Etyi Tuna Okulinga Twahasilise Ewaneno Atukala Nombembwa

ETYI Ombimbiliya yapopile tyikahi umwe nokumoneka, ovanthu ovanyingi vekahi nokuya meongano lya Siovaa. (Mik. 4:1, 2) Tyituhambukiswa unene okukala novanthu ovo ‘mewaneno lya Huku.’ (Ovil. 20:28) Navo tyivehambukiswa unene okuundapela Siovaa kumwe noonthwe, nokukala meongano lya Siovaa, muna ovanthu vasukuka, ovanthu vena ombembwa. Siovaa wetwavela Ondaka yae Ombimbiliya, tupu utukwatesako nomphepo yae ikola tutyivile okukala tyasukuka, nokukala nombembwa mewaneno. — Ovii. 119:105; Sak. 4:6.

² Tyina twendela mweetyi Ombimbiliya ipopia, tukala ngatyina ‘twavala omunthu omupe.’ (Kolo. 3:10) Onthwe katulipake monondyaya. Namphila twelikalela na vakwetu mahi tulivila vala nawa. Hono ovanthu mouye veliyapauka, mahi onthwe mokonda twovola okusoka nga Siovaa, tutyivila okuundapa atuho tyelikwatapo. — Ovil. 10:34, 35.

³ Namphila twelikwata-po umwe, mahi pamwe mewaneno mupondola okumoneka tyimwe tyitulingisa okwehelivili na vakwetu. Omokonda yatyi? Otyo pamwe tyimoneka-po mokonda pena otyipuka tyimwe tyapopiwa m’Ombimbiliya onthwe twahalingile. Otyikwavo, omokonda atuho tuvakwankhali, atuho tupengesa. (1 Swau 1:10) Omunthu umwe upondola okulinga otyipuka tyimwe otyivi, asilisa ewaneno. Pamwe matupopi otyipuka tyimwe aa okulinga otyipuka tyimwe matyinumanesa vakwetu. Mahi pamwe vakwetu ovo mavalingi tyimwe ine okupopia tyimwe matyitunumanesa. (Loma 3:23) Ponohika ngoopo, oityi matulingi opo pokati ketu pahakale onondyaya?

⁴ Siovaa mokonda utuhole, wetupopila-le etyi tuna okulinga tyina pamamoneka ovipuka ngeevi twapopia. Tupu wetwavela ovakulu vewaneno vetuhole unene opo vetukwateseko. Tyina twendela umwe mweetyi Ondaka yae ipopia, tulivila umwe nawa na vakwetu, ya tukala noupanga wapama na Siovaa. Ine tuviyulwa mokonda yotyipuka tyimwe otyivi twalinga, otyo tyilekesa okuti Tate yetu Siovaa utuhole. — Omih. 3:11, 12; Hemb. 12:6.

OITYI TUNA OKULINGA TYINA TWEHELIVILILE NA VAKWETU?

⁵ Pamwe-pamwe, mewaneno mupondola okulingwa tyimwe tyitunumanesa atwehelivili na vakwetu. Oupuka ngoo tuna okuutetulula liwa-liwa, mahi atutomphola umwe nawa. (Efe. 4:26; Fili. 2:2-4; Kolo. 3:12-14) Opo tutyivile okutetulula oundaka pamwe tukala nao na vakwetu mewaneno, tuna okwendela monondaka omutumwa Petulu apopile, etyi ati: “Lingei vokwatokota molwembia na vakwenyi, mokonda olwembia lupata ononkhali ononyingi-nyingi.” (1 Pet. 4:8) Ombimbiliya yati: “Onthwe atuho tupengesa-le ehimbwe.” (Tia. 3:2) Tyina tulinga vakwetu ngeetyi noonthwe twahanda vetulinge, matuvepolela-po oviponyo, ovipuka vetulinga atuvilimbwa. — Mat. 6:14, 15; 7:12.

⁶ Ine wamona okuti otyipuka tyimwe walinga ine wapopia tyanumanesa mukwenyi, kapopie nae mukale nombembwa. Hinangela okuti tyina twehelivilile na vakwetu, tunyona oupanga wetu na Siovaa. Sesusi wapopilile ovalongwa vae okuti: “Tyina wakaava tyimwe komutala wovilikutila, ohinangela okuti mukwenyi una etyi anumanena ove walinga, sapo etyi weya okwaava pomutala wovilikutila oende. Nkhele kapopie na mukwenyi, amuhonyo umwe, amukala nombembwa, pahe okondoka, okaava otyilikutila tyove.” (Mat. 5:23, 24) Pamwe hamwe okwahanoñgonokele vala nawa ovipuka. Opo hahe ukapopie nae. Tyina ovanthu aveho mewaneno omapanga, tyina umwe amapopi otyipuka tyimwe, kavelipolopo vala omapita. Vetyivila okutetulula oundaka oututu ukalapo mokonda youkwankhali.

TYINA OMUNTHU UMWE ESUKISA OKUVIYULWA

⁷ Pamwe tyina omunthu umwe ehekahi nokwendela mweetyi Ombimbiliya ipopia, ovakulu vewaneno mavemuviyula. Mahi otyipuka otyo katyapepukile. Paulu wahonekelele ovalanduli va Kilisitu voko Ngalasiya okuti: “Vanthu vetu, omunthu ine upendyuka umwe mondyila tyehetyeete, onwe vokwalongoka mopamphepo hetekelei okumuviukisa tyapoleya.” — Ngal. 6:1.

⁸ Tyina ovakulu vewaneno vanthita umwe nawa vomewaneno, veveyakulila kovipuka vipondola okunyona oupanga wavo na Siovaa. Ovakulu vewaneno velikwatehila umwe opo valinge umwe nawa ovilinga vena mewaneno, ngeetyi Siovaa apopia momukanda wa Isaiya. Wati: “Aveho mavakakala ngomphangu yokuholama omphepo, ngomphangu yokuywama ombila, ngomeva ahateka mofika yakukuta, ngokafi konkhanda imwe onene moluhandya.” — Isa. 32:2.

OKULAVESA NAWA AVA VEHETAVELA

⁹ Omutumwa Paulu pokupopia vana valinga ovipuka vipondola okunyona ewaneno, watile: “Onthwe tuli nokumupa ovitumino . . . muhondovoke ko vokweenda vala ombwandya, vahaendela moviso onwe mwapola kwoonthwe.” Apopi vali okuti: “Ou wehetavela ondaka twapopia momukanda ou, mulavesei nawa, muyekei-po akunde. Mahi tupu mwehemutalei ngondyale yenyi, mwehemuyekei muviyulei mokonda o mutaveli mukwenyi.” — 2 Tes. 3:6, 14, 15.

¹⁰ Pamwe omunthu umwe kalingi onkhali onene ipondola okumupolesa mewaneno, mahi kaendela movitumino vimwe vya Huku. Pamwe wananga, upopia vala omapita vakwavo, hanthate-ko otyimphenda vala. Tupu pamwe ‘ulipaka vala pweevi vieheviae.’ (2 Tes. 3:11) Nkhele vamwe vahanda vala okumonena mu vakwavo, nokulimana ounye novipuka viasila. Omunthu okulinga ovipuka ovio upondola okupopisisa omapita ewaneno, nokunyona vakwavo mewaneno.

¹¹ Ovakulu vewaneno mavakwatesako omunthu wokulinga ombwandya n’Ombimbiliya. Mahi ine ovakulu vewaneno vemukwatesako umwe, mahi no ngootyo otyo alinga umwe vala ombwandya, ehetavela ovitumino vy’Ombimbiliya, ovakulu vewaneno vapondola okulinga elongomona lipopia otyipuka otyo opo valondole ovanthu mewaneno. Mahi ovakulu vewaneno tete vasoka umwe nawa opo vatale ine otyipuka tyalingwa otyinene umwe, tyesukisa umwe okulingilwa elongomona. Omukulu wewaneno malingi elongomona mapopi umwe omokonda yatyi otyipuka otyo tyapengela unene, mahi ahapopi enyina liomunthu utyilinga. Ngootyo, vana vei omunthu ukahi nokupopiwa melongomona, kamavaenda-enda vali nae, mahi kamavemuyeke-po, mavemuviyula mokonda ‘omutaveli mukwavo.’

¹² Etyi tyihandwa apa, okuti ñgeno omunthu tyina amaviyulwa, nae utyimona umwe okuti etyi alinga tyapenga, tyikundisa, etyiyeke-po. Tyina tyamamoneka umwe nawa okuti otyipuka tyina otyivi omunthu wetyiyekapo, ombwandya ina keilingi vali, pahe kesukisa vali okulaveswa.

OÑGENI TYITETULULWA ONONKHALI ONONENE

¹³ Pamwe omunthu umwe utulinga otyipuka tyimwe atyitunumanesa, mahi onthwe atwehesuku-ale natyo, atumwevela. Mahi otyo katyilekesa okuti etyi alinga twetyihanda. Haambuho-ko ononkhali omunthu alinga omokonda youkwankhali twapiñgana. Tyina omunthu alinga onkhali imwe onene, tuna umwe okusuka nayo. (Lev. 19:17; Ovii. 141:5) Movitumino Viapelwe Mwisesi ankho mwapopiwa ononkhali ononene nononkhali ononthutu. No mewaneno ongootyo umwe. — 1 Swau 5:16, 17.

¹⁴ Sesusi wapopile etyi tuna okulinga tyina pokati ketu na vakwetu pamamoneka oundaka umwe. Watile: “Ine mukwenyi wekulinga etyi tyapenga, [1] enda-ko, mulekesa etyi apengesa, tyilinge vala tyenyi vevali kwapwa. Ine wekutavela, opo wayovola mukwenyi. Mahi ine kekutavelele, [2] opo endei-ko vevali, okuti hatyo, vetatu, mokonda tyina otyipuka tyina onombangi vevali hamwe vetatu, tyilinga otyili. Tyina navo ehevetavelele, [3] kapopile ewaneno. Tyina ehetavela umwe no kewaneno, akale ngatyina omunthu wouye, alinge vala ngatyina omutanthi welilimu.” — Mat. 18:15-17.

¹⁵ Mokutala onkhali Sesusi apopia mu Mateusi 18:15-17 yayemba konombongo, ngeetyi okwahafete onongele, nokuvaka. Tupopia ngootyo mokonda yeetyi apopia pahe konyima mu Mateusi 18:23-35. Tupu hamwe ankho uli nokupopia ava vatendeleya vakwavo. Okutendeleya natyo onkhali mokonda tyisilisa vakwetu.

¹⁶ Ine umwe mewaneno wekulinga tyimwe povipuka twapopia apa, wahakuluminye vala okukapopia novakulu vewaneno, opo vahule kwoove. Linga ngeetyi Sesusi apopia, tete katomphole nae, nkhele tompholei vala mwene onwe vevali. Hinangela okuti Sesusi katile ‘enda-ko vala like, omulekesa etyi apengesa.’ Naina, ine utendela ati ame hetyipopile, tupu ahamaiti-ale otyiponyo, nkhele kondoka-ko ñgo onthiki onkhwavo. Ine otyo weendeka umwe ngootyo ovipuka, pahe amulivili, omunthu haa mekupandula tyeetyi wehetyiyandyanesile movanthu, neetyi wehemupopile omapita. Opo “wayovola mukwenyi.”

¹⁷ Ine omunthu una wokwapengesa, ulipopia umwe okuti napengesa aiti otyiponyo, elikwatehila umwe opo ehetyilinge-linge vali, opo tyipwile umwe opo. Namphila otyipuka tyatyo tyalingwa otyinene umwe, mahi mwene onwe vevali mupondola okutyitetulula.

¹⁸ Pamwe mupondola umwe okutomphola onwe vala vevali, mahi nongootyo amwehelivili-ale. Tyina otyo tyamamoneka-po, linga ngeetyi Sesusi apopile, “endei-ko vevali, okuti hatyo, vetatu” opo ukapopie vali nae. Ovanthu moende navo hapala-ko vakapopie olie wapengesa, mahi opala vemukwateseko mulivile na mukwenyi. Tyihanda umwe okwenda novanthu vali-po umwe. Mahi ine petupu omunthu nawike wali-po, opo enda vala nomunthu wike aa vevali vekekukaleseko tyina mutomphola. Pamwe ovanthu vatyo moende navo vapondola vala okutyitehela ñgaa, avati etyi hankhali-ko-ale. Ine umwe pwaava wapita navo omukulu wewaneno, kamakapopilako vakulu vakwavo, mokonda havo-ko vemutuma.

¹⁹ Ine watile umwe opopi nae, nii ehetavela, okongo ovanthu vevali vekuhindikilile mahi nongootyo vala ketavelele, ove otyipuka ekulinga tyekwihama umwe, nokutyilimbwa kutyivili-ale, opo upondola okupopia novakulu vewaneno. Mahi wahalimbweko okuti otyilinga tyovakulu vewaneno okukwatesako ewaneno okukala tyasukuka nokukala nombembwa. Nga wetyipopila ovakulu vewaneno, pahe veyekela-tyo umwe, oyumbu onthumbi mu Siovaa. Otyipuka mukwenyi alinga tyekwihama, tyehekupole ehambu liokuundapa movilinga vya Siovaa. — Ovii. 119:165.

²⁰ Ovakulu vewaneno mavatale umwe nawa etyi tyaenda. Pamwe ovakulu vewaneno mavamono umwe okuti tyili omunthu wapengesa umwe unene, ngwe nii kelivelele-ale, kekahi-ko nokulikwatehila ehetyilinge vali. Omunthu oo upondola umwe okupolwa mewaneno. Ovakulu vewaneno valinga ngootyo opo vayakulile ovanthu veli-mo, ewaneno alikala tyasukuka. — Mat. 18:17.

ETYI TYINA OKULINGWA OMUNTHU WALINGA ONKHALI ONENE

²¹ Pamwe omunthu umwe ulinga onkhali onene, ngeetyi ouhayo wokulihanda, oumbalehi, nomulume okulala nomulume mukwavo, okupopia omapita Huku, nokutyitukilapo otyili, nokufenda ovilolo. Pamwe otyipuka tyatyo wetyilinga mukwavo, mukwavo emupolelapo. Mahi otyipuka otyo katyikala-po vala, tyina umwe okutwalwa kovakulu vewaneno. (1 Kol. 6:9, 10; Ngal. 5:19-21) Tyina okupopilwa ovakulu vewaneno mokonda etyi alinga tyipondola okusilisa ewaneno. (1 Kol. 5:6; Tia. 5:14, 15) Pamwe omunthu wenda kovakulu vewaneno akapopie mwene onkhali alinga, mahi pamwe wenda-ko akapopie onkhali mukwavo alinga. (Lev. 5:1; Tia. 5:16) Tyilinge ovakulu vewaneno vetyipopilwa umwe nomunthu watyo, tyilinge vetyipopilwa nomunthu omukwavo, ine omunthu watyo walinga onkhali wambatisalwa, ovakulu vewaneno nkhele mavatale umwe nawa aviho viaendapo. Tyina vamatale okuti tyili omunthu walinga umwe onkhali onene, ovakulu vewaneno mavapumphama nae opo vatomphole nae. Petompho liatyo pakala ovakulu vewaneno vetatu ine valambapo.

²² Ovakulu vewaneno vanthita umwe nawa otyunda tya Siovaa, vetyiyakulila kovipuka aviho vipondola okunyona oupanga wavo na Siovaa. Otyo velikwatehilila umwe vanoñgonoke nawa Ondaka ya Huku, vetyivile okuviyula vana vapengesa, avevekwatesako okukala vali noupanga omuwa na Siovaa. (Sunda 21-23) Navo valinga ngeetyi Paulu atumine Timotiu okulinga. Watile: “Ame nkhutumina umwe momaiho a Huku, nae na Kilisitu Sesusi, ou makateta omphela yo vokuna omwenyo no yovokwankhia, . . . viyula, popia umwe, londola, mahi tyilinga tyapwa elundo, nounongo wokulongesa.” (2 Tim. 4:1, 2) Okulinga ovipuka ovio, ovakulu vewaneno tyivepola omuvo omunyingi, mahi otyo umwe vena okulinga. Ovanthu mewaneno vapandula unene ononkhono valinga, ‘vevelinga onthilo onene.’ — 1 Tim. 5:17.

²³ Apeho tyina tyamamoneka okuti omunthu walinga onkhali, etyi ovakulu vewaneno vahanda okumukwatesako akale vali noupanga wapama na Siovaa. Ine omunthu walinga onkhali welivela umwe, ovakulu vewaneno mavemukwatesako, mavemuviyula opo nae etyimone okuti etyi alinga tyapenga umwe, vakwavo mewaneno navo avalondokelako. Mavemuviyula tyilinge oe aike vala, tyilinge opokati kovanthu vana velipo tyina ovakulu vewaneno vatomphola nae, navo vei etyi alinga. (2 Sam. 12:13; 1 Tim. 5:20) Tyina omunthu umwe amaviyulwa, upopilwa okuti kamalingi vali ovipuka vimwe mewaneno. Otyo tyikwatesako omunthu wokwalinga onkhali etyivile okuviukisa ‘apa paliata onomphai mbae.’ (Hemb. 12:13) Tyina ovakulu vewaneno vamatale okuti pahe ukahi umwe nokulikwatehila akale vali noupanga omuwa na Siovaa, ovipuka vina vemupopilile okuti kamevilingi vali, mavemupopila okuti pahe upondola okuvilinga vali.

OKUPOPILA EWANENO OKUTI NGANDI WAPUMPHIKWA WAPOLWA OVILINGA VIMWE

²⁴ Pamwe ovakulu vewaneno mavatale okuti omunthu walinga onkhali welivela umwe, mahi ovanthu ovanyingi mewaneno naapa akala vei onkhali alinga. Tupu pamwe vahanda ovanthu mewaneno vahaende-ende vali unene nomunthu oo. Otyipuka otyo mavetyipopi meliongiyo liomokati kosimanu. Mavati vala: “[Ngandi] wapumphikwa wapolwa ovilinga vimwe.”

TYINA OMUNTHU ESUKISA OKUPOLWA MEWANENO

²⁵ Pamwe omunthu walinga onkhali, wetyilinga-le ehimbwe, kahande okukwateswako novakulu vewaneno. Na tyina ovakulu vewaneno vamapumphama nae, omunthu nii ehesuku-ale, ehelivele. (Ovil. 26:20) Oityi vena okulinga? Opo pahe omunthu una umwe okupolwa mewaneno mokonda kelivelele, ahakale vali pokati kovanthu va Siovaa vasukuka. Okupola mewaneno omunthu walinga onkhali ehelivele, tyikwatesako ewaneno okukala tyasukuka, aliahapopiwa omapita. (Epal. 21:20, 21; 22:23, 24) Etyi Paulu eiva otyipuka tyimwe otyivi tyalingilwe nomunthu umwe woko Kolindu, apopila ovakulu vewaneno okuti: “Omulume oo mupakulei ku Satanasi ohitu opo ihanyweko, omphepo ongwa [yewaneno] tyeheityopole, ihupe monthiki ya Tatekulu.” (1 Kol. 5:5, 11-13) Paulu wapopile ovanthu vamwe vatyitukililepo otyili avapolwa mewaneno. — 1 Tim. 1:20.

²⁶ Tyina omunthu umwe walinga onkhali ehelivele, ovakulu vewaneno mavemupopila umwe nawa okuti mapolwa mewaneno, avemulekesa m’Ombimbiliya omokonda yatyi mapolelwa mewaneno. Ine omunthu usoka okuti ovakulu vewaneno vapengesa, etyi valinga tyokumupola mewaneno katyaviukile, ovakulu vewaneno mavemupopila ahoneke omukanda, apopie umwe nawa-nawa oityi asokela okuti katyaviukile. Okuhimbikila monthiki ovakulu vewaneno vemupopila okuti mopolwa mewaneno, ine omunthu uti katyaviukile, una vala ononthiki epandu-vali opo ahoneke omukanda oo. Nga atumu omukanda oo kovakulu vewaneno, ovakulu vewaneno mavapopi nomutalelipo womawaneno, oo akoyo ovakulu vewaneno vamwe opo vapumphame nae vemwive. Nga vatambula omukanda oo, mavelikwatehila umwe vapopie nomunthu watyo mosimanu yatyo. Tyina omunthu amahonekela ovakulu vewaneno omukanda, ovakulu vewaneno nkhele kavetyipopila liwa ewaneno okuti wapolwa mewaneno. Vakevelela umwe nkhele vemutehelele vali. Tyina nkhele tyehenepopilwe vomewaneno okuti ngandi wapolwa mewaneno, omunthu watyo upondola umwe okwenda movilinga viokwivisa, mahi momaliongiyo kaave vali omakumbululo, tupu kapondola okulinga omalikwambelo momaliongiyo. Kalingi vali otyilinga otyikwavo, wiivisa vala.

²⁷ Otyipuka otyo omunthu apopilwa tyokuti upondola okuhoneka omukanda, atehelelwe ñgo vali, tyilekesa olwembia olunene Siovaa novakulu vewaneno vena nae. Mahi ine omunthu wahoneka omukanda, monthiki velipakelele-mo ahamoneka, avemwoovola umwe mahi nongootyo ahamoneka, opo matyipopilwa umwe ewaneno okuti ngandi ha Mbangi-ko vali ya Siovaa.

²⁸ Ine omunthu wokwalinga onkhali kahandele okuhoneka omukanda, ovakulu mavemupopila elivele, neetyi ena okulinga opo akondoke vali mewaneno. Ovakulu vewaneno valinga ngootyo mokonda vemuhole, vahanda okumukwatesako ayekepo ovipuka ovivi alinga, akondoke vali meongano lya Siovaa. — 2 Kol. 2:6, 7.

OKUPOPILA EWANENO OKUTI NGANDI WAPOLWA MEWANENO

²⁹ Tyina omunthu wokwalinga onkhali ehelivele, tyipopilwa ewaneno okuti: “[Ngandi] Hambangi-ko vali ya Siovaa.” Tyipopiwa pala ovanthu mewaneno vahapopie vali nomunthu oo. — 1 Kol. 5:11.

OKUTUNDA MEWANENO

³⁰ Pamwe omunthu umwe Ombangi ya Siovaa wambatisalwa-le, mwene uti umwe ame hahandele vali okukala Ombangi ya Siovaa. Pamwe utyipopia umwe, mahi pamwe ovipuka alinga ovio vipopia okuti kahande vali okukala Ombangi ya Siovaa. Pamwe unyingila meongano limwe lilinga ovipuka vilipona neetyi Ombimbiliya ipopia, mahi otyo etyii okuti eongano eli haa malikahanywako na Siovaa. — Isa. 2:4; Ehol. 19:17-21.

³¹ Pononthiki mbomutumwa Swau ovanthu vamwe navo vatundile mewaneno. Swau wapopia okuti: “Vatunda umwe pwoonthwe, mahi ankho ha vetu-ale; ine vali vetu, ñgeno nkhele tuna-vo.” — 1 Swau 2:19.

³² Omunthu watunda mewaneno welikalela na una wayekapo okwivisa. Vamwe vayekapo okwivisa mokonda kavatange vali Ondaka ya Huku apeho, pamwe hamwe vakalele notyitateka tyimwe, hamwe veyelwe, atyivepolo ombili ankho vena movilinga vya Huku. Omunthu wayekapo okwivisa, ovakulu vewaneno novanthu ovakwavo vali mewaneno vemukwatesako opo akale vali noupanga wapama na Siovaa. — Loma 15:1; 1 Tes. 5:14; Hemb. 12:12.

³³ Mahi tyina omunthu umwe amatundu mewaneno, ewaneno lipopilwa okuti: “[Ngandi] ha Mbangi-ko vali ya Siovaa.” Omunthu oo ongou vala wapolwa mewaneno.

TYINA OMUNTHU AKONDOKA MEWANENO

³⁴ Omunthu wapolwa mewaneno upondola okukondoka mewaneno, tyina alinga ovipuka vilekesa okuti welivela. Ovanthu vena umwe okutyimona okuti kalingi vali ovipuka vina viapenga ankho alinga. Pahe wahanda vali okukala noupanga wapama na Siovaa. Ovakulu vewaneno nkhele vemuyeka umwe onohanyi ononyingi, oo enima umwe, oo tyilamba-po vatale ine ovipuka alinga oviomunthu welivela umwe. Tyina omunthu amahonekela ovakulu vewaneno omukanda upopia okuti nahanda okukondoka, ovakulu vewaneno veliongiya, avakoyopo ovalie mavatomphola nae. Ovakulu ovo mavatomphola nae mavatale umwe nawa ine ‘welivela umwe,’ pahe avatale aa tyitavela akondoke mewaneno aa nkhele katyitavela akondoke. — Ovil. 26:20.

³⁵ Ine omunthu wokwaita okuti wahanda okukondoka mewaneno, etyi apolwa mewaneno ankho ukala kewaneno ekwavo, ovakulu vewaneno omu ekahi pehepano mavapumphama nae avemutehela. Tyina ovakulu vewaneno vapumphama nae vamatale okuti welivela umwe, ñgeno pahe ukondoka mewaneno, mavatumu omukanda kovakulu vewaneno kuna apolelelwe mewaneno. Pahe ovakulu vewaneno ovo aveho, no vokewaneno oku atundile, avelitalesako nawa vatale etyi mavalingi. Ovakulu vomewaneno lina vokwemupolele mewaneno, ovo mavapopi ine pahe upondola okukondoka, ine nkhele kamakondoka.

OKUPOPILA EWANENO OKUTI NGANDI WAKONDOKA MEWANENO

³⁶ Tyina ovakulu vewaneno vamatale okuti omunthu wokwatundile mewaneno oo wokwapolelwe mewaneno welivela umwe, ñgeno pahe ukondoka, ewaneno kuna apolelwe mewaneno olio malipopi okuti ngandi wakondoka. Ine omunthu pahe uli mewaneno ekwavo, novanthu vomewaneno olio, navo mavapopilwa okuti pahe wakondoka. Vena vala okupopia okuti: “[Ngandi] pahe Ombangi ya Siovaa.”

TYINA OMONA WAMBATISALWA AMALINGI ONKHALI

³⁷ Tyina omona wambatisalwa amalingi onkhali, tyipopiwa umwe kovakulu vewaneno. Tyina ovakulu vewaneno vati pokutomphola nae, ovohe yatyo ine Onombangi, navo vena okukalapo. Ovohe vakalapo tupu hakuti opala okwaamena omona wavo wokwalinga etyi tyapenga, mahi opala okukwatesako ovakulu vewaneno veli nokutomphola nomona wavo. Ovakulu vewaneno tyina vatomphola nomona oo, vatomphola umwe ngeetyi vatomphola nomukulu. Vemupopila okuti etyi alinga tyapenga, nae etyimone umwe okuti tyapenga, elivele. Mahi ine kelivelele, una okupolwa mewaneno.

TYINA OVAIVISI VAHAMBATISALELWE VAMALINGI ONKHALI

³⁸ Tyina omwivisi ahambatisalelwe amalingi onkhali, ulingwa ñgeni? Mokonda oo nkhele ha Mbangi-ko ya Siovaa, kapolwa mewaneno. Mahi ovakulu vewaneno mavemukwatesako elivele, ahalinge vali ovipuka ovivi, mokonda pamwe nkhele kanoñgonokele-ale nawa ovitumino vyo Mbimbiliya. — Hemb. 12:13.

³⁹ Tyina omwivisi wahambatisalelwe amalingi onkhali, ovakulu vewaneno vevali mavapumphama nae vemukwateseko. Mahi ine kelivelele, mavapopila ewaneno okuti: “[Ngandi] hamwivisi-ko vali.” Ovanthu mewaneno pahe mavemutale umwe okuti omunthu wouye. Namphila kapolelwe mewaneno, mahi ovanthu vomewaneno kamavakala vali nae ngeetyi ankho vakala nae. (1 Kol. 15:33) Omunthu oo kapondola vali okwenda movilinga viokwivisa. Mahi ine wenda, onoola mbae kamambutambulwa.

⁴⁰ Pahe ine omunthu oo wahanda okukala vali omwivisi, ovakulu vewaneno vevali mavatomphola nae, vatale ine upondola okukala vali omwivisi. Nga vamona okuti upondola okukala vali omwivisi, mavetyipopila ewaneno, mavati vala: “[Ngandi] wakala vali omwivisi.”

OVANTHU VASUKUKA, VENA OMBEMBWA, VAHAMBUKISWA SIOVAA

⁴¹ Ovanthu aveho veya meongano lya Siovaa, tyina vatala ovipuka oviwa Siovaa evepa, vahambukwa unene. Ovipuka tupewa meongano lya Siovaa, vikahi nawa. Tulongeswa ovipuka ovinyingi vitupameka unene. Tupu Siovaa wetwavela ovakulu vewaneno valulikwa na Kilisitu. (Ovii. 23; Isa. 32:1, 2) Namphila tuli mononthiki mbahulililako, mokonda onthwe tuli meongano lya Siovaa, tutupu owoma, twapama.

⁴² Tyina tulikwatehila tulivile na vakwetu, atwahalingi ovipuka mavisilisa ewaneno, tuli nokuyeka otyimimi tyotyili tyiliaime. (Mat. 5:16; Tia. 3:18) Tyina tulinga ngootyo, Siovaa metukwatesako, ya ovanthu ovanyingi vetumona mavahande okunoñgonoka Siovaa avemufende, ngeetyi onthwe tuli nokulinga.