Kala Nombili Nondyuo ya Jeova!
“Ombili nondyuo yove maindi.”—JOÃO 2:17.
1, 2. Menima 30 P.K., oityi Jesus alingile mondyuo ya Huku? Omokonda yatyi?
NKELE soka. Ankho omuvo wo Pasikwa mo 33 Pomuvo wa Kristu (P. K.) Ankho palambale onohanyi epanduvali etyi Jesus ehimbika ovilinga viae pano pohi. Pahe ankho wenda ko Jelusalei. Etyi ehika mondyuo ya Huku Motyitali tyo Nosindiyu, Jesus avasi “vana ankho valandesa onongombe, nonongi, no nopomba, no vokukumana onombongo vepumphi povipundi viavo.” Wevekandukila alingi osikote yepanda, atahemo ovipako aviho novalandesi vatyo. Tupu Jesus wanengula onombongo mbovatolokali, nokuyendaula onomesa mbavo. Apopila vana ankho valandesa onopomba opo vembupolemo nokulupukamo.—João 2:13-16.
2 Etyi Jesus alinga tyilekesa okuti ankho wasuka unene nondyuo ya Huku. Oe evepopila okuti: “Yekeipo okulinga ondyuo ya tate yange, ondyuo yovitanda!” Ovalongwa va Jesus etyi vetyimona, avahinangela onondaka mbahonekwa kohale na David mo salmu yati: “Mahi, ombili onene nondyuo yove yandia.”—João 2:16, 17; Salmo 69:9.
3. (a) Ombili oityi? (b) Omapulo patyi tupondola okulipula onthue muene?
3 Esuko, nombili ankho Jesus ena nondyuo ya Huku, viemuhindilile okulinga ngotyo. Ombili tyilekesa “ehando nesuko enene liokuovola otyipuka tyimue.” Motyita tyino 21 tukahi, Ovakristau valamba po 7.000.000, vena ombili nondyuo ya Huku. Tupondola okulipula onthue muene okuti, ‘Oñgeni mandyiyawisa ombili yange nondyuo ya Jeova?’ Pala okutukuatesako okuvasa ekumbululo, tete tutalei oityi ondyuo ya Huku hono. Pahe atutale onongeleka mo Mbimbiliya mbovanthu vekolelo valekesile ombili nondyuo oyo. Onongeleka mbavo, mbahonekwa “pala okutulonga” nokutulunda opo tukale nombili onene.—Romanos 15:4.
Ondyuo ya Huku—Kohale no Hono
4. Ondyuo ya Huku Salomau atungile ankho mulingilwa tyi?
4 Mo Isilayeli kohale, ondyuo ya Huku ankho ivasiwa mo Jelusalei. Jeova ankho kakala mondyuo oyo. Oe wati: “Eulu otyipundi tyange tyoutumini, oohi otyiliatelo tyange. Iya ondyuo patyi mupondola okunthungila? Nomphangu yange yokupululukilwa?” (Isaías 66:1) Mahi, ondyuo ya Huku yatungilwe mokueenda kuoutumini wa Salomau, ankho omphangu yakolela pala okufenda Jeova, nokulingila omalikuambelo.—1 Reis 8:27-30.
5. Efendelo ankho lilingilwa mondyuo ya Huku Salomau atungile, hono lilekesa tyi?
5 Hono ondyuo ya Jeova, handyuoko yomamanya ikahi mo Jelusalei ine o komphangu onkhuavo. Anthi, epongiyo lialingwa opo tufuene ku Huku menyina liotyilikutila tyeyovo Kristu aava. Ovaumbili aveho va Huku vekolelo pano pohi, veliongiya pala okufenda Jeova mondyuo oyo yopaspilitu.—Isaías 60:4, 8, 13; Atos 17:24; Hebreus 8:5; 9:24.
6. Onohamba patyi mo Judaa valekesile ombili ononene nefendelo liotyotyili?
6 Etyi o Isilayeli yayapulwa menima 997 Puetyi Kristu Eheneye (P.K.E.), o Judaa aituminwa no nohamba 19. Pokati konohamba ombo, 4 valekesile ombili onene nefendelo liotyotyili. Onohamba ombo ankho o Asa, o Jeosafa, o Ezekia na Josia. Oityi tupondola okulilongesila konongeleka mbavo?
Okuundapa Nomutima Auho Tyieta Ononkhano Onongwa
7, 8. (a) Ovilinga patyi Jeova aavela ononkhano onongwa? (b) Oityi tulilongesila kongeleka Yohamba Asa?
7 Mokueenda koutumini wo Hamba Asa, Jeova watumine ovauli opo ahongolele elongo Liae mondyila yotyili. Ombimbiliya itupopila okuti Asa wetavelele komuuli Azaria omona wa Odede. (Tanga 2 Crônicas 15:1-8.) Omaviukiso Asa alingile awanekele kumue ovanthu vo Judaa novanyingi vo koutumini wo Isilayeli, veile kotyonge otyinene mo Jelusalei. Kumue aveho avalingi etokolo liokufenda Jeova notyili. Tutanga okuti: “Avaane ku Jeova nondaka yaya peulu, nokukuwilila nehambu, no nombendo, no nongendyo. Iya o Judaa aiho aihambukwa mokonda yetyi vaana. Tyetyi ankho vaana nomutima wavo auho, ankho vemutaindya kehando liavo muene, iya oe ayeke vemuvase. Jeova watualako okuvepa onkhalelo yapola, motyilongo tyavo atyiho.” (2 Crônicas 15:9-15) Tupu, nonthue Jeova metuavela ononkhano onongwa tyina tumuumbila nomutima auho.—Marcos 12:30.
8 Anthi, konyima Asa anumana mokonda yeviyulo apelwe nomuuli Hanani. (2 Crônicas 16:7-10) Oñgeni tyitukalesa tyina ovakulu vewaneno vetuavela elondolo ine ehongolelo lia Jeova? Okuti tutavela liwa omalondolo vetuavela atunda Movihonekwa, ine tutokele meliva liokukala nonkhongo navo?
9. Otyitateka patyi Jeosafa no Judaa ankho vena? Iya avalingi ñgeni?
9 Jeosafa wali ohamba yo Judaa mokueenda kuotyita 10 P.K.E. Oe no Judaa aiho, ankho vakatulilwa ovita nomatolopa otyilongo tyo Amon, no Moabe, novanthu vomo nomphunda mbo Seir. Namphila ohamba ankho ena owoma, mahi oityi alingile? Ohamba novanthu vae kumue novakai vavo novana, veliongiyile pondyuo ya Jeova avelikuambela. (Tanga 2 Crônicas 20:3-6.) Okuundapesa onondaka Salomau apopile pokupakula ondyuo ya Huku, Jeosafa welikuambela ku Jeova okuti: “Huku yetu, kumevekoyesa? Mokonda onthue tutupu ononkhono komaiho otyinyingi etyi atyiho tyovanthu veya okutulwisa. Iya onthue muene katutyii oityi matulingi, anthi omaiho etu apanena vala kuove.” (2 Crônicas 20:12, 13) Etyi Jeosafa amana okulikuambela “pokati kewaneno,” Jeova atumu omu Levita Jaaziele okuvepopila onondaka mbokuvepameka opo vemuyumbe onthumbi.—Tanga 2 Crônicas 20:14-17.
10. (a) Oñgeni Jeosafa nouhamba wo Judaa vatambula ehongolelo lia Huku? (b) Oñgeni matulekesa okuti tuapanda ehongolelo Jeova etuavela hono?
10 Jeosafa nouhamba wo Judaa, vapelwe ehongolelo lia Jeova menyina lia Jaaziele. Hono onthue tutambula epameko nehongolelo menyina liomupika wekolelo nokualunguka. Moluotyo, tuesukisa okuundapela kumue nokuhumba ovakulu vewaneno vaholovonwa, vekahi nokuundapa unene okutunthita nokutuavela onondonga mbutunda “komupika wekolelo nokualunguka.”—Mateus 24:45; 1 Tessalonicenses 5:12, 13.
11, 12. Oityi tulilongesila kuetyi tyapitile na Jeosafa no Judaa?
11 Ngetyi Jeosafa novanthu vae veliongiyile pala okuovola ehongolelo lia Jeova, nonthue tuhayekeipo okuliongiya apeho novakuatate vetu no nomphange momaliongiyo ewaneno. Inkha ovikando vimue tutumbukilwa novitateka ovinene, atukala tyehetyii oityi matulingi, tulandulei ongeleka ongwa ya Jeosafa novanthu vo Judaa, mokulikuambela ku Jeova nokuyumba onthumbi Mwe. (Provérbios 3:5, 6; Filipenses 4:6, 7) Namphila tukahi atuike, omalikuambelo etu etuwaneka kumue “novakuatate [vetu] ouye auho.” —1 Pedro 5:9.
12 Jeosafa novanthu vae, valandulile onondonga mba Huku vapelwe na Jaaziele. Otyo, atyiveetela tyi? Vafindile ovita avakondoka ko Jelusalei “nehambu” otyo ‘vahika ovihumba, no noharpa, no nombendo alo mondyuo ya Jeova.’ (2 Crônicas 20:27, 28) Nonthue, tupu tuna onthilo nehongolelo Jeova etuavela menyina liomupika wae nokuliongiya pala okumunkhimaneka.
Tuyungei Nawa Onomphangu Mbetu Mbomaliongiyo
13. Ovilinga patyi Ezekia alingile etyi ehimbika okutumina?
13 Mohanyi yotete youtumini wae, Ezekia walekesile ombili nefendelo lia Jeova mokuaikula ondyuo ya Huku nokuipindulapo. Ezekia waonganekele ovanakwa no va Levita opo vasukule ondyuo ya Huku. Vetyilinga mononthiki 16. (Tanga 2 Crônicas 29:16-18.) Otyilinga otyo tyituhinangelesa ovilinga viokuyunga nawa nokupindulapo onomphangu mbomaliongiyo, okulekesa ombili yetu tuna nefendelo lia Jeova. Oe uhole okuiva onongeleka onongwa mbovanthu vahuva nombili yovakuatate no nomphange tyina valinga ovilinga ovio? Tyotyili, ovilinga ovio vietela ehambu Jeova.
14, 15. Ovilinga patyi hono vietela Jeova omunkhima? Popiapo onongeleka.
14 Mepundaumbo limue ko Inglaterra, omulume umue ankho kahandele onombangi vapindulepo Ondyuo Yomaliongiyo ankho ikahi popepi neumbo liae. Mahi ovakuatate avemukumbulula nawa. Etyi vamona okuti otyimato tyeumbo liae tyikahi pokati Nondyuo Yomaliongiyo katyikahi nawa, natyo avetyipindulapo. Vaundapele unene tyihaiti ofeto. Ovilinga ovio vialinga ovakuatate viapilulula omalusoke omunthu oo. Pahe omulume oo uvatela okuyunga nawa Ondyuo Yomaliongiyo.
15 Ovanthu va Jeova vena ovilinga viokutunga mouye auho. Ovanyingi vafuapo potyilongo veliava pala okuundapa omuvo auho novakuatate vovilongo viokondye, okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo, no mbo Vionge Ovinene no Nombetele. Omukuatate utiwa Sam, omunongo kokupangiya onomakina mbokutokotesa, nokutendesa monondyuo. Sam nomukai wae Ruth, valinga oungendi movilongo ovinyingi vio Europa no Afilika okuvatela movilinga viokutunga. Kese oku vaya, vena ehambu liokuundapa movilinga viokuivisa kumue nomawaneno opotyilongo. Sam wahangununa etyi tyemuavela ondundo yokuundapa movilinga ovio. Oe wati: “Tyampha ondundo ombili yovakuatate vaundapa mo no Mbetele movilongo ovinyingi. Okutala ombili yavo nehambu, tyotyili tyampha ondundo yokuundapa movilinga evi.”
Tavela Onondonga mba Huku
16, 17. Ovilinga patyi viakolela ovanthu va Huku vehole okulinga nombili? Iya avieta tyi?
16 Tupu etyi Ezekia apindulapo Ondyuo ya Huku, Jeova emutumu okulinga Opasikwa yehinangelo. (Tanga 2 Crônicas 30:1, 4, 5.) Ezekia wakongele elongo aliho mo Jelusalei—alo voutumini wo koutundilo—aveya. Atumu ovanthu vatuale oumukanda wokukonga aveho motyilongo.—2 Crônicas 30:6-9.
17 Momanima ano nonthue tualinga ovilinga ngovio. Tuaava oumukanda wokukonga ovanthu motyilongo tyetu opo veye Kondalelo ya Tatekulu, okutavela otyitumino tya Jesus. (Lucas 22:19, 20) Tuatambula onondonga Momaliongiyo etu Ovilinga, atulingi ovilinga ovio nombili. Jeova wetukuatesako motyilinga otyo! Enima liokualamba ovakuatate valamba po 7.000.000 veliwayelemo okukonga, iya 17.790.631 yovanthu aveya!
18. Omokonda yatyi okukala nombili nefendelo liotyotyili tyakolela pala ove?
18 Ombimbiliya ipopia konthele ya Ezekia okuti: “Oe wayumbile onthumbi mu Jeova Huku yo Isilayeli. Iya konyima yae kakuamonekele vali nawike ukahi ngae pokati ko nohamba ambuho mbo Judaa, alo umue vana vatetekela okutumini kwe. Oe ankho wakakatela mu Jeova. Kayekelepo okumulandula, watuaileko okuendela movitumino via Jeova atumine Moisesi.” (2 Reis 18:5, 6) Oyo ongeleka ongwa tuna okulandula. Ombili yetu nondyuo ya Huku itukuatesako ‘okupamena mu Jeova’ nekevelo liomuenyo wahapu.—Deuteronômio 30:16.
Tavela Liwa Onondonga
19. Ombili patyi ovakulu vewaneno valinga Pehinangelo lia Tatekulu?
19 Etyi ankho Josia ohamba, tupu walingile eonganeko enene pala otyipito tyo Pasikwa. (2 Reis 23:21-23; 2 Crônicas 35:1-19) Nonthue tuna otyilinga tyakolela tyokuonganeka nawa ovionge viononthiki ononthatu, no vionombali, no tyonthiki ike, Nehinangelo lia Tatekulu. Ovakuatate movilongo vimue, pamue vapaka omienyo viavo motyiponga opo veliongiya pala okuhinangela ononkhia mba Kristu. Ovakulu vomawaneno vombili, valinga ononkhono opo pahakambe nawike. Vokuakulupa no vokuavela vavatelwa opo vahakambe pehinangelo olio.
20. (a) Oityi tyamonekele moutumini Wohamba Josia, atyimukalesa ñgeni? (b) Oityi tuesukisa okusoka nawa?
20 Mokueenda kuovilinga viokupindulapo ondyuo ya Huku viaonganekele Ohamba Josia, Omunene-nakwa Hilkiya “wavasile omukanda wovitumino via Jeova aavelele Moisesi.” Ewavela Safan omuhoneki wombala, oe ekeutangela ohamba Josia. (Tanga 2 Crônicas 34:14-18.) Otyo, atyikalesa ñgeni Josia? Ohamba ainumana atandula ovikutu viae, atumu ovanthu vakapule ku Jeova. Huku aave ekumbululo menyina liomuuli Hulda, okulekesa ovituwa vimue ovivi ankho vilingwa mo Judaa. Josia alingi ononkhono ononene mbokuhanyamo efendelo liomatutu. Atualako okupandwa na Jeova, namphila tyatilwe elongo aliho malikakoyeswa. (2 Crônicas 34:19-28) Oityi tupondola okulilongesilako? Tyotyili, tuhanda okulinga nga Josia. Tuesukisa okutavela onondonga mba Jeova tyihasete. Tuna okusoka nawa konongeleka mbulekesa okuti inkha tuyapuka motyili, nokukala tyihena ekolelo mefendelo lietu, nonthue matukakoyaswa. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mapande ombili tuna nefendelo liotyotyili, ngetyi apandele Josia.
21, 22. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okukala nombili nondyuo ya Jeova? (b) Oityi matukelilongesa monthele mailandulako?
21 Onohamba ombo ononkhuana mbo Judaa—Asa, Jeosafa, Ezekia, na Josia—vetuavela ongeleka ongwa yokukala nombili nondyuo ya Huku nefendelo liae. Ombili yetu tupu yesukisa okutulunda okuyumba onthumbi mu Jeova, nokuundapa unene mefendelo liae. Ounongo nondyila yombembwa, okutavela onondonga mba Huku nomaviyulo tupewa novakulu vewaneno.
22 Onthele mailandulako, maikapopia konthele yombili movilinga viokuivisa. Maikalunda ovakuendye novahikuena okuumbila nombili Tate yetu woluembia. Tupu, matukelilongesa oñgeni matulityilika omahongiliyo omanyingi a Satanasi. Tyina tutavela nombili omahinangeleso a Jeova, ngotyo tukahi nokulandula ongeleka ya Jesus Omona wa Jeova, una waulilue okuti: ‘Ombili onene nondyuo ya Huku yemulia.’—Salmo 69:9; 119:111, 129; 1 Pedro 2:21.
Okuti Ove Utyihinangela?
• Ovilinga patyi Jeova akanena nawa? Omokonda yatyi?
• Oñeni matulekesa onthumbi mu Jeova?
• Oñgeni ombili maitulundu okutavela onondonga mba Huku?
[Olutalatu pefo 15]
Oñgeni Asa, na Jeosafa, na Ezekia, na Josia valekesa ombili nondyuo ya Huku?