda pamwe hamwe uvela, okuti hatyo ukala motyilongo omu ovanthu vehesukile-ale Nondaka ya Huku. Tupu pamwe ovatumini kavahande mwiviswe. Hamwe ove una ohonyi ya kutyivili okupopia novanthu wehei. Mokonda yovipuka ovio, pamwe tyina wenda movilinga viokwivisa utila katutu owoma. Mahi wahasoye likwatehila. (Oku. 4:10-12) Have vala, na vakwenyi mouye auho navo pamwe ongootyo vakala tyina venda movilinga viokwivisa.

⁷ Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Ame ndyina onwe ononthiki ambuho atee konthyulilo youye ou.” (Mat. 28:20) Otyipuka Sesusi apopile, noonthwe hono tyitupameka tyina tuli movilinga viokulinga ovalongwa. Noonthwe tukala nga Paulu wapopile okuti: “Ame movipuka aviho ndyina umwe omafa, walingile ou wokumpha ononkhono.” (Fili. 4:13) Linga ononkhono mbokuundapela kumwe na vakwenyi movilinga viokwivisa. Tyina uundapela kumwe na vakwenyi mewaneno, navo mavekukwatesako. Likwambela ku Siovaa ekukwateseko okwahatili owoma, mahi tupu noove mwene olingi ononkhono oundapa vali unene movilinga viokwivisa. — 1 Swau 5:14.

⁸ Tyina upopila vakwenyi oviwa ovipe, movekwatesako navo avakala ‘nekevelo ngeeli ove una-lio.’ (1 Pet. 3:15) Okwivisa matyikukwatesako noove mwene otale oñgeni ovanthu vanoñgonoka otyili vekahi ya oñgeni vana vehei ovipuka oviwa Huku makalinga komutwe wandyila vekahi. (Isa. 65:13, 14) Mohambukwa unene okunoñgonoka okuti ukahi nokutavela etyi Sesusi apopile okuti “otyimimi tyenyi tyimoneke kovanthu.” Tupu matyikuhambukiswa unene okunoñgonoka okuti ukahi nokukwatesako vakwenyi vanoñgonoke Siovaa, avanoñgonoka otyili tyitwala komwenyo uhapu. — Mat. 5:16; Swau 17:3; 1 Tim. 4:16.

⁹ Kulingwa omaliongiyo okukaivisa mokati kosimanu no konthyulilo yosimanu. Tyina pamwe ovanthu vahavasiwa momaumbo avo komuhuka, omawaneno amwe ehole okwivisa komakumbi ine okokangulohi. Okwenda onoola ombo, tuvasa ovanthu momaumbo, atutyivili umwe okuvelongesa Ombimbiliya.

OKWOVOLA VANA VESUKA NOTYILI

¹⁰ Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti tyina venda movilinga viokwivisa, vena ‘okwovola vana vesuka.’ (Mat. 10:11) Sesusi ankho kaovola vala ovanthu vokwesuka tyina aivisa momaumbo. Mwene ngwe ankho woovola umwe onomphitilo mbokwivisa ovanthu aveho, tyilinge tyina eli movilinga viokwivisa tyilinge tyina eheli movilinga viokwivisa. (Luka 8:1; Swau 4:7-15) Ovalongwa va Sesusi navo ankho vaivisa oviwa ovipe ponomphangu mbelikalaila. — Ovil. 17:17; 28:16, 23, 30, 31.

¹¹ Etyi onthwe twahanda, okupopila ovanthu aveho oviwa ovipe Viouhamba. Mahi matutyivili vala ine tyina twivisa tuhetekela Sesusi, novatumwa, atutale oñgeni ovanthu vo potyilongo tyetu vekahi opo tutyivile okuvekwatesako. (1 Kol. 7:31) Ovaivisi ovanyingi vetyivila okupopila Ondaka ya Huku ovanthu ovanyingi tyina veli kovilinga. Okwivisa pana pavasiwa ovanthu ovanyingi ngeetyi omomatapalo, na pana patalama omatuku-tuku no ponomphangu vali ononkhwavo, tyihole okutukwatesako okupopia novanthu ovanyingi. Momawaneno amwe, ovaivisi pokwivisa vapaka omikanda konomesa no koutuku-tuku womikanda. Tupu o Mbetele ihole okwonganeka ovanthu ovanyingi opo vakaivise ponomphangu mbumwe pena ovanthu ovanyingi-nyingi. Otyipuka otyo, tyihole okukwatesako ovaivisi avetyivili okupopia novanthu ovanyingi vahavasiwa momaumbo.

¹² Tyina tuli nokwivisa apa pakwata ovanthu ovanyingi atuvasi ovanthu vesuka Nondaka ya Huku, ine tyitavela tupondola okuvesila omikanda. Opo utyivile okutomphola vali nae onthiki onkhwavo, mwavela ombalulo yove yotelefone omupopila onthiki momwovola oo momulikalela, tupu mupopila o site yetu jw.org. Tupu mupopila apa pakala Ondywo yetu Yomaliongiyo. Molimonena-ko umwe okuti okwivisa apa pakwata ovanthu ovanyingi utyivila okuundapa vali unene movilinga vya Siovaa.

¹³ Otyilinga ovanthu va Siovaa vena-tyo hono, hakwivisa vala oviwa ovipe Viouhamba. Opo tukwateseko umwe ovanthu ovanyingi avetavela otyili vakamone omwenyo, tyesukisa okutomphola navo ehimbwe. Tuna umwe okuvelongesa ehimbwe Ombimbiliya opo vekule avakala umwe noupanga omuwa na Huku.

OKUTALELAPO OVANTHU

¹⁴ Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Mamukalinga onombangi mbange, . . . amwii atee konohika mbokokule-kule kombanda yohi.” (Ovil. 1:8) Tupu evepopila okuti: “Kalongesei ovanthu vomihoko aviho valinge ovalongwa vange. . . . Velongesei vetavele ovipuka aviho nemutuma.” (Mat. 28:19, 20) Okutalelapo ovanthu matyitukwatesako atukala nehambu movilinga tulingila Siovaa. Vana vahanda okunoñgonoka Ondaka ya Huku, tyina tupopia navo onthiki yo tete vahambukwa unene, avahande ñgeno tukondoka-ko vali. Tyina uvelongesa etyi tyili mo Mbimbiliya movekwatesako avayumbu onthumbi mu Huku, tupu avakala omapanga ae. (Mat. 5:3) Ine ulifwiika nawa tyina ukatalelapo ovanthu, ya oende umwe moola mwelilaa, motyivili okuhimbika okuvelongesa Ombimbiliya. Etyi wekevetalelapo omokonda wahanda umwe okuvelongesa Ombimbiliya. Nga twakuna ombuto yotyili, tupu tuna okwitapelela ikule. — 1 Kol. 3:6.

¹⁵ Okutalelapo ovanthu, kovaivisi vamwe katyapepukile. Hamwe kwoove tyapepuka okupopila ovanthu oviwa ovipe, hamwe otyipuka otyo, otyo ove uhole unene movilinga viokwivisa. Mahi tyina usoka okumukondokela vali na ukemulongese Ombimbiliya, otyipuka otyo tyipondola okukutilisa owoma. Okupopia otyipuka weete okuti omunthu mesuku natyo, matyikukwatesako. Linga ngeetyi tuhole okulongeswa momaliongiyo omokati kosimanu pokutalelapo ovanthu. Tupu upondola okwiita komwivisi omunongo vali mwende nae tyina ukatalelapo ou wapopile nae.

OKULONGESA OVANTHU OMBIMBILIYA

¹⁶ Filipi pokuli nokupopia nomu Sundaa umwe ankho uya nokutanga Ondaka ya Huku wemupulile okuti: “Otyo uli nokutanga wetyinoñgonoka?” Ngwe ati: “Pahe, mandyinoñgonoka ñgeni nehena-vo ou undongesa?” Omukanda Ovilinga okapitulu 8 upopia okuti Filipi ahimbikila opo yatyo atanga, “emupopila oviwa ovipe viayemba ku Sesusi.” (Ovil. 8:26-36) Onthwe katwii omuwo ulifwepi Filipi akalele nomulume una, mahi oviwa ovipe emupopilile viemukwatesileko umwe akala neyumba-nthumbi liapama aiti ambatisalwe. Omulume una akala umwe omulongwa wa Kilisitu.

¹⁷ Ovanthu ovanyingi hono, kavanoñgonokele ovipuka ovinyingi viayemba ko Mbimbiliya. Opo vakale neyumba-nthumbi avambatisalwa, otyo tyesukisila umwe okuvelongesa onosimanu ambuho, nonohanyi ambuho ya atee umwe pamwe papondola okulamba enima. Okusuka novanthu tulongesa, nokupwa-elundo pokuvelongesa vakale ovalongwa va Sesusi tyeeta oviwa. Sesusi wapopile okuti: “Okwaava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” — Ovil. 20:35.

¹⁸ Ove mohande umwe unene okulongesa ovanthu Ombimbiliya nomikanda vialingilwa umwe otyilinga otyo. Tyina ulinga umwe ngeetyi tulongeswa meliongiyo liomokati kosimanu, oundapa novalongesi ovanongo, motyivili okulongesa ovanthu avekulu avakala ovalongwa va Sesusi Kilisitu.

¹⁹ Ine wahanda okukwateswako uhimbike okulongesa omunthu Ombimbiliya, ita komukulu wewaneno ekukwateseko aa okomwivisi umwe utyivila okulongesa nawa. Ovipuka tulongeswa meliongiyo liomokati kosimanu vivasiwa momukanda Omwenyo Wetu Woukilisitau Novilinga Vietu, navio mavikukwatesako. Yumba onthumbi mu Siovaa, omupopila melikwambelo okuti nahanda okulongesa omunthu Ombimbiliya. (1 Swau 3:22) Namphila hamwe ukahi nokulongesa Ombimbiliya omunthu w’omombunga yove, otyiwa upange umwe okulongesa omunthu wavasa movilinga viokwivisa. Ine ulongesa ovanthu Ombimbiliya mokala vali nehambu movilinga viokwivisa.

OKUKWATESAKO OVANTHU VESUKA NOTYILI VEYE MEONGANO LYA SIOVAA

²⁰ Tyina tukwatesako ovanthu okunoñgonoka Siovaa Huku, avakala ovalongwa va Kilisitu, navo pahe vavalulilwa mewaneno. Ovalongwa v’Ombimbiliya mavekulu vala avapame motyili ine vetavela okuti Siovaa una eongano, avetavela etyi vapopilwa Neongano. Otyiwa tuvelongese valinge otyipuka otyo. Onovindiu mbumwe nombulusula yokwati Ovalie Valinga Ehando lya Jeova Hono?, mbalingwa umwe opo mbukwateseko omulongwa okupama motyili, nokutavela etyi Eongano lya Siovaa lipopia. Ovipuka vimwe viapopiwa mokapitulu ka kwana komukanda ou tupu vipondola okukwatesako omulongwa okupama motyili nokutavela etyi Eongano lya Siovaa lipopia.

²¹ Okuhimbikila umwe monthiki yo tete mukahi nokulilongesa nomulongwa wove, mukwatesako anoñgonoke okuti Siovaa una eongano pano pohi likahi nokululika ovilinga viokwivisa. Mupopila umwe nawa oityi omikanda vietu vilingilwa, oñgeni vilingwa avitwailwa ovanthu momawaneno mouye auho. Konga omulongwa wove mwende nae komaliongiyo. Mupopila oñgeni omaliongiyo etu alingwa, tyina mwamehiki Mondywo Yomaliongiyo, opopila vakwenyi okuti ou omulongwa wange. Tupu mukwatesako anoñgonoke Onombangi mba Siovaa ovakwavo Movionge. Movionge omo, omo mwene melimonenako umwe okuti Onombangi mba Siovaa velihole, ngwe otyo, otyo tyiveimbukisa okuti ovalanduli va Sesusi. (Swau 13:35) Omulongwa makala vala epanga lya Siovaa tyina apeho ahumba vali eongano liae.

OMIKANDA

²² Ovalongwa va Sesusi vopotyita tyo tete ankho vena ombili novilinga vya Huku. Ankho vakopiyala Ovihonekwa opo velilongese-vio aveke, nokulilongesa-vio mewaneno. Ankho vapopila ovanthu vanoñgonoke otyili tyo Ndaka ya Huku. Omikanda ovio ankho valinga kavihi, mahi ankho vevihole unene. (Kolo. 4:16; 2 Tim. 2:15; 3:14-17; 4:13; 1 Pet. 1:1) Hono, Onombangi mba Siovaa navo valinga omikanda ominyingi-nyingi momalaka omanyingi-nyingi. Omikanda ovio tyati umwe ono folietu, onombulusula, omikanda, Omutala Womulavi no Pahukei!.

²³ Tyina upopila vakwenyi oviwa ovipe, longesa nomikanda tupewa Neongano lya Siovaa. Okusoka oñgeni ove mwene omikanda vyo Nombangi mba Siovaa viekukwatesako, otyo matyikwavela ondundo yokuviavela vakwenyi movilinga viokwivisa. — Hemb. 13:15, 16.

²⁴ Hono ovanthu ovanyingi pahe vatangela vala ovipuka mo internete. Onthwe katwivisa vala nomikanda mahi tupu twivisa oviwa ovipe no site yetu jw.org. Ovanthu ovanyingi mouye auho vapondola okutanga omikanda vietu nokutehelela evi viangalavalwa momakala omanyingi-nyingi. Vana vahahande okupopia no Nombangi mba Siovaa, okuti hatyo hamwe vakala movilongo muna vala Onombangi mba Siovaa vehehi, vapondola okutangela omikanda vietu mo jw.org.

²⁵ Otyiwa apeho apa tuli tupopile ovanthu evi vili mo jw.org. Ine omunthu umwe una etyi ekupula tyayemba ko Ndaka ya Huku, pokumukumbulula upondola okumutangela vala motelefone yove ine omo kombutatole. Ya ine tuvasa omunthu upopia elaka ekwavo ine omunthu wahapopi, oo ompholo, tupondola okumulekesa mo jw.org Ombimbiliya nomikanda omikwavo vali vili melaka liae. Ovanthu ovanyingi vapola onovindiu mo jw.org opo vembulekese kovanthu pokwivisa.

OKWAAVA OUMBANGI TYINA WEHELI MOVILINGA VIOKWIVISA

²⁶ Sesusi wapopila vana vokutehelela ondaka yae okuti: “Onwe tyimimi tyouye. . . . Otyimimi tyenyi tyimoneke kovanthu, ovanthu vamone ovilinga vienyi oviwa, vankhimaneke Tate yenyi keulu.” (Mat. 5:14-16) Ovalongwa vana, ankho valinga umwe ovipuka ngeetyi Siovaa ahanda mokonda ankho vahetekela Sesusi. Ngwe Sesusi yatyo mwene welipopile okuti: “Ame ndyityimimi tyouye.” Etyi tyalingile Sesusi otyo tyilinga ovanthu va Siovaa hono. Sesusi wayekele “otyimimi tyomwenyo” tyiliaime pala ouwa wovanthu aveho ankho vemutehelela. — Swau 8:12.

²⁷ Etyi tyalingile Paulu noonthwe otyo twahanda okulinga. (1 Kol. 4:16; 11:1) Etyi Paulu eli mo Atena waivisile onthiki yatyo aiho kovanthu aveho ankho veli mopalasa onene. (Ovil. 17:17) Ovalanduli va Sesusi voko Filipu navo avalingi umwe ngeetyi tyalingile Paulu. Otyo Paulu evehonekelele okuti muli nokuliaimina ngatyina mutyimimi mouye, namphila mukala “pokati kovanthu ava vo hono vapenga, vatyopoka.” (Fili. 2:15) Noonthwe hono tupondola okuyeka otyimimi tyotyili tyiliaime movipuka tupopia neevi tulinga, no putyina tupopila vakwetu oviwa ovipe. Tyina tupopia otyili, ovanthu aveho mavetyimono umwe okuti twelikalela unene novanthu ovakwavo. Pahe tyina tuvepopila oviwa ovipe, opo vetyimona umwe nawa okuti onthwe twelikalelela novanthu ovakwavo.

²⁸ Ovanthu va Siovaa vapopila ovanthu oviwa ovipe kovilinga, nokosikola, no momatuku-tuku, noponofika ononkhwavo vali. Pamwe tyina tuli momatuku-tuku tumona omphitilo yokupopia novanthu tuna-vo. Atuho tuna umwe okutala nawa opo mokuhipulula vala omu tutyivile umwe okweendeka nawa etompho atupopila ovanthu oviwa ovipe.

²⁹ Tuna umwe okukala tyafwapo, opo apa twamavasi ovanthu atuveivisa oviwa ovipe. Matutyivili vala okulinga ngootyo, tyina apeho tuhinangela okuti tyina twivisa tukahi nokunkhimaneka Siovaa omutungi wetu. Tupu tyina tulinga ngootyo tukwatesako ovanthu vana vahanda okunoñgonoka Siovaa opo navo vemufende, avayumbu onthumbi mu Sesusi Kilisitu vakamone omwenyo wahapu. Siovaa upanda unene ononkhono tulinga motyilinga otyo tyikola. — Hemb. 12:28; Ehol. 7:9, 10.

ONOTELITOLIU

³⁰ Siovaa wahanda oviwa ovipe Viouhamba viiviswe mouye watyo auho. Opo oviwa ovipe viiviswe ouye watyo auho atee umwe kuna kwahakala ovanthu ovanyingi, o Mbetele oyo ipopia oku ovanthu mavakaivisa. (1 Kol. 14:40) Otyo, otyo ankho tyilinga ovalanduli va Kilisitu kohale, navo ankho valandula etyi vapopilwa na Huku. (2 Kol. 10:13; Nga 2:9) Mononthiki mbuno mbehulililako ovilinga viokwivisa vikahi nokuliyawisa, ovaivisi vetyivila vala okwivisa otelitoliu yatyo aiho yewaneno tyina velifwiika nawa.

³¹ Otyilinga tyokwivisa tyikalelwa komutwe nomukulu wovilinga. Omukwatesiko wovakulu vewaneno oe upopila ovanthu apa mavakaivisa. Kuna onotelitoliu onombali, kuna otelitoliu omu muundapa ovanthu ovanyingi, kuna omu muundapa vala omunthu wike. Ine otelitoliu yewaneno onthutu, una wokwakalela komutwe ovilinga viokwivisa oe upopia opi vali mavakaivisa. Mahi tyina otelitoliu yatyo onene opo pahe vatepaulilwa, omwivisi mwene akala notelitoliu yae.

³² Tyina omwivisi ena otelitoliu yae mwene, utyivila okuundapa mononthiki mbuna kwehena eliongiyo liovilinga viokwivisa, na tyina ahaile keliongiyo liatyo olio. Pamwe ovaivisi vamwe vakala no notelitoliu popepi naapa vauundapa, ya monoola mbuna vaombapo avakaivisa. Ava onombunga mbumwe vena onotelitoliu mbavo ponthele pomaumbo avo, tyina mwene vahanda okwivisa avakaivisa. Tyina omwivisi ena otelitoliu yae mwene, metyivili okuundapa vali unene movilinga viokwivisa. Mo notelitoliu mbovaivisi, ovaivisi ovakwavo vapondola okulinga-mo ovikambanya. Ine wahanda okukala notelitoliu yove mwene upondola okupopia nomukwatesiko wovakulu vewaneno wokululika onotelitoliu.

³³ Tyina omukulu wotyikundyi ine omwivisi umwe amakala notelitoliu yae mwene, otyiwa valinge umwe ononkhono mbokupopia novanthu aveho vopomaumbo atyo. Omwivisi una umwe okulinga ononkhono aundape motelitoliu yae onohanyi ononkhwana. Ovaivisi pokuundapa mo notelitoliu mbavo, vena umwe okulunguka opo vahayapuke mweetyi tyipopia ovatumini. Tyina omwivisi amaundapa umwe ehimbwe motelitoliu imwe pahe wahanda okwiyeka-po, una okutyipopila omukwatesiko wovakulu vewaneno wokululika onotelitoliu. Mwene omwivisi oe utyii ine makondolela otelitoliu yae komukulu wotyikundyi aa nkhele maundapa-mo vali. Mahi katyitei vala komwivisi, tupu tyitei komukulu wotyikundyi.

³⁴ Tyina ovaivisi aveho vaundapa umwe monotelitoliu mbavo, opo otelitoliu aiho yewaneno maiiviswa umwe. Tupu tyikwatesako ovaivisi okuhahonyainina vala peumbo like na vakwavo, mokonda tyipondola okunumanesa ovanthu. Okulinga ngootyo matulekesa okuti tuna onthilo na vakwetu, tupu tuna onthilo novanthu tuvasa motelitoliu.

OKWIVISA KOVANTHU VAPOPIA ELAKA EKWAVO

³⁵ Siovaa wahanda ovanthu aveho vemunoñgonoke avanoñgonoka omona wae. (Ehol. 14:6, 7) Noonthwe mwene twahanda umwe okukwatesako ovanthu vapopia omalaka omakwavo okunoñgonoka Siovaa avakala nontheto omphe opo vakahupe. (Loma 10:12, 13; Kolo. 3:10, 11) Ovitateka patyi tuhole okukala navio pokupopila oviwa ovipe ovanthu vapopia elaka ekwavo? Oityi matyitukwatesako okupopila ovanthu aveho oviwa ovipe momalaka vanoñgonoka umwe nawa? — Loma 10:14.

³⁶ Onotelitoliu mbewaneno mbulingwa okutalela kovanthu vapopia elaka liatyo. Movilongo mupopiwa omalaka omanyingi, ovaivisi vomawaneno elikalaila vaivisa umwe vala mphangwa ike. Opo yatyo opo, otyiwa ovaivisi va kese ewaneno vaivise umwe vala kovanthu vapopia elaka liavo. Tupu ongootyo tyilingwa povikambanya, nopokukonga ovanthu veye Kehinangelo ine okotyonge. Mahi pahe pokwivisa vala nokatuku-tuku komikanda, na tyina tweheli movilinga viokwivisa, tupondola okutomphola novanthu aveho, okuti tuna omikanda atuveavela-vio.

³⁷ Pamwe omawaneno omalaka omakwavo kaetyivili okumana okwivisa otelitoliu aiho umwe. Ponofika ngo opo, ovakulu vokululika ovilinga momawaneno oo vena okulitehelela opo vatale etyi tyina okulingwa opo vetyivile okwivisa otelitoliu aiho. Otyo matyikwatesako ovanthu aveho vomotelitoliu oyo okwiiva Ondaka ya Huku, tupu matyikwatesako ovaivisi aveho okuhahonyaina vala mphangwa ike. — Omih. 15:22.

³⁸ Oityi tuna okulinga tyina twamavasi omunthu upopia elaka ekwavo? Twahasokei okuti mwene ha mavasiwa-le nomwivisi upopia elaka liae. Ovaivisi vamwe velilongesa vala onondaka mbehehi mbelaka limwe lipopiwa unene potyilongo tyavo. Otyipuka tyimwe tupondola okulinga okulekesa omunthu oñgeni apondola okuvasa omikanda vielaka liae mo jw.org, aa okumutwaila umwe omikanda viatyo.

³⁹ Ine omunthu twavasa wesuka umwe notyili, tuna okwovola omunthu upopia elaka liae opo emulongese. Tupu tupondola okumulekesa ewaneno likala popepi naapa akala mupopiwa elaka liae. Ya ine omunthu wahanda umwe omunthu upopia ekala liae eye emulongese, tupondola okumulekesa mo jw.org apa apondola okuhoneka aite omunthu memulongesa. Omunthu oo nga ahoneka ngootyo, o Mbetele mayoovola apa akala, ayoovola omwivisi uli mewaneno limwe popepi naapa akala emulongese.

⁴⁰ Tyina nkhele o Mbetele yehenevase omunthu upopia elaka liae, tuna umwe okwenda-ko apeho. Pamwe o Mbetele maipopila ovakulu vewaneno okuti kayavasile omwivisi nawike upopia elaka liomunthu oo. Tyina o Mbetele yamapopia ngootyo, otyiwa umwe apeho twendeko tukemulongese. Ine tyitavela tupondola okulilongesa nomunthu oo momukanda welaka liae. Tupondola vala okumulekesa omalutalatu ngwe mwene otyo atanga ono tesitu mbatyo mbuli-po opo anoñgonoke nawa Ombimbiliya. Ine umwe meumbo liae wiiva elaka tupopia, upondola okutukwatesako okuti tyina onthwe tupopia ngwe otyo apitiya.

⁴¹ Opo tukwateseko ovanthu vesuka notyili okuya meongano lya Siovaa, otyiwa tuvekonge veye komaliongiyo namphila umwe kavanoñgonoka nawa elaka lietu. Ine tuna Ombimbiliya melaka liae otyiwa tumukwateseko okuvasa ono tesitu mbukahi nokutangwa. Mwene okukala vala na vakwavo meliongiyo tyipondola umwe okumukwatesako ekulu motyili.

⁴² Ovikundyi ovitutu: Otyikundyi otyitutu omomu muna vala ovaivisi vaivisa melaka liahapopiwa newaneno, tupu pamwe mutupu-ale omukulu wewaneno, nii omukwatesiko wovakulu vewaneno weendesa omaliongiyo melaka olio. O Mbetele ipondola okukoya ewaneno limwe likwateseko otyikundyi ngootyo otyitutu, tyina:

1. (1) Potyilongo tyatyo pena ovanthu ovanyingi vapopia elaka liotyikundyi otyo.

2. (2) Ñgeno pena ovaivisi vetyivila okupopia elaka olio okuti hatyo vahanda umwe okulinoñgonoka.

3. (3) Pena okukala ovakulu vewaneno vafwapo umwe vakalele komutwe ovilinga viokwivisa melaka olio.

Ine ovakulu vewaneno vahanda ewaneno liavo likwataiseko otyikundyi otyo otyitutu, vena okupopia nomutalelipo womawaneno. Ngwe hamwe wii omawaneno amwe aivisa-le melaka olio apondola okukwatesako vali nawa otyikundyi otyo otyitutu. Pahe ovakulu vewaneno vakwatesako otyikundyi otyo otyitutu vena okuhonekela ko Mbetele opo o Mbetele ihoneke okuti, ewaneno liavo olio likwatesako otyikundyi otyo.

⁴³ Ovikundyi ovinene vali katutu: O Mbetele ipondola okukoya ewaneno limwe likwateseko otyikundyi otyinene vali tyina:

1. (1) Potyilongo tyatyo pena ovanthu ovanyingi vapopia elaka olio ya vahanda umwe okunoñgonoka otyili.

2. (2) Tyina pena ovaivisi vamwe vapopia-le elaka olio okuti hatyo vesuka umwe nokulilongesa-lio.

3. (3) Tyina pena omukulu umwe wewaneno wata-mo wafwapo umwe opo aendese omaliongiyo onosimanu ambuho, ngeetyi okulinga elongomona, nokweendesa Omutala Womulavi.

Tyina ovakulu vewaneno vamatale okuti ovipuka ovio veli umwe nokuvifwisapo aviho nawa-nawa, pahe vapondola okuhonekela o Mbetele avapopi ovipuka vimwe viayemba kotyikundyi otyo opo o Mbetele ihoneke okuti ewaneno olio, olio lili nokukwatesako otyikundyi otyo otyinene. Omukulu wewaneno malulika ovilinga motyikundyi otyo matiwa “omukulu wotyikundyi,” ine omukwatesiko wovakulu vewaneno matiwa “omukwatesiko wotyikundyi” ya oe umwe metyikalela komutwe.

⁴⁴ Tyina pahe tyamatiwa umwe tyipondola okukala otyikundyi, ovakulu vewaneno valulika otyikundyi otyo mavatale ononthele patyi vali mambuyawisa komaliongiyo otyikundyi otyo a kese hanyi. Ovakulu vewaneno ovo mavakwatesako ovaivisi aveho votyikundyi otyo. Mavalingi umwe ononkhono mbokutala oñgeni mavakwatesako vali nawa otyikundyi otyo. Tyina omutalelipo womawaneno amatalelapo ewaneno, mapopila o Mbetele oñgeni otyikundyi otyo tyikahi, ya oityi tyipondola okulingwa opo tyikwatesweko vali nawa. Nga pakala, otyikundyi otyo tyipondola umwe okukala ewaneno. Ine ovakulu vewaneno novaivisi vatyo aveho vaendela umwe mweetyi tyipopia eongano, Siovaa mahambukwa. — 1 Kol. 1:10; 3:5, 6.    

OKWIVISA NA VAKWETU

⁴⁵ Ovanthu aveho va Siovaa vena otyilinga tyokupopila ovanthu oviwa ovipe. Namphila tupondola okwivisa atwike, mahi tuhole vali unene okukaivisa na vakwetu. (Luka 10:1) Otyo momawaneno mulingilwa omaliongiyo okukaivisa mokati kosimanu no konthyulilo yosimanu. Onofeliatu tupu ononthiki mbukahi nawa pala okukaivisa, mokonda ovaivisi ovanyingi mononthiki ombo kavaundapa. Ovakulu vetatu vovilinga mewaneno ovo mavatale oola patyi ikahi nawa, naapa ovaivisi mavakaivisa.

⁴⁶ Okwivisa ovanyingi, tyikwatesako ovaivisi ‘avelipameka.’ (Loma 1:12) Ovaivisi ovape vapondola okuundapa novaivisi ovanongo opo vakwatesweko. Povilongo vimwe mokonda yonongangala, otyiwa ovaivisi vaundape vevali-vevali okuti hatyo avaundapa vetatu. Ine upanga okuundapa awike, otyiwa ukale peliongiyo liokwenda movilinga viokwivisa, opo mulipameke na vakwenyi. Okunoñgonoka okuti ovaivisi vakwenyi navo veli nokwivisa apa wiivisa, matyikupameka. Mahi otyo hakuti ovakokoli-ndyila novaivisi ovakwavo apeho vena vala okukala pomaliongiyo opo, haunene tyina alingwa ononthiki ambuho. Mahi otyiwa pamwe-pamwe vakalepo onosimanu ambuho.

⁴⁷ Atuho tulingei ngeetyi ankho tyilinga Sesusi, novatumwa! Tuna onthumbi yokuti Siovaa metuyambe ine tuundapa unene movilinga viokwivisa oviwa ovipe Viouhamba wa Huku. — Luka 9:57-62.