Okulinga Olwembia Nokankhenda ou Walinga Onkhali

1. Omunthu wokwalinga onkhali onene upondola okuhika kokulinga-tyi?

MONTHELE yokwalamba, twamona oñgeni omutumwa Paulu aendekele ondaka ya umwe walingile onkhali onene mewaneno lyo Kolindu. Etyi omunthu oo ehelivelele, apolwa mewaneno. Mahi ngeetyi tyilekesa otesitu mwapolwa onthele ei, omunthu wokwalinga onkhali onene, nkhele tyitavela umwe okumukwatesako ehiki kokulivela. (Loma 2:4) Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga vakwateseko ou walinga onkhali ehike kokulivela?

2-3. Tyina twameivi umwe walinga onkhali onene okuti hatyo twetyimona umwe, oityi twesukisa okulinga, ya omokonda yatyi?

² Tyina ovakulu vewaneno vehenekwateseko omunthu wokwalinga onkhali, nkhele vena okunoñgonoka umwe nawa oñgeni tyaenda. Oityi tuna okulinga ine twiiva, okuti hatyo, atumono umwe walinga onkhali onene ipondola umwe okumupolesa mewaneno? Tuna okupopia nae ekelipopie kovakulu vewaneno vemukwateseko. — Isa. 1:18; Ovil. 20:28; 1 Pet. 5:2.

³ Mahi pahe ine wokwalinga onkhali, waanya okukelipopia kovakulu vewaneno, matulingi ñgeni? Opo pahe, onthwe tuna okukapopia novakulu vewaneno, opo omunthu oo akwatesiweko. Otyo matyilekesa okuti tumuhole, katuhande okupeseka komunthu wetu. Ine wokwalinga onkhali kelivele, manyono oupanga wae na Siovaa. Tupu upondola okupopisa omapita ewaneno. Naina, onthwe tukola umwe omutima atutale etyi matulingi, mokonda tuhole Siovaa nou wokwalinga onkhali. — Ovii. 27:14.

OÑGENI OVAKULU VEWANENO VAKWATESAKO OU WALINGA ONKHALI ONENE

4. Oityi ovakulu vewaneno vesuka vali natyo tyina mavapumphama nou walinga onkhali onene?

⁴ Tyina umwe mewaneno amalingi onkhali onene, ovakulu vewaneno aveho, vakoya ovakulu vetatu vapumphame nomunthu oo. Ovakulu ovo vatiwa, ovakulu vanakelwa ondaka you walinga onkhali.a Ovakulu ovo vena okupepuka omutima, avelikondola koututu. Vena umwe okukwatesako omunthu wokwalinga onkhali ehike kokulivela, mahi tupu kavapondola okumuti ngaliti pano una okutyiyeka-po etyi eli nokulinga. (Epal. 30:19) Ovakulu vewaneno vetyii okuti haaveho vokwalinga onkhali, mavelivele ngeetyi tyalingile Ohamba Ndaviti. (2 Sam. 12:13) Vamwe pamwe vati umwe otyo vapakelwa-mo na Siovaa, mahi otyo vehetavela. (Ehim. 4:​6-8) Etyi ovakulu vewaneno vesuka vali natyo, okukwatesako ou wokwalinga onkhali, ehike umwe kokulivela. Onondunge patyi mbululika ovakulu vewaneno tyina mavapumphama nou walinga onkhali?

5. Onondunge patyi mbuli momukanda 2 Timotiu 2:​24-26 ovakulu vewaneno vena okulandula tyina mavapumphama nou walinga onkhali? (Tala olutalatu.)

⁵ Ovakulu vewaneno vetyii okuti namphila omunthu alinga onkhali, mahi nkhele Siovaa umuhole, ongi yae yavomba. (Luka 15:​4, 6) Naina, tyina ovakulu vewaneno vapumphika ou walinga onkhali, kavemuyayesa, kavemukandukila, nii kavemulingi vala okanthyinda. Tupu kavasoko okuti okulivasa nomunthu oo, etyi vena okulinga okumupula vala opo vanoñgonoke etyi tyaenda. Mahi vena okulinga ovanthu ngaava vapopiwa momukanda 2 Timotiu 2:​24-26. (Itanga.) Ovakulu vewaneno vapopia nomapole, vapopila konkhenda opo vakwateseko omunthu oo wokwalinga onkhali, elivele.

6. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga velifwiike umwe nawa tyina nkhele vehenetomphole nou walinga onkhali? (Ova Loma 2:4)

⁶ Ovakulu vewaneno nkhele vaovola okunoñgonoka etyi Siovaa asoka, navo ngatyo vapaka komutima. Pokweendeka ondaka you walinga onkhali, velikwatehila umwe vahetekele Siovaa, otyo vahinangela konondaka mba Paulu mbokwati: “Huku mokankhenda kae wahanda vala okutala hamwe ove ulivela.” (Tanga Ova Loma 2:4.) Ovakulu vewaneno vena okuhinangela okuti otyilinga otyinene vali vena-tyo, okunthita, mahi valulikwa na Kilisitu. (Isa. 11:​3, 4; Mat. 18:​18-20) Ovakulu vokwanakelwa ondaka tyina nkhele vehenetomphole nou wokwalinga onkhali, velikwambela avapopi umwe omphango vena-yo, okukwatesako wokwalinga onkhali ehike kokulivela. Vatanga umwe nawa Ombimbiliya, nomikanda vietu, avaiti ku Huku evekwateseko, vetyivile okukungunyika nawa ovipuka. Vesuka umwe natyo tyokunoñgonoka nawa omunthu wokwalinga onkhali, neetyi hamwe tyemutwala kokusoka, no kokulinga onkhali. — Omih. 20:5.

7-8. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga vahetekele Siovaa avapu elundo pokutomphola nou walinga onkhali?

⁷ Ovakulu vewaneno vapwa elundo ngeetyi Siovaa apwa elundo. Vasoka kweetyi Siovaa alingaile ava valingaile ononkhali kohale. Tala vala etyi Siovaa alingile pu Kaii. Wapwile elundo, nkhele atomphola nae, emulondola kweevi vituka kokulinga onkhali, emupopila umwe okuti ine wiiyeka-po makala vali noupanga omuwa nae. (Ehim. 4:​6, 7) Pu Ndaviti, Siovaa watumine omuuli Nataa ekemuviyule, Nataa apopila Ndaviti omuhe umwe wemutwaile umwe kokulivela. (2 Sam. 12:​1-7) Ova Isilayeli, Siovaa ankho otyo akalela vala ‘tyokuvetuma’ ovauli vae, ‘okuvetuma nthiki na nthiki, okuwana-wana’ mokonda kavemutavela. (Sele. 7:​24, 25) Tyina Siovaa amatale ovanthu vae valinga onkhali, ngwe kakevela vala kuvo ati mwene haa mavelivele-ale, mahi uvekwatesako vehike kokulivela.

⁸ Ovakulu vewaneno mavatiwa vala veli nokuhetekela Siovaa, tyina vatutumba umwe nokukwatesako omunthu wokwalinga onkhali onene. 2 Timotiu 4:2 ipopia okuti ovakulu vewaneno tyina veli pondaka yomunthu upwilisa, vetyilinga “tyapwa elundo.” Omukulu wewaneno apeho una okulinga omunthu utyivila okulioondweya, wapwa elundo, opo etyivile okukwatesako omunthu wokwalinga onkhali esuke nokulinga etyi tyaviuka. Ine omukulu wewaneno ketyivili okulioondweya unumana liwa, ou veli nokupopia nae upondola okuhevetehela vali, nokulivela ehelivele.

9-10. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga vakwateseko ou walinga onkhali mwene nae asoke kweetyi alinga?

⁹ Ovakulu vewaneno vatutumba umwe nokunoñgonoka otyityi tyatwala omunthu kokulinga onkhali. Vapondola okulipula ñgaa: Okuti omunthu ou wayeka-po okulilongesa aike Ombimbiliya, nokwenda movilinga viokwivisa, pahe otyo tyemutendesa moupanga wae na Huku? Okuti ulikwambela vala pamwe-pamwe, tupu kapopi-ale etyi tyili komutima pokulikwambela? Okuti tyemutwala kokulinga onkhali okweliyekela omalusoke omavi komutima? Omapanga ae ovanthu patyi, vekahi ñgeni? Ovitalukiso viae vikahi ñgeni? Okuti tyemutwala kokusoka evi viahaviukile, omapanga ae, novitalukiso viae? Okuti nae ñgaa utyilwete umwe oñgeni etyi alinga tyakalesa Tate yae Siovaa?

¹⁰ Ovakulu vewaneno pokutomphola nou wokwalinga onkhali, pokumupula vena okupula evi mavimukwatesako okusoka kweetyi tyatendesa oupanga wae na Siovaa ehiki kokulinga onkhali. Kavapondola okupula ovipuka omunthu ahapondola-le okupopila vakwavo, ovipuka ovakulu vewaneno navo vehesukisa-le okunoñgonoka. (Omih. 20:5) Ovakulu vewaneno pokutomphola nou walinga onkhali, vapondola umwe okupopia omuhe maukwatesako omunthu oo okusoka kweetyi alinga, etyimone okuti etyi alinga tyapenga, ngeetyi Nataa alingile Ndaviti. Ine otyo valinga ngootyo, onthiki yotete vapumphama nae, tyipondola nae matyimwiihama, elivele.

11. Oityi Sesusi atompholele na Saulu, ya oityi alingile ou watiwa o Sesambele?

¹¹ Ovakulu vewaneno velikwatehila umwe vahetekele Sesusi. Pweetyi Sesusi atomphola na Saulu yo ko Talusu, wemupulile otyipuka tyimwe tyemutwaile kokulisoka umwe nawa, watile: “Saulu, Saulu, oityi umonehila emone?” Otyipuka otyo Sesusi alingile tyatwaile Saulu kokusoka nawa etyi eli nokulinga, etyimono umwe okuti tyapenga. (Ovil. 9:​3-6) Sesusi pokwapopia omukai umwe watiwa o ‘Sesambele,’ wati: “Ame nkhele nati ndyimuyeke hamwe ulivela.” — Ehol. 2:​20, 21.

12-13. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga tyimoneke okuti nkhele veli nokutala hamwe omunthu wokwalinga onkhali ulivela? (Tala olutalatu.)

¹² Ovakulu vewaneno mavatiwa vala vahetekela Sesusi tyina vahati vala nga vatomphola nomunthu, avatumphuluka vala no yokuti ou kelivelele-ale. Ovanthu vamwe vokwalinga onkhali, velivela umwe liwa metompho liotete novakulu vokwanakelwa ondaka, mahi vamwe nkhele vakala umwe ononthiki. Naina ovakulu vewaneno vapondola okulipakaila-mo opo haa vatomphole vali nou wokwalinga onkhali, avahatomphola vala nae like. Tyipondola ou wokwalinga onkhali, okutuka petompho liotete vakala nalio, masoko umwe nawa kweetyi apopilwa, etyimono okuti onkhali alinga onene. Ou wokwalinga onkhali upondola pahe elipopi umwe ku Siovaa melikwambelo, emwiiti emweevele. (Ovii. 32:5; 38:18) Tyina pahe ovakulu vewaneno vakatomphola vali nae tyipondola pahe mapiluluka, ahakala vali ngeetyi ali petompho liotete.

¹³ Opo ovakulu vewaneno vakwateseko ou walinga onkhali ehike kokulivela, tyina okumoneka okuti vemweetehilamo onkhenda, vesuka nae. Ovakulu vewaneno velikwambela ku Siovaa, vaita evekwateseko mononkhono veli nokulinga, ya vahanda mukwavo wokwalinga onkhali ehike kokulivela. — 2 Tim. 2:​25, 26.

14. Tyina omunthu wokwalinga onkhali amelivele olie upewa omunkhima, ya omokonda yatyi?

¹⁴ Omunthu wokwalinga onkhali okulivela, tyihambukiswa unene. (Luka 15:​7, 10) Olie upewa omunkhima tyina omunthu amelivele? Okuti ovakulu vewaneno? Tala etyi Paulu apopia tyiyemba kovanthu vokwalinga ononkhali, wati: “Hamwe Huku uvepa elivelo.” (2 Tim. 2:25) Tyokukwatesako omunthu apiluluke umwe mweevi asoka no mweevi alinga, tyivilwa vala na Siovaa, katyivilwa nomunthu. Paulu wapopia oviwa vituka kokulivela. Omunthu wokulivela uti umwe oe utwalako nokukala nenoñgonoko liaviuka liotyili, oe ukala nomutima pomphangu, oe tupu uhupa komaliva a Satanasi. — 2 Tim. 2:26.

15. Oityi ovakulu vewaneno vesukisa okulinga vatwaleko okukwatesako ou walinga onkhali welivela?

¹⁵ Tyina omunthu wokwalinga onkhali amelivele, vokwanakelwa ondaka yae velipakelamo vekemutalaile-po, opo ahayekwe vala ngootyo. Valinga ngootyo opo omunthu oo akwatehiweko mononkhono eli nokulinga mbokuhukuluka momaliva a Satanasi, nokumupameka etyivile okulinga etyi tyaviuka. (Hemb. 12:​12, 13) Ovakulu vewaneno kavapondola okupopila omunthu nawike onkhali omunthu oo alinga. Mahi pahe, oityi ewaneno lina okupopilwa?

“VEVIYULILA UMWE MOMAIHO OVANTHU AVEHO”

16. Ngeetyi tyipopia omukanda 1 Timotiu 5:20 ovalie Paulu ati “ovanthu aveho?”

¹⁶ Tanga 1 Timotiu 5:20. Onondaka ombo Paulu wembupopilile mukulu mukwavo wewaneno Timotiu, pokwapopia oñgeni ena okweendeka onondaka mbovanthu vakalela vala okulinga ononkhali. Onondaka ombo apopia mbulekesa-tyi? Apa ati “ovanthu aveho,” hakuti uli nokupopia ewaneno aliho, mahi ankho uli nokupopia ovanthu vehehi vei-ale onkhali omunthu oo alinga. Ovanthu ovo tyipondola ovava vokwetyimona tyina alinga onkhali, okuti hatyo, ovava ou wokwalinga onkhali apopila. Ovakulu vewaneno vavakela-po vala ava vei-ale onkhali oyo, okuti ovakulu vapumphama nae, waviyulwa.

17. Ine umwe walinga onkhali, onkhali alinga iiwe-ale newaneno aliho okuti hatyo haa mainoñgonokwa oityi ewaneno lina okupopilwa, ya omokonda yatyi?

¹⁷ Tyina omunthu amalingi onkhali, onkhali alinga pamwe iiwe-ale newaneno aliho, ine nkhele kaveii, pamwe haa maveinoñgonoka. Ine ongootyo, opo ava vatiwa “ovanthu” aveho, pati umwe newaneno aliho. Omukulu umwe wewaneno una okupopila ewaneno aliho okuti, ngandi wapumphikwa novakulu, wapolwa ovilinga vimwe. Omokonda yatyi ewaneno lipopililwa? Paulu wati: “Opo vakwavo valondokele-ko,” navo vahatokele monkhali.

18. Oñgeni ovakulu vewaneno vaendeka ondaka yomona omututu wambatisalwa walinga onkhali? (Tala olutalatu.)

¹⁸ Mahi pahe ine walinga onkhali onene omona omututu wehenelambe momanima 18, ondaka yae yeendekwa ñgeni? Ovakulu vewaneno aveho vena okupumphama avanake ovakulu vevali vewaneno vakatomphola nomona oo, no vohe yatyo avakala-po tyina Onombangi mba Siovaa.b Ovakulu ovo vevali mavaovola okunoñgonoka otyityi ovohe valinga-le opo vakwateseko omona wavo ehike kokulivela. Ine omu ovakulu ovo vemutalela haa upondola okulivela, no vohe veli nokutyivila okumukwatesako, opo vapondola okutala hamwe katyisukisa vali okunakela-po ovakulu vetatu vondaka oyo. Ovakulu vewaneno vetyii okuti Siovaa wapa ovohe yovana, otyilinga tyokuviyula ovana vavo, mahi aveveviyula nolwembia. (Epal. 6:​6, 7; Omih. 6:20; 22:6; Efe. 6:​2-4) Mahi ovakulu vewaneno vena okuti avakala-po avakatomphola no vohe, vatehele ine veli umwe nokutyivila okukwatesako omona wavo. Ine omona oo wambatisalwa-le uli nokukwatehiwako, mahi otyo ehelivele-ale, ovakulu vewaneno mavalingi ñgeni? Opo pahe mapanakwa ovakulu vetatu vewaneno vapumphame nae, no vohe yatyo avakala-po.

“SIOVAA UNA OLWEMBIA, UNA OKANKHENDA.”

19. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga vahetekele Siovaa pondaka you walinga onkhali?

¹⁹ Ovakulu ovo vetatu vokwanakelwa ondaka you walinga onkhali, vena otyilinga otyinene komaiho a Siovaa, otyilinga tyokusukula ewaneno. (1 Kol. 5:7) Mahi tupu vahanda ou wokwalinga onkhali ehike kokulivela, tyina tyetavela. Opo vetyivile okukwatesako omunthu wokwalinga onkhali, vena okupaka komutima okuti, omunthu ou upondola okupiluluka. Omokonda yatyi? Omokonda vahanda okuhetekela “Siovaa una olwembia, una okankhenda.” (Tia. 5:11) Tala vala otyipuka omutumwa Swau atekulile nolwembia vakwavo mewaneno, wahoneka wati: “Vana vange, ndyili nokumuhonekela ovipuka evi na mwahalinge onkhali. Mahi tupu ine umwe ulinga onkhali, onthwe tuna ou utukwatesako uli pu Tate, Sesusi Kilisitu, omuviukisi.” — 1 Swau 2:1.

20. Oityi matulilongesa monthele yahulilila-ko momukanda ou?

²⁰ Mahi pamwe vamwe vakwatehiwako umwe avehelivele-ale. Ou wehelivelele, upolwa mewaneno. Oñgeni ovakulu vewaneno vaendeka ondaka yomunthu wehelivelele? Matutyitale monthele yahulilila-ko momukanda ou.