Asa, Jeosafa, Ezekia, na Josia
Umbila Jeova Nomutima Wove Auho!
“Ove Jeova, hinangela, mbambavo etyi naenda nove noukuatyili nomutima auho.”—2 REIS 20:3.
1-3. Oityi tyihangununa okuumbila Jeova “nomutima auho”? Popiapo ongeleka.
ATUHO tuvakuankhali iya tupengesa. Tupandula Jeova mokonda wetuavela otyilikutila tyeyovo ya wafuapo pala okutuevela. Inkha tuliola omutima iya atulivele, tupondola okumuita opo etuevele. Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova kemetutekula okutalela “ko nonkhali mbetu.” (Salmo 103:10) Mahi no ngotyo, tupondola “okumuumbila nomutima wetu auho.” (1 Crônicas 28:9) Oñgeni tupondola okutyilinga namphila tuvakuankhali?
2 Otyipuka matyitukuatesako, okueleka omuenyo Wohamba Asa no Wohamba Amazias. Onohamba ombo ambuho mbalingile ovipuka oviwa, mahi tupu valingile oviponyo mokonda ovakuankhali. Alomwe Ombimbiliya ipopia okuti “Asa walingile ovipuka oviwa nomutima wae auho pononthiki mbae.” (2 Crônicas 15:16, 17; 25:1, 2; Provérbios 17:3) Apeho ankho wovola okuhambukiswa Jeova “nombili.” (1 Crônicas 28:9, okatoi) Amazias kaumbilile Jeova “nomutima wae auho.” Etyi atilisa onondyale mba Huku, aetelela ovikahuku vio nondyale iya ehimbika okuvifenda.—2 Crônicas 25:11-16.
3 Omunthu aumbila Huku “nomutima auho” nokumuhole unene tupu uhanda okumufenda apeho. Mombimbiliya, ondaka “omutima” ovikando ovinyingi ilekesa etyi omunthu atuwa. Tyakutikinya onkhalelo tusoka, netyi tuhole, netyi tuhanda okulinga nomuenyo wetu, mokonda onthue tulinga ovipuka tusoka. Namphila tuvakuankhali, tupondola okufenda Jeova nomutima auho. Onthue tumuumbila mokonda otyo tuhanda, ha mokonda yovipuka etuavela ine mokonda yo kuetyityiliya vala.—2 Crônicas 19:9.
4. Oityi matulilongesa?
4 Onthue tupondola okunoñgonoka etyi tyihangununa okuumbila Huku nomutima auho putyina tulilongesa omuenyo wa Asa nomienyo vionohamba ononkhuavo ononthatu mbo Judaa. Onohamba ombo, o Jeosafa na Ezekia na Josia. Namphila Onohamba ombu ononkhuana valingile oviponyo, nongotyo nkhele vahambukisilwe Jeova. Jeova wetyimuene okuti vemuumbila nomutima auho. Omokonda yatyi Huku evetalele monkhalelo oyo, iya oñgeni tupondola okuvehetekela?
ASA WAUMBILILE JEOVA “NOMUTIMA AUHO”
5. Oityi Asa alinga etyi akala ohamba?
5 Asa wakalele ohamba yatatu yo Judaa, konyima yetyi elongo lio Isilayeli liayapulwa pokati, alikala Nouhamba wo Isilayeli nouhamba wo Judaa. Etyi Asa akala ohamba yo Judaa, ahanyepo ovikahuku viomatutu tupu ailika oundalelapo mouhamba wae. Ahanyepo ovilolo ovanthu vafenda tupu ataata omakunga mondyuo ya Huku. Asa alo umwe apolo ina kulu otyilinga tyokukala “onkhai-hamba mokonda ufenda ovilolo.” (1 Reis 15:11-13) Asa tupu waavele ondundo ovanthu “vaovole Jeova” nokutavela “Ovitumino.” Asa alingi atyiho evila opo akuateseko vakuavo okufenda Jeova.—2 Crônicas 14:4.
Asa watokolele okumanako efendelo lio matutu Mouhamba wae
6. Oñgeni Asa akala etyi ova Etiopia veya okuluisa o Judaa?
6 Omanima ekwi okuatetekela Asa atumina, ouhamba wo Judaa kawakalele novilwa. Konyima ovanthu vo ko Etiopia aveya nomafualali omiliau nomakalosa 300, opo valuise o Judaa. (2 Crônicas 14:1, 6, 9, 10) Oityi Asa alinga? Ankho una onthumbi yokuti Jeova makuatesako ovanthu vae. Elikuambela ku Jeova opo evekuateseko okufinda ovilwa. (Tanga 2 Crônicas 14:11.) Ovikando vimwe, Jeova wakuatesileko ovanthu vafinda onondyale mbavo, alo umwe tyina onohamba vahalekesile okuti ovakuatyili kwe. Wetyilinga opo alekese okuti o Huku yotyotyili. (1 Reis 20:13, 26-30) Mahi motyikando etyi, Jeova wakuatesileko ovanthu vae mokonda Asa wayumba onthumbi mwe. Jeova akumbulula elikuambelo lia Asa iya avafindi ovilwa. (2 Crônicas 14:12, 13) Konyima Asa apengesa unene etyi aita akuatesiweko nova Silia ahaiti ku Jeova. (1 Reis 15:16-22) No ngotyo, Jeova aimbuka okuti Asa umuhole. Ankho “walingilile Jeova ovipuka oviwa nomutima wae auho pononthiki mbae.” Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ongwa ya Asa?—1 Reis 15:14.
7, 8. Oñgeni upondola okuhetekela Asa?
7 Oñgeni onthue tutyii inkha tukahi nokuumbila Jeova no mutima auho? Onthue tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyitavela ku Jeova alo umwe tyina tyipuilisa? Okuti natokola okutualako okusukukisa ewaneno?’ Soka komutima wakola Asa ankho esukisa opo apole ina kulu kotyilinga tyounkhai-hamba. Pamwe, nove mosukisa okukola omutima nga Asa. Mongeleka, okuti umwe po mbunga yove ine epanga liove walinga onkhali, ehelivele iya apolwa mewaneno? Okuti watokola okuhalingi nae oupanga? Oityi omutima wove maukulundu okulinga?
8 Nga Asa, nonthue pamwe tupondola okulitehelela okuti aveho vetuyele. Pamwe vana mulongeswa navo kosikola ine ovalongesi vove vekukuela mokonda Umbangi ya Jeova. Ine hamwe ovanthu muundapa navo vasoka okuti utyova mokonda wiita opo wende kovionge ine omokonda kusala kovilinga tyina muamapetuka. Movitateka ovio aviho, wesukisa okuyumba onthumbi mu Huku, ngetyi tyalingile Asa. Likuambela ku Jeova, kala tyapama otualako okulinga etyi tyaviuka. Hinangela okuti Huku wapamekele Asa, noove mekupameka.
9. Oñgeni tupondola okuhambukiswa Jeova tyina tuivisa?
9 Asa kasokele vala kwe muene, mahi waavelele ondundo vakuavo “opo vaovole Jeova.” Nonthue tukuatesako vakuetu opo vafende Jeova. Jeova utyimona tyina tupopila vakuetu konthele yae. Tyimuhambukiswa unene tyina aimbuka okuti tulinga ngotyo mokonda tumuhole, tupu tuhandela ovanthu omuenyo omuwa!
JEOSAFA WAOVOLA JEOVA
10, 11. Oñgeni tupondola okuhetekela Jeosafa?
10 Jeosafa “watuaileko okuendela monondyila mba tate yae Asa.” (2 Crônicas 20:31, 32) Oñgeni etyilinga? Ngetyi tyalingile tate yae, Jeosafa waavelele ondundo ovanthu opo vatualeko okufenda Jeova. Atumu ovanthu ko mapunda-umbo o Judaa opo vakalongese ovanthu “omukanda Wovitumino via Jeova.” (2 Crônicas 17:7-10) Alo umwe waile kovilongo vikala ko kulio Kouhamba wo Isilayeli, opo ovanthu voko nomphunda mbo Efraim “vakondoke okufenda Jeova.” (2 Crônicas 19:4) Jeosafa wali ohamba “waovola Jeova nomutima wae auho.”—2 Crônicas 22:9.
Jeosafa wavelele ondundo ovanthu opo vatualeko okufenda Jeova
11 Hono, Jeova uhanda ovanthu mouye auho valongeswe konthele yae, iya onthue atuho tupondola okukuatesako ovilinga ovio. Okuti ove ulinga ononkhono mbokuundapa movilinga ovio onohanyi ambuho? Okuti utyihole tyokulongesa vakuenyi Ombimbiliya opo navo vahimbike okufenda Jeova? Okuti utyiita melikuambelo? Inkha ulinga ononkhono, Jeova upondola okukukuatesako okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Okuti wafuapo opo ulongese omunthu umwe Ombimbiliya momuvo wove wokuomba? Nga Jeosafa hetekela okukuatesako vakuenyi okukondoka vali okuumbila Jeova, onthue tupondola okukuatesako vana vayekapo okuivisa. Tupu, ovakulu vewaneno vakatalelapo nokukuatesako vamwe vapolwa mewaneno vakala potyilongo tyavo opo vayekepo ovituwa viavo ovivi.
12, 13. (a) Etyi Jeosafa atila owoma, oityi alinga? (b) Omokonda yatyi tuna okuhetekela Jeosafa?
12 Ngetyi tyalingile tate yae Asa, Jeosafa wayumbile onthumbi mu Jeova etyi ovita vimwe ovinene vieya okuluisa vali o Judaa. (Tanga 2 Crônicas 20:2-4.) Ankho watila owoma iya aiti ekuateso ku Jeova. Melikuambelo waimbuka okuti, kamavetyivili okuliamena konondyale. Tupu wapopia okuti oe novanthu vae kavetyii etyi mavalingi. Mahi Jeosafa ankho una onthumbi yokuti Jeova mevekuatesako. Wapopia okuti “omaiho etu apanena vala kuove.”—2 Crônicas 20:12.
13 Nga Jeosafa, pamwe katutyii oñgeni matulingi konthele yotyitateka tyimwe iya alo umwe tupondola okutila owoma. (2 Coríntios 4:8, 9) Mahi hinangela etyi Jeosafa alingile. Komutwe wovanthu aveho, welikuambela ku Jeova emupopila oñgeni elitehelela. (2 Crônicas 20:5) Ononkhalamutwe mbo nombunga vapondola okuhetekela ongeleka ya Jeosafa. Ita Jeova akuateseko ove nombunga yove okufinda otyitateka no kumupopila etyi mamulingi. Uhankhie ohonyi yokutyipopia melikuambelo mombunga yove. Ombunga yove maimbuka okuti uyumba onthumbi mu Jeova. Jeova wakuatesileko Jeosafa, tupu mekukuatesako.
EZEKIA WATUAILEKO OKULINGA ETYI TYAVIUKA
14, 15. Oñgeni Ezekia alekesa okuti uyumba onthumbi mu Huku nomutima auho?
14 Ezekia ohamba onkhuavo “wakakatelele mu Jeova.” Walingile ngotyo namphila tate yae ankho afenda ovilolo nokuhalekesile ongeleka ongwa. Ezekia “wahanyene omitala koupunda nokuhanyauna ovilolo vikola, nokuteya-teya onomphandyi mbokukola, nokumiangulula onyoka yotyivela Moisesi alingile.” Walinga ngotyo mokonda ova Isilayeli ankho vevifenda. Ezekia ankho ufenda Jeova nomutima auho. “Watuaileko okuendela movitumino Jeova aavelele Moisesi.”—2 Reis 18:1-6.
15 Puetyi Ezekia ankho ohamba, omafualali o Asilia anyingila mo Judaa, ahande okuhanyapo o Jelusalei. Ohamba yo Asilia, Senakelibe, alingi omukuele Jeova iya ahande Ezekia elifefe kwe. Mokueenda kuomuvo oo wovitateka, Ezekia nomutima auho ayumbu onthumbi mu Jeova elikuambela okuita ekuateso liae. Ankho utyii okuti Huku una vali epondolo tyipona ova Asilia tupu upondola okuyovola ovanthu vae. (Tanga Isaías 37:15-20.) Huku wakumbulula elikuambelo liae etyi atuma oandyu ike yaipaa omafualali ova Asilia 185.000.—Isaías 37:36, 37.
16, 17. Oñgeni ove upondola okuhetekela Ezekia?
16 Konyima, Ezekia avele unene. Momuvo oo wovitateka, aiti unene ku Jeova opo ahinangele oukuatyili wae tupu nokumukuatesako. (Tanga 2 Reis 20:1-3.) Jeova atehelela elikuambelo lia Ezekia tupu emuvelula. Ombimbiliya itulongesa okuti hono Huku kalingi vali omahuviso okutuhakula ine okutuavela omuenyo omule. Mahi nga Ezekia, tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku metukuatesako. Tupondola okumupopila okuti: “Ndyikuita unene, Jeova okuti hinangela, mbambavo etyi naenda noove noukuatyili nomutima auho.” Ove una onthumbi yokuti Jeova apeho mekutekula, alo umwe na tyina uvela?—Salmo 41:3.
17 Oñgeni tupondola okuhetekela Ezekia? Hamwe ovipuka vimwe vikahi nokupola omuvo wokupameka oupanga wetu na Jeova ine wokuundapa vali movilinga viae. Mongeleka, ovanthu ovanyingi valinga ovipuka ngatyina vafenda vakuavo. Vafenda ovanthu ovo, otyo vehetyii. Vakala omuvo omunyingi nokutanga konthele yovanthu ovo nokutala omalutalatu avo. Ovikando ovinyingi pamwe vatomphola navo mo internet. Tyotyili, onthue tupondola okutomphola nombunga yetu ine omapanga etu omanene mo internet. Mahi tupondola okupeselela omuvo omunyingi no internet. Onthue tutyii okuti muya ovanthu ovanyingi nomalutalatu avo ine evi tuhole okupaka mo internet. Inkha tuimbuka okuti ovanthu vamwe kavahande okutala evi tuapaka-mo tupondola okunumana. Onthue tupondola okulilongesila, konongeleka mba apostolu Paulu, Akila na Prisila. Ove usoka okuti upesela omuvo wokutala ovipuka ovitutu ovanthu valinga, haunene vana vahaumbila Jeova? Ombimbiliya ipopia okuti Paulu “ehimbika okuundapa unene okuivisa ondaka.” Iya Prisila na Akila vamanena omuvo movilinga viokuivisa nokuhangununina vali nawa vakuavo “ondyila ya Huku.” (Atos 18:4, 5, 26) Onthue tupondola okulipula okuti: ‘Ndyitala ovanthu ngatyina ono huku? Okuti ndyilityilika okumanena omuvo movipuka vihena esilivilo?’—Tanga Efésios 5:15, 16.
JOSIA WETAVELELE OVITUMINO VIA JEOVA
18, 19. Oñgeni tupondola okulinga nga Josia?
18 Ohamba Josia nae wetavelele ovitumino via Jeova “nomutima wae auho.” (2 Crônicas 34:31) Josia ankho omutekula wa Ezekia. Puetyi ankho nkhele omututu “ehimbika okuovola Huku ya David.” Etyi atuukisa omanima 20 ehimbika okuhanya ovilolo mo Judaa. (Tanga 2 Crônicas 34:1-3.) Josia alingi atyiho opo ahambukiswe Jeova, waunda vali unene tyipona Onohamba ononkhuavo mbo Judaa. Nthiki imwe, omunakwa avasi mondyuo ya Huku omukanda Wovitumino via Huku. Tyafuile ankho omukanda wahonekua na Moisesi! Etyi omuhoneki eutanga, Josia aimbuka okuti wesukisa okuundapela vali unene Jeova nomutima auho. Tupu aavela ondundo vakuavo okulinga ngotyo. Mokonda yotyo, ovanthu “avatualako okulandula Jeova” alo umwe etyi Josia ankhia.—2 Crônicas 34:27, 33.
Josia ankhimaneka Jeova nombili iya liwa-liwa alingi omapiluluko
19 Inkha umukuendye, upondola okuhetekela Josia, nokunoñgonoka vali nawa Jeova. Josia hamwe welilongesile ovipuka ovinyingi Kohamba Manasesi, na ina kulu hae welivelele iya Jeova emuevela. Nove upondola okulilongesila kovakulu vomombunga yove, no mewaneno. Vapondola okukupopila konthele yovipuka oviwa Jeova evelingila. Tupu, soka oñgeni Josia elitehelele, mokuanoñgonoka etyi tyapopia Ovihonekwa. Josia ankhimaneka Jeova nombili iya liwa-liwa alingi omapiluluko. Tyina utanga apeho Ovihonekwa, noove mokala vali nehando liokuumbila nawa Jeova. Tyina ulinga ngotyo, mopameka oupanga wove na Jeova iya mokala vali nehambu. Tupu mokala vali nehando liokupopila vakuenyi konthele ya Jeova. (Tanga 2 Crônicas 34:18, 19.) Tyina utanga Ombimbiliya, moimbuka ovipuka wesukisa okulinga vali nawa, opo uumbile vali nawa Huku. Linga atyiho uvila opo ulinge omapiluluko, ngetyi tyalingile Josia.
UMBILA JEOVA NOMUTIMA AUHO!
20, 21. (a) Ovipuka patyi vielifwa onohamba ononkhuana valingile tuelilongesa? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?
20 Oityi tupondola okulilongesila kono Hamba ombo ononkhuana mbo Judaa vaumbilile Jeova nomutima auho? Ovalume ovo ankho vatokola okuumbila Jeova nokumufenda momuenyo wavo auho. Vayumbile onthumbi mu Huku etyi onondyale mbavo mbeya okuvelwisa. Tyakolela vali, ankho vaumbilile Jeova mokonda vemuhole.
21 Namphila onohamba ombo ononkhuana ankho ovakuankhali, nokulinga oviponyo, mahi Jeova wevehumbile. Ankho watala momitima viavo iya anoñgonoka okuti vena onthilo nae. Tupu nonthue tuvakuankhali iya tulinga oviponyo. Mahi Jeova uhambukwa tyina etutala okuti tukahi nokumuumbila no mutima auho. Monthele mailandulako, matupopi oityi tulilongesila koviponyo vio nohamba mbuna ononkhuana.