‘Tyipopila Ovakulu Vewaneno’

1. Oityi Siovaa alinga tyalekesa okuti uhole onongi mbae?

SIOVAA uhole unene aveho vana vemufenda, uvehole umwe ngeetyi omunthita ehole onongi mbae. Wevelanda nohonde yomona wae Sesusi, eveavela ovakulu vewaneno opo veventhite. (Ovil. 20:28) Huku uhanda ovakulu vewaneno vanthite nolwembia onongi mbae. Ovakulu vewaneno valandula etyi vapakailwa-mo na Sesusi, vapameka ovakwatate nonomphange mewaneno. Tupu vevekwatesako moupanga wavo na Siovaa. — Isa. 32:​1, 2.

2. Ovalie haunene Siovaa esuka navo? (Isekiyele 34:​15, 16)

² Siovaa uhole unene ovaumbili vae aveho, mahi tyina vasoya moupanga wavo nae, opo Siovaa usuka vali unene navo, uvekwatesako. Siovaa utuma ovakulu vewaneno vakwateseko ovanthu ovo vasoya moupanga wavo nae. (Tanga Isekiyele 34:​15, 16.) Mahi Siovaa uhanda twoovole ovakulu vewaneno tyina tusukisa okukwateswako. Tyina twasoya moupanga wetu na Siovaa, tyihe okulikwambela vala ku Huku etukwateseko, tupu tusukisa okukwateswako novakulu vomewaneno. — Efe. 4:​11, 12.

3. Ouwa patyi tupola-ko kokunoñgonoka ovilinga viovakulu vewaneno?

³ Monthele ei matulilongesa oñgeni Siovaa aundapa novakulu vewaneno, vakwateseko vana vasoya moupanga wavo nae. Matukumbulula omapulo aa: Onalupi tuna okupopia novakulu vewaneno vetukwateseko? Omokonda yatyi tusukisila okupopia navo? Oityi valinga vetukwateseko? Tyipondola pehepano nkhele utupu etyi uli nokukondya natyo tyalema usukisa okukwateswako novakulu vewaneno. Mahi omakumbululo omapulo oo maetukwatesako okupandula vali unene otyipuka otyo Siovaa apaka-ko tyokukwateswako novakulu vewaneno. Nthiki imwe tyipondola atyihupisa omienyo vietu.

ONALUPI TUNA ‘OKUPOPIA NOVAKULU VEWANENO’ VETUKWATESEKO?

4. Oityi tutila Tiaku 5:​14-16, 19, 20 ipopia omunthu wavela moupanga wae na Huku? (Tala omalutalatu.)

⁴ Omulongwa Tiaku wapopia etyi Siovaa ahanda tulinge tyina twavela moupanga wetu nae. Wahoneka wati: “Okuti pwoonwe pena omunthu uvela? Aihane ovakulu vewaneno.” (Tanga Tiaku 5:​14-16, 19, 20.) Apa Tiaku ankho ukahi nokupopia etyi omunthu esukisa okulinga tyina avela moupanga wae na Huku. Tiaku wati omunthu wokwavela moupanga wae na Huku, kaihana ondotolo, upopia novakulu vewaneno vemukwateseko. Tupu Tiaku wati omunthu wokwavela moupanga wae na Huku, upondola okukala nawa tyina amaevelwa ononkhali alinga. Vimwe omunthu wavela moupanga wae na Huku esukisa okulinga, vilifwa neevi vilinga omunthu wahavetele-mo. Tyina twavela twenda kondotolo, atumupopila etyi matyiihama, etyi ametupopila ngatyo tukalinga. Na tyina twavela moupanga wetu na Siovaa, tuna okupopila ovakulu vewaneno etyi twalinga, atukalinga etyi vetupakela-mo Novihonekwa.

5. Oityi tuna okulinga tutale ine oupanga wetu na Siovaa uli nokutenda?

⁵ Etyi Tiaku apopia mokapitulu 5 tyitwaavela ondundo yokupopia novakulu vewaneno tyina twamamono okuti, oupanga wetu na Huku uli nokutenda. Onondunge okukaovola ovakulu vewaneno vetukwateseko tyina nkhele tuhenetyopole oupanga wetu na Siovaa. Mahi tuna okulunguka twehelikembe nomalusoke omatutu. Mokonda Ombimbiliya yapopia okuti, ine katulunguka tupondola okusoka okuti oupanga wetu na Siovaa ukahi nawa, mahi naina kaukahi nawa. (Tia. 1:22) Na vamwe vomewaneno lyo Salende ankho vasoka okuti vena oupanga ukahi nawa na Siovaa, mahi Sesusi evepopila okuti vesukisa okupameka oupanga wavo na Huku. (Ehol. 3:​1, 2) Tyimwe matyitukwatesako okutala ine oupanga wetu na Huku ukahi nawa, okutala ine na hono tuhole umwe ovilinga vya Huku ngo ponthyimbi. (Ehol. 2:​4, 5) Tupondola okulipula okuti: ‘Okuti pehepano hityihole vali tyokutanga Ombimbiliya, nokusoka kweetyi natanga? Okuti hifwiika-le vali omaliongiyo aeho? Okuti ndyenda vala komaliongiyo amwe? Okuti ombili yange movilinga viokwivisa yatepuluka? Okuti monthiki yokukaivisa hiende, ndyikalinga vala ovipuka ovikwavo? Okuti ndyikalela vala okusoka konombongo?’ Ine epulo limwe, tweliti yoo, otyo tyipondola okulekesa okuti tuli nokutenda moupanga wetu na Siovaa. Ya ine katulingi natyike, ovipuka haa mavivili-po. Tupu ine pena tyimwe tuli nokututumba natyo twehevilile, okuti hatyo twaliatela-le kovitumino vya Siovaa, tuna okukapopia novakulu vewaneno vetukwateseko.

6. Ava valinga onkhali onene oityi vesukisa okulinga?

⁶ Ononkhali mbumwe ononene unene, omunthu okumbulinga ehelivele tyipondola okumupolesa mewaneno. Ine walinga-le onkhali ngooyo, usukisa okutyipopila omukulu umwe wewaneno. (1 Kol. 5:​11-13) Omunthu walinga onkhali onene, usukisa okukwateswako opo apindule-po oupanga wae na Siovaa. Opo twevelwe na Siovaa motyilikutila tyeyovo, tusukisa okulinga ‘ovilinga viokwelivela kwetu.’ (Ovil. 26:20) Tyimwe povilinga ovio, okupopila ovakulu vewaneno onkhali twalinga.

7. Olie vali usukisa okukwateswako novakulu vewaneno?

⁷ Ovakulu vewaneno kavakwatesako vala vana valinga onkhali onene, mahi tupu vakwatesako na vana umwe vatenda moupanga wavo na Siovaa. (Ovil. 20:35) Tyipondola pehepano kukahi nokutyivila okulipola ovipepe, viokulinga evi viapenga. Tyipondola tyekupwiya tupu okulipola-vio, omokonda hamwe etyi wehenelinge Ombangi welipakele mokupwena omakaya omanene, nokutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila, no mouhayo wokulihanda. Pohika ngoopo wahatile owoma ukwatesweko. Upondola okupopia nomukulu umwe wewaneno mekutehelela umwe nawa, ekupakela-mo vimwe, tupu mekuhinangelesa okuti ine ututumba ohatokela mokulinga ovivi ovio, mohambukiswa Siovaa. (Omup. 4:12) Ine ukahi nokututumba mahi pahe okati ñgaa momutwe mweya evi viapenga, wahasoye, ovakulu vewaneno mavekuhinangelesa okuti Siovaa wahambukwa, mokonda waita ukwatesweko. Otyo tyilekesa okuti wesuka noupanga wove na Siovaa, weliola omutima, utupu omalityindailo. — 1 Kol. 10:12.

8. Okuti apeho vala mwene tusukisa okukapopia novakulu vewaneno?

⁸ Ha apeho vala tyina tyimwe tyiheli nokweenda nawa tusukisa okweenda kovakulu vewaneno vetukwateseko. Soka ñgeno, nthiki imwe upopia tyimwe, okuti hatyo olingi tyimwe tyinumanesa mukwenyi. Opo oityi molingi? Pohika ngoopo, wahahatekele kovakulu vewaneno. Linga etyi Sesusi apopia, nkhele katomphole na mukwenyi mukale nombembwa. (Mat. 5:​23, 24) Tupu upondola okukelilongesa momikanda vietu, etyi tyayemba komapole, nokupwa elundo, nokulikondola omutima, opo haa kumbi ine tyiya-po vali utyivile okweendeka nawa ovipuka. Mahi ine no ngootyo nkhele umona okuti usukisa okukwateswako, upondola okupopia nomukulu umwe wewaneno ekupakele-mo. Nthiki imwe etyi ovo Ivondia na Sindike velipona, omutumwa Paulu waitile komukulu umwe ahatumbulile enyina, evekwateseko. Nomewaneno lienyi omukulu umwe wewaneno upondola okukukwatesako. — Fili. 4:​2, 3.

OITYI TUKAPOPILA NOVAKULU VEWANENO?

9. Oityi twahankhila ohonyi okukapopia novakulu vewaneno? (Omihe 28:13)

⁹ Tyina twalinga onkhali, na tyina tuli nokututumba na tyimwe tyetupona, opo tukapopie novakulu vewaneno vetukwateseko, tusukisa eyumba-nthumbi nokukola omutima. Katupondola okunkhia ohonyi, okukapopia navo. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa wetwaavela ovakulu vewaneno vetukwateseko tukale noupanga omuwa nae, ya tyina tutyilinga tulekesa okuti tumuyumba onthumbi, tupu tuyumba onthumbi mweetyi etulongesa. Tupu tutyii okuti tusukisa okukwateswako, opo tutwaleko okulinga etyi tyaviuka. (Ovii. 94:18) Opo Siovaa etweevele tusukisa okulipopia ononkhali mbetu, atumbuyeke-po. — Tanga Omihe 28:13.

10. Omokonda yatyi hatyiwa-ko okuholeka onkhali twalinga?

¹⁰ Tyina twamalingi onkhali atwiholeka, onthwe vala mwene tulinyona. Etyi Ohamba Ndaviti aholeka onkhali alinga, anyono oupanga wae na Siovaa, avele. (Ovii. 32:​3-5) Okulinga onkhali, tyafwa omunthu una otyipute. Tyina twehetyipopi kovakulu vewaneno, onthwe mwene tulinyona. Otyipuka otyo Siovaa utyii umwe nawa, otyo etutila “endwyei tutomphole.” Tutyilinga ñgeni? Oputyina tukapopia novakulu vewaneno nga twalinga onkhali. — Isa. 1:​5, 6, 18.

11. Oityi tutila okuholeka onkhali tyinyona vakwetu?

¹¹ Tupu ine tuholeka onkhali twalinga tupondola okunyona vakwetu. Oityi tupopila ngootyo? Omokonda Siovaa mapolo o omphepo yae mewaneno. Ya tyina mewaneno mwehena omphepo ya Huku, ovanthu kavelivili. (Efe. 4:30) Mokonda yootyo tyina twameivi okuti pena umwe mewaneno walinga onkhali, tuna okukapopia nae, eketyipopile ovakulu vewaneno.a Pahe ine keketyipopia kovakulu vewaneno, onthwe tuna okuketyipopia, mokonda ine tutyiholeka matuvelwa onombei. (Lev. 5:1) Okuhole Siovaa otyo matyitwaavela ononkhono mbokupopila ovakulu vewaneno, tyina umwe alinga onkhali onene. Ine otyo tulinga otyo, matuyakulila vakwetu, ewaneno alisukuka, tupu matyikwatesako wokwalinga onkhali elivele, akala vali noupanga omuwa na Siovaa.

OITYI OVAKULU VEWANENO VALINGA VETUKWATESEKO?

12. Oityi ovakulu vewaneno valinga vakwateseko ou watyopola oupanga wae na Siovaa?

¹² Ombimbiliya yapopia okuti, ovakulu vewaneno vena okukwatesako vana vatyopola oupanga wavo na Siovaa. (1 Tes. 5:14) Ine walinga onkhali, ovakulu vewaneno pokutomphola noove mavekulingi omapulo, ‘vapole-mo’ etyi tyili kohi yomutima wove, opo vanoñgonoke umwe nawa oñgeni tyekukalesa, neetyi uli nokusoka. (Omih. 20:5) Okuti tyapepuka okupopia atyiho? Au, tyipondola okukupwiya mokonda yeetyi watuwa, naapa wekulila. Mahi wahankhie ohonyi, popia umwe atyiho tyaenda-po. Wahalinge otyiho tyokuti, hamwe pokupopia ‘mosoponokwa nondaka,’ ovakulu vewaneno avekupolo-po omapita. (Som. 6:3) Ovakulu vewaneno kamavekupolo-po omapita, mavekutehelela umwe nawa, avanoñgonoka umwe etyi tyaenda-po, pahe avekupakaila-mo n’Ombimbiliya. (Omih. 18:13) Ovakulu vewaneno vetyii okuti opo vakwateseko omunthu, akala vali noupanga wapama na Siovaa, vesukisa okukondauka-ko.

13. Elikwambelo nonotesitu ovakulu vewaneno vatanga, mbukalesa ñgeni wokwalinga onkhali? (Tala omalutalatu.)

¹³ Tyina wamapopila ovakulu vewaneno onkhali walinga, pokutomphola kamavekuvele onombei, kamavekuti walingila tyawina. Mahi mavelikwambela noove. Siovaa matehelela elikwambelo liavo, otulu omutima, mokonda “elikwambelo liondingaviwa lina ononkhono ononene.” Tupu mavekuwaveka ‘omulela menyina lya Siovaa.’ (Tia. 5:​14-16) “Omulela” watyo oo, otyili ty’Ondaka ya Huku. Onotesitu ovakulu ovo mavatange, mambukutulisa omutima, ambukupameka, ambukukwatesako okukala vali noupanga na Siovaa. (Isa. 57:18) Tupu mambukwaavela ononkhono mbokutwalako okulinga etyi tyaviuka. Etyi mavekupopila, ongatyina wiiva Siovaa uti: ‘Ondyila oyei, endela-mo.’ — Isa. 30:21.

14. Omu mutyipopila Ova Ngalasiya 6:​1, oityi ovakulu vewaneno valinga pokukwatesako ou ‘wapendyuka mondyila’? (Tala omalutalatu.)

¹⁴ Tanga Ova Ngalasiya 6:1. Omunthu ufenda Huku utiwa ‘wapendyuka mondyila’ oyou weheli nokweendela movitumino vya Huku. Tupu tyipopia okulinga ovipuka nouhima, nokulinga onkhali onene. Mokonda ovakulu vewaneno vehole ovanthu, omunthu ngoo wapendyuka mondyila, ‘mavahetekela okumuviukisa tyapoleya.’ Ondaka yatiwa “okuviukisa,” mo Ngeleku ipopia etyi tyilinga onondotolo tyina omunthu amatunguka. Ondotolo iviukisa nawa enkhipa, opo likondoke apa liali. Ondotolo omunongo ulinga umwe konkhenda ahayawise komalwiihamo omunthu watunguka. Novakulu vewaneno tyina vatomphola nou wapendyuka mondyila, otyo valinga. Vemukwatesako moupanga wae na Huku, avahayawisa kolwiihamo lwae. Tupu Ombimbiliya yati ovakulu vewaneno vena ‘okwiika omaiho muvo mwene.’ Otyo okuti tyina ovakulu vewaneno vetukwatesako, tulandule onondunge mb’Ombimbiliya, kavalimbwako okuti, navo ovakwankhali kumbi vapondola avapengesa. Otyo vatila tyina vati pokukwatesako vakwavo, vetyilinga umwe nokankhenda, velikondola koututu, kaveveyayesa, kavasoko okuti vaviukisa vali kuvo. — 1 Pet. 3:8.

15. Oityi tuna okulinga tyina tusukisa okukwateswako?

¹⁵ Tuyumbei onthumbi movakulu vewaneno lietu. Valongeswa vahapopile ovanthu ovipuka vamapopilwa no vomewaneno. Tyina vati pokupakaila-mo omunthu etyi vapopia vetyipola m’Ombimbiliya, kavapopi vala etyi mwene vasoka. Tupu valongeswa vetutyindise-ko omulemo wetu. (Omih. 11:13; Ngal. 6:2) Ovakulu vewaneno velikalaila, naina tyina tusukisa okukwatesiwako, mwene onthwe tutyii okulie matuviuku. Mahi hatyiwa-ko okuti atweende kwou, atweende kwou, mokonda vala twahanda okuvasa ou upopia etyi twahanda okwiiva. Opo matulingi vala ngomunthu uhanda ‘okunywalalekwa momakutwi’ tyipona okwiiva “ondongeso ongwa” Yondaka ya Huku. (2 Tim. 4:3) Tyina twamakapopia nomukulu umwe, upondola okutupula ine pena omukulu umwe twapopia-le nae, ine tuti pena-le ou twapopia nae, pahe nae upondola etupakela-mo. Mahi ine tuti petupu ou twapopia nae, omukulu oo upondola okuti nkhele ndyikapopie na vakwetu, haa pahe eya okutupakela-mo. — Omih. 13:10.

OMUTENGI WETU

16. Omutengi wa munthu na munthu oupi?

¹⁶ Namphila ovakulu vewaneno vetupakaila-mo, vetukwatesako tyina tuna ovitateka, mahi havoko vetukoyela-ko etyi tuna okulinga. Otyo mwene omutengi wa munthu na munthu. Mwene munthu na munthu, ononthiki mbatyo ambuho, evi alinga neevi apopia vina okutyilekesa okuti uhole Huku, uhanda okumuhambukiswa. (Loma 14:12) Mahi no ngootyo Siovaa utukwatesako, tulinge ovipuka nonondunge atutwalako okumufenda. Tupu ovakulu vewaneno vetulekesa m’Ombimbiliya etyi Siovaa asoka, onthwe mwene pahe atukoyo etyi matulingi. Okulandula etyi vetupopila vapola m’Ombimbiliya, ‘tutyiliyisa onondunge mbetu okukungunyika’ ovipuka. Tyina tuti pokulinga ovipuka, atuvilingi nonondunge. — Hemb. 5:14.

17. Oityi twakoya okulinga?

¹⁷ Tupandula unene Siovaa ututekula umwe nawa, ngeetyi tyilinga omunthita! Siovaa wetutuma “omunthita omuwa” Sesusi etunkhile, opo etwiikulile ondyila tukakale nomwenyo wahapu. (Swau 10:11) Tupu wetwaavela ovakulu vewaneno vetukwateseko, afwisepo etyi apopile etyi ati: “Mandyimupe ovanthita vo komutima wange, mavekemupa onkhuta yenoñgonoko nekungunyiko.” (Sele. 3:15) Tyina twasoya, aa twavela moupanga wetu na Huku, twahatilei owoma okukapopia novakulu vewaneno vetukwateseko. Tupandulei ovakulu ovo vetukwatesako, twapewa na Siovaa.