Otyitateka Konthele Yokunoñgonoka Huku Kenyina
KUNA omunthu umwe uhanda okukutyilika okunoñgonoka enyina lia Jeova nokukala noupanga omuwa nae. Olie ondingavivi yatyo oyo? Ombimbiliya ihangununa okuti: “Huku youye uno watuikisa omitima via vana vehetavela.” Huku youye uno wovivi o Satanasi Eliapu. Oe uhanda okukupaka menthiki opo “otyitei tyenoñgonoko lia Huku” tyihanyingile momutima wove. Satanasi kahande ove unoñgonoke Jeova kenyina. Mahi, oñgeni Satanasi atuikisa omitima viovanthu?—2 Coríntios 4:4-6.
Satanasi ukahi nokuundapesa onongeleya mbomatutu opo atyilike ovanthu okunoñgonoka Huku kenyina. Mongeleka, kohale ova Judeu vamwe vaholovonene okuhetavela Ovihonekwa, opo valandule oviso ankho vityilika ovanthu okupopia enyina lia Huku. Tunde pomuvo wo Vakristau votete alo hono, ova Judeu vokutanga, kavalongesilwe okutanga enyina lia Huku ngetyi limoneka Movihonekwa viavo Vikola. Mahi penyina lia Huku vapingiyapo ondaka Adho·naiʹ, ihangununa okuti “Tatekulu.” Tyotyili, otyo tyatyilika ovanthu okukala noupanga omuwa na Huku. Ovanyingi vapumbwa ouwa utundilila kokukala noupanga omuwa na Huku. Iya konthele ya Jesus? Olusoke patyi oe ankho ena konthele yenyina lia Jeova?
Jesus Novalongwa Vae Vanoñgonokesile Enyina lia Huku
Jesus wapopilile Tate yae melikuambelo okuti: ‘Ame nanoñgonokesa enyina liove, . . . mandyitualako okulinoñgonokesa.’ (João 17:26) Tyotyili, Jesus watumbulile enyina lia Jeova ovikando ovinyingi, tyina atanga, nokupopia, ine okuhangununa onthele imwe Yovihonekwa vio Hebreu ankho vina enyina olio liakolela. Ngotyo, Jesus wapopile enyina lia Huku ngetyi ovauli kohale valingile. Inkha ova Judeu ankho kavapopi enyina lia Huku, tyotyili Jesus kalandulile oviso viavo. Oe wapopile unene ononkhalamutwe mbonongeleya okuti: “Muapola esilivilo Ondaka ya Huku, mokonda yoviso vienyi.”—Mateus 15:6.
Ovalanduli vekolelo vatuaileko okunoñgonokesa enyina lia Jeova, konyima yononkhia mba Jesus netutilo liae. (Tala okakasa “Okuti Ovakristau Votete Ankho Vapopia Enyina lia Huku?”) Po Pendekoste yo 33 P.K., monthiki ewaneno lio Vakristau liaonganekwa, Petulu wapopilile ova Judeu no vokuetavela efendelo lio va Judeu, onondaka mbeulo lia Joel mbati: “Kese una wihana enyina lia Jeova makayovolwa.” (Atos 2:21; Joel 2:32) Ovakristau votete vakuatesileko ovanthu vovilongo ovinyingi okunoñgonoka Jeova kenyina. Moluotyo, meliongiyo limwe lialingilwe nono apostolu novakulu mo Jelusalei, omulongwa Tiagu ati: ‘Huku . . . wahimbika okutala nawa momalongo, opo aholovonemo ovanthu vaihanwa enyina liae.’—Atos 15:14.
Anthi, ondyale yenyina lia Huku kayatalamene. Etyi ono apostolu vankhia, Satanasi ahimbika liwa okuyapula ovanthu motyili. (Mateus 13:38, 39; 2 Pedro 2:1) Mongeleka, omulume umwe ankho Omukristau utiwa Justin Martyr, watyitua pomuvo wa João wahulililako kono apostolu. Mahi, Justin wapitaulula okuhoneka momikanda viae okuti Omuavi wovipuka aviho “o Huku una wiihanwa kenyina liae muene.”
Etyi vana vokuayapuka motyili valinga onokopiya mbo Vihonekwa vio Gregu vio Vakristau, enyina lia Jeova velipolamo, avapingiyapo Kyʹri·os, ondaka yo Gregu ihangununa okuti “Tatekulu.” Tupu, otyo tyalingwa no Vihonekwa vio Hebreu. Enyina lia Huku ankho kalitangelwa vali peulu, mokonda ova Judeu vokuayekapo otyili, novanongo vovihonekwa, mo Vihonekwa viavo velipolamo, avapingiyapo ondaka ʼAdho·naiʹ ovikando vilamba po 130. Ombimbiliya imwe yakolela yamanuhulwa okupitiyua mo Latim na Jeronimo mo 405 P.K., iya yeya okuihanwa okuti o Vulgate, namo enyina lia Huku velinyimamo.
Na Hono Ovanthu Vaovola Okunyimako Enyina lia Huku
Hono, ovanongo, vasukalala mokonda enyina lia Jeova limoneka Mombimbiliya ovikando 7.000 Mombimbiliya. Omikanda vimwe viundapeswa unene ngo A Bíblia de Jerusalém yo Katolika, a Bíblia Latinoamérica yo Katolika mo Espanhol, no Mbimbiliya Reina Valera, tupu mo Espanhol, mbupopia unene enyina lia Huku. Ono Mbimbiliya mbumwe mbupitiya enyina lia Huku okuti “Yahweh.”
Mahi tyinumanesa vali, onongeleya mbumwe mbokufeta ovapitiyi vo Mbimbiliya mbuhindila opo vapole mono Mbimbiliya mbavo enyina lia Huku. Mongeleka, omukanda umwe wahonekelwa vokukahi komutwe momaliongiyo onombisipu mbo Katolika wa 29 ya Pepo Linene yo 2008, o Vatikanu yati: “Momanima okualamba pahetyino, ovanthu vekahi vali nokukala katutu-katutu notyituwa tyokutumbula enyina lia Huku yo Isilayeli.” Omukanda walekesa okuti: “Enyina lia Huku . . . kalipondola okutumbulwa ine okupopiwa.” Tupu, “kovapitiyi Vombimbiliya momalaka o hono, . . . otetragrama yenyina lia Huku ina okupitiyua okuti Adonai/Kyrios: ‘Tatekulu.’” Tyayandyuluka nawa okuti otyitumino otyo tyo Vatikanu tyihanda okunyimako enyina lia Huku.
Tupu, ova Protestande navo vetupu onthilo nenyina lia Jeova. Omutumwa-ndaka wo nova Versão Internacional yo Protestande, yalingwa mo Ingelesi menima 1978, wahoneka okuti: “Jeova enyina vala lia Huku, iya ankho tyaviuka inkha tueliundapesile. Mahi, onthue tuafeta onomilau ononyingi mbo nondolale pala okuipitiya. Mongeleka, inkha tupitiya o Salmo 23, okuti ‘Yahweh omunthita wange,’ ngotyo tuayumbahi onombongo ombo.”
Tupu, onongeleya vatyilika ova Amelika Latina okunoñgonoka enyina lia Huku. Steven Voth, omupitiyi mo United Bible Societies (UBS) omaongano okupitiya Ombimbiliya, wati: “Otyitateka tyitualako pokati kova Protestande vo Amelika Latina, okutumbula enyina Jehová . . . Tyakolela okutala okuti, onongeleya ononene mbo neopendekostale mbokukahi nokuliyawisa hono, . . . vati vahanda Ombimbiliya Reina Valera yo 1960, mahi ihena enyina Jehová. Anthi, ovo vahanda ondaka Señor [Tatekulu].” Ngetyi tyapopia Steven Voth, omaongano o UBS tete kaetavelele etyi vaita, mahi, konyima avetavela iya avalingi Ombimbiliya Reina Valera “ihena ondaka Jehová.”
Okunyima enyina lia Huku Mondaka yae, nokupingiyapo ondaka “Tatekulu,” tyotyili tyityilika ovatangi okunoñgonoka olie Huku. Omanyina oo apingiyua penyina lia Huku, anguanguanesa ovanthu. Mongeleka, omutangi kametyivili okunoñgonoka inkha ondaka “Tatekulu” ikahi nokupopia Jeova ine Omona wae Jesus. Ngotyo, motestu apostolu Paulu apopia onondaka mba David okuti: “Jeova wapopila Tatekulu yange [omututiliswa Jesus] okuti: ‘Pumphama kokulio kuange,’” ono Mbimbiliya ononyingi mbupitiya okuti: “Tatekulu wapopila Tatekulu yange okuti.” (Atos 2:34, Biblía de Jerusalém) Tupu David Clines momukanda wae “Yahweh and the God of Christian Theology,” wati: “Okupola enyina Yahweh momutima wo Vakristau, tyahindila ovanthu okusuka vala na Kristu.” Moluotyo, ovanyingi vokuenda ko nongeleya tyivepuiya unene okunoñgonoka okuti Huku yotyotyili una Jesus ankho aita momalikuambelo ae Omunthu utiwa o Jeova.
Satanasi ukahi nokulinga ononkhono ononene pala okutuikisa omitima viovanthu konthele ya Huku. No ngotyo, ove upondola okukala noupanga omunene na Jeova.
Ove Upondola Okunoñgonoka Jeova Kenyina
Tyotyili, Satanasi ukahi nokuundapesa nelunguko onongeleya mbomatutu pala okunyimako enyina lia Jeova. Mahi, tyotyili kutupu ononkhono na mbumwe, tyilinge keulu ine pano pohi, mbupondola okutyilika Ohamba Tatekulu Jeova okunoñgonokesa enyina liae ku vana vahanda okunoñgonoka otyili konthele yae, nehando liae lihuvisa ena pala ovanthu vekolelo.
Onombangi mba Jeova mavakala nehambu enene liokukuvatela okulilongesa Ombimbiliya opo ukale epanga lia Huku. Ovo vahetekela Jesus wapopilile Huku okuti: “Ame nevenoñgonokesa enyina liove.” (João 17:26) Putyina ulilongesa ono testu mbulekesa ovilinga vielikalaila Jeova ekahi nokulinga pala okuetela ovanthu ouwa, ove monoñgonoka ononthele ononyingi mbokutuwa kuae kuavilapo.
Ohongoi yombunga Job wakalele ‘noupanga na Huku,’ iya nove upondola okukala noupanga oo. (Jó 29:4) Nenoñgonoko lio Ndaka ya Huku, ove upondola okunoñgonoka Jeova kenyina. Enoñgonoko olio malikuavela onthumbi yokuti Jeova malingi ngetyi enyina liae lihangununa—‘AME mandyikala etyi ndyihanda.’ (Êxodo 3:14, okatoi) Ngotyo, tyotyili oe makafuisapo aviho oviwa alaa okulingila ovanthu.
[Okakasa/Olutalatu pefo 6]
Okuti Ovakristau Votete Ankho Vapopia Enyina lia Huku?
Mokueenda kuononthiki mbo no apostolu mba Jesus kohale, kuaonganekelwe omawaneno Ovakristau movilongo ovinyingi. Aveho momawaneno oo, ankho veliongiya apeho opo velilongese Ovihonekwa. Okuti Ovakristau ovo votete, Movihonekwa viavo ankho muna enyina lia Jeova?
Mokonda elaka lio Gregu ankho lipopiwa movilongo aviho, omawaneno omanyingi ankho aundapesa o Septuaginta Grega Ovihonekwa vio Hebreu, viamanuhulwa okupitiyua motyita tya vali Puetyi Kristu Eheneye (P.K.E.) Ovanongo vamwe vapopia okuti tunde pomuvo o Septuaginta yapitiyua tete, apeho penyina lia Huku ankho vapingiyapo enyina lienkhimano Kyʹri·os, ondaka yo Gregu ihangununa okuti “Tatekulu.” Mahi, kuna omalekeso alekesa okuti otyo hatyili.
Ovinthimbu vimoneka apa, ovio Septuaginta Grega yahonekwa kotyita tyotete P.K.E. Vilekesa nawa enyina lia Jeova, livasiwa movihonekwa vio Gregu, liahonekwa nonondanda ononkhuana mbo Hebreu יהוה (YHWH), ine o Tetragrama. Omulongesi George Howard, wahoneka okuti: “Onthue tuna onokopiya ononthatu mbelikalela mbo kohale mbo Septuaginta Grega, iya omo, na pamwe o Tetragrama yapitiyua kyrios. Pahe tutyii nawa okuti tyokuhoneka enyina lia Huku ngotyo . . . Movihonekwa vio Gregu, ankho otyituwa tyo va Judeu kohale, no mokueenda kuomuvo wo Testamendu Omphe, no konyima.”—Biblical Archaeology Review.
Okuti ono apostolu novalongwa va Jesus, ankho vapopia enyina lia Huku movihonekwa viavo? Omulongesi Howard wati: “O Septuaginta ankho yundapeswa newaneno liapopiwa mo Testamendu Omphe, ankho ina enyina lia Huku liahonekwa mo Hebreu. Ovahoneki vo Testamendu Omphe tyotyili ankho vahoneka o Tetragrama movihonekwa viavo.”
Ngotyo, onthue tupondola okupopia okuti, Ovakristau votete ankho vatanga enyina lia Huku Movihonekwa viavo vio Hebreu, no mo nokopiya mbavo mbo Vihonekwa vio Gregu vio Vakristau.
[Lualandwa]
Omalutalatu aeho: Société Royale de Papyrologie
[Lualandwa]
Shrine of the Book, Photo © The Israel Museum, Jerusalem
[Olutalatu pefo 5]
Otyimthimbu Tyomukanda wa Isaia Mono Rolos do Mar Morto, Tyina Enyina lia Huku Liatuiswa Vali
[Olutalatu pefo 7]
Onongeleya mbanyima enyina lia Huku Mombimbiliya mokonda yoviso vio va Judeu ine pala okupolamo onombongo
[Olutalatu pefo 8]
Jesus waavelele ongeleka yokunoñgonokesa enyina lia Huku