Oñgeni Mokuatesako Epanga Liove Uvela?

OKUTI pamwe ukala tyihei oityi mopopi tyina utomphola nepanga uvela unene? Kala nonthumbi yokuti upondola okufinda otyitateka otyo. Ñgeni? Kutupu ovitumino wesukisa okulandula. Tyitei kovituwa via apa tuekulila ine tukala. Tupu ovituwa viovanthu vielikalela unene. Ngotyo, etyi tyikalesa nawa omunthu umwe uvela, tyipondola okuhavatela omukuavo. Tupu, onkhalelo yomunthu, nomalusoke ae apondola okukala vali nawa monthiki imwe tyipona monthiki onkhuavo.

Ngotyo, otyipuka tyakolela vali, ove wesukisa okuhetekela okulipaka pomphangu ya una uvela, otale oityi tyili oe ahanda kuove. Oñgeni upondola okutyilinga? Pombuelo apa pena onondonga mbumwe mbovitumino Viombimbiliya.

Kala omunthu utehelela nawa

OVITUMINO VIOMBIMBILIYA:

“Kese munthu una okukanyauka okutehelela, nokulipulukwa okupopia.”—TIAGO 1:19.

“Kuna omuvo . . . wokukala tyahiliya nomuvo wokupopia.”—ECLESIATES 3:1, 7.

◼ Tyina ukatalelapo epanga liove uvela, mutehelela nawa nokankhenda. Uhakanyauke okuava omalondolo, ine okupopia ngatyina ove wii atyiho esukisa pala okutetulula otyitateka tyae. Okukanyauka okupopia unene upondola okupopia tyimwe tyimuihama komutima. Epanga liove uvela kekahi nokuovola omakumbululo, mahi ukahi nokuovola omunthu umutehelela nawa nomutima auho.

Yeka epanga liove apopie oñgeni eliivite. Uhemutete ondaka, okusoka okuti otyitateka tyae hatyinene unene. Emílioa wati: “Ndyina ouvela utiwa ominingite iya pahe nakala omumphoki. Pamwe ndyikala tyasoya unene, iya omapanga okuovola okumphameka vapopia okuti: ‘Haveko vala una ovitateka. Kuna ovanthu vena ovitateka viavilapo vali.’ Anthi, kavetyiete okuti okupopia ngotyo katyimbatela. Tupu, tyindinga omapita, tyinthyoyesa vali.”

Yeka epanga liove apopie atyiho tyikahi momutima wae, tyihena owoma wokupopiua. Inkha ekupopila okuti una owoma, noñgonoka oñgeni eliivite, tyipona okumupopila vala okuti uhakale nowoma. Eliana una ouvela utiwa o cancer wati: “Tyina ndyisukalala unene nouvela wange, iya andyihimbika okulila, otyo katyilekesa okuti, ndyitupu vali onthumbi mu Huku.” Linga ononkhono mbokutala epanga liove ngetyi ekahi, ha ngetyi ove uhanda oe akale. Noñgonoka okuti pahe kekahi ngetyi ali kohale, kese tyimwe upopia tyipondola okumunumanesa. Kala omunthu wapua elundo. Tehelela, namphila apitaulula otyipuka tyike vala. (1 Reis 19:9, 10, 13, 14) Oe hamwe ulitehelela okuti wesukisa okukupopila oñgeni eliivite.

Kala nokankhenda nehumbilo

ONONDONGA MBOMBIMBILIYA:

“Hambukwei na vana vahambukwa, lilei na vana valila.”—ROMANOS 12:15.

“Ovipuka aviho . . . muhanda ovanthu vemulingile, tupu nonue ovio muvelingila.” —MATEUS 7:12.

◼ Lipaka pomphangu yepanga liove. Inkha ekahi nokulipongiya opo akatandwe, ukahi nokunwa ovihemba, ine okukevelela okupopilwa nondotolo oityi ena, oe upondola okusukalala nokunumana. Ovola okunoñgonoka onkhalelo oyo, nokutala oñgeni mopopi nae. Oo hamuvo wokupula unene, haunene konthele yae.

Ana Katalifós, omunongo konthele yomalusoke ovanthu, wati: “Yeka ovavei vapopie konthele youvela wavo monkhalelo yavo, na tyina vahanda. Tyina vahanda okutomphola, popia navo etyi vaholovona. Mahi, tyina vahahande okupopia, upondola okupumphama vala tyihapopi. Okukala ngotyo nepanga liove, tyipondola okumuhambukiswa unene nokumupameka. Ine upondola okutala okuti vahanda vala omunthu umwe uvelilisako.”

Kala nehumbilo liokuti pamwe epanga liove wesukisa okukala aike. Omunongo Rosanne Kalick, wali nouvela utiwa cancer ovikando vivali, wahoneka okuti: “Noñgonoka okuti tyina una uvela ekupopila tyimwe, kupondola okutyipopila omunthu nawike. Inkha ombunga kayekutumine upopie, kupondola okutyipopia. Pula omuvei oityi oe ahanda okulinga.” Edson wokuali no cancer, wati: “Epanga liange wayandyanesa kovanthu okuti ame ndyina o cancer, nokuti himakala omuvo omunyingi nomuenyo. Mahi ame ankho natanduale. Ankho ndyityii okuti ndyina o cancer, mahi, ankho ndyikevelela okutalwa vali. Iya ouvela ankho kawayandyanene nolutu. Mahi onondaka mbuna ayandyanesa mbandyihama komutima. Omukai wange ankho tupu waihamenua nonondaka nomapulo ovanthu vamwe vali linga.”

Inkha epanga liove ukahi nokusoka ehaku patyi metavela, uhakanyauke okupopia okuti inkha ame ñgeno naholovona ehaku eli. Omuhoneki umwe utiwa Lori Hope, wahupa ko cancer, wati: “Tyina nkhele nehenetumise omikanda ine onondaka mbumwe onongwa konthele yo cancer ku vana vena ouvela oo, otyiwa okupula inkha vahanda okutambula onondaka nomikanda ovio. Mokonda, pamwe ombatelo uhanda okuava ongwa, mahi ipondola okuihamesa epanga liove komutima, iya oe hamwe kekupopila tyo.” Nawike uhanda okupopilwa ovipuka ovinyingi konthele yomahaku elikalaila.

Alo umwe inkha upanga liae enene, uhakale omuvo omunyingi unene tyina umutalelapo. Okumutalelapo tyakolela unene, mahi pamwe epanga liove uhanda okukala aike. Hamwe wepuila nokuhena ononkhono mbokupopia ine okutehelela omuvo omunyingi. Tupu, lityilika okulekesa okuti wakanyauka uhanda okuenda. Epanga liove watokala okutala okuti ove wasuka nae unene.

Okulekesa okuti tuasuka namukuetu, tyesukisa okupola pokati nokupunga nawa. Mongeleka, tyina uhenetelekele epanga uvela ine uhanda okumuetela otyipuka tyimwe, otyiwa okumupula inkha una etyi ahali ine tyimulinga omapita. Inkha ove uvela, hamwe una elema, ine epuma, ine onkhololo, otyiwa okukevelela alo ove uveluka opo ukatalelepo epanga liove.

Kala omupameki

OVITUMINO VIOMBIMBILIYA:

“Elaka liova-nandunge livelula.” —PROVÉRBIOS 12:18.

“Onondaka mbenyi mbukale apeho onongwa, mbahingwa nawa omongwa.”—COLOSSENSES 4:6.

◼ Inkha ove una olusoke luaviuka konthele yepanga liove uvela, onondaka mbove netyi ulinga, mavityilekesa. Soka ngatyina epanga liove nkhele ekahi ngetyi wemunoñgonoka nokuna ovituwa vina viekuhindila okukala epanga liae. Tala kovituwa oviwa viepanga liove uhatale kouvela. Inkha upopia nepanga liove ngatyina ehena vali ekevelelo, nae upondola okuhimbika okusoka ngotyo. Roberta, wokuna ouvela umwe momankhipa, wati: “Nthalei ngetyi mutala ovanthu vakuavo. Ame ndyivela, mahi ndyina omalusoke nomahando. Muhanthalei nokankhenda. Muhapopie naame ngatyina ndyityova.”

Hinangela okuti tyakolela hatyetyi vala upopia, mahi nonkhalelo omu utyipopia. Alo ondaka upopia nayo yakolela. Etyi Ernesto apopilwa okuti una o cancer, epanga liae ukala kotyilongo tyikuavo, apopi nae kotelefone okuti: “Hitavela okuti ove una o cancer!” Ernesto uhinangela: “Onkhalelo epanga liange apopia nonokhono okuti ‘ove’ una o ‘cancer’ yandyihama unene komutima.”

Omunongo Lori Hope waava ongeleka onkhuavo, ati: “Okupula okuti ‘Oñgeni ukahi,’ ku una uvela tyipondola okulekesa ovipuka ovinyingi.” Tyitei kondaka ya una upula, onkhalelo ekahi, noupanga ena nomuvei, nomuvo alinga epulo, vipondola okupameka omuvei, okumuihamesa omutima, ine okumukalesa nowoma.”

Epanga uvela, tupu uhanda okulitehelela okuti ovanthu vasuka nae, nokumutehelela, nokumuhumba. Ngotyo, popila epanga liove wavela okuti oe wakolela unene, nokuti ove momuvatela. Rosemary ankho una otyinthimba mowongo, wati: “Etyi tyankhuatesako tyili, okutehelela omapanga ange tyina ati venthyole, nokuti mavatualako okumbatela apeho.”—Provérbios 15:23; 25:11.

Kala omuvateli

OVITUMINO VIOMBIMBILIYA:

“Tukalei nohole, hamonondaka vala ine omokupopia, mahi omuevi tulinga no motyili.”—1 JOÃO 3:18.

◼ Omasuka epanga liove maapiluluka tyina amapopilwa etyi ena, ahimbika okuhakulwa. Mahi, mokueenda kuomuvo oo, oe nkhele mesukisa ombatelo. Moluotyo, uhapopie vala okuti “inkha wesukisa tyimwe ndyihane,” popia umwe okuti ndyihanda okukuvatela. Okuliava pala okukuatesako okuteleka, nokusukukisa mondyuo, nokukoha, nokungomala ovikutu, nokukalanda, nokuhindikila epanga liove kosipitali, novikuavo viesukisa, ovipuka vimwe vihehi viakolela vilekesa okuti wesuka nae. Kala omunthu wayumbua onthumbi, nokuhika poola walaa. Etyi wapopia, tyilinga.—Mateus 5:37.

Omunongo Rosanne Kalick, wati: “Kese tyipuka ulinga, tyilinge otyinene ine otyitutu, pala una weela matyimuvatela.” Sílvia wakalele no cancer ovikando vivali, wati: “Okukala nomapanga elikalaila anthuala kese nthiki kepundaumbo ekuavo pala okukahakulwa, tyihambukiswa unene nokupameka! Mondyila tupopia konthele yovipuka ovinyingi, iya pokukondoka, apeho tutalama pala okunwa okafe.” Otyo tyinkhuatesako okulitehelela vali nawa.

Mahi, uhakale ngatyina wii nawa atyiho epanga liove esukisa. Kalick wati: “Pula, pula, pula.” Ayawisako okuti: “Namphila uhanda okuvatela, uhalinge ovipuka aviho. Otyo pamwe tyipondola okusoyesa omuvei. Inkha kuyeke ndyilinge natyike, tyilekesa okuti na tyimwe vali ndyivila. Nahanda okulitehelela okuti nkhele ndyina etyi ndyivila. Hihande okulitehelela okuti ndyikahi nokunkhia. Nkhuateseko okuilinga etyi ndyivila.”

Epanga liove tupu nae wesukisa okulitehela okuti una evi evila okulinga. Adilson wokuna o SIDA, wati: “Tyina uvela, kuhande okupakelwa ponthele, ngatyina uhasilivila ine uhevili vali natyike. Ove uhanda okuava ombatelo, namphila okulinga vala ovipuka ovitutu. Otyiwa unene okulitehelela okuti nkhele una etyi uvila okulinga! Otyo tyikuavela ondundo yokutualako nomuenyo. Ame ndyityihole tyina ovanthu vayeka ndyitokole, nokuhumba omatokolo ange. Okuvela katyilekesa okuti ovohe no voina ine ovakuavo, kavapondola vali okulinga ovilinga viavo.”

Tualako noupanga wenyi

OVITUMINO VIOMBIMBILIYA:

“Epanga liotyotyili una ohole omuvo auho, omukuatate watyitua pala okuvatela pomuvo wononkhumbi.”—PROVÉRBIOS 17:17.

◼ Inkha kupondola okukatalelapo epanga liove mokonda ukala kokule, ine otyipuka otyikuavo vali, upondola okupopia nae kotelefone, ine okumuhonekela omukanda, ine okumuhonekela motelefone. Oityi upondola okuhoneka? Alan D. Wolfelt, wokuungumanesa vana vaihamenwa, wati: “Honeka konthele yomuvo omuwa muakalele kumwe. Mulaa okuti momuhonekela vali, iya olingi umwe ngetyi walaa.”

Uhelikondole okupameka epanga liove uvela, okusoka okuti hamwe mopopi otyipuka tyapenga ine molingi etyi tyahaviukile. Ovikando ovinyingi okukemutalelapo vala matyilekesa okuti uhanda okumuvatela. Lori Hope wahoneka momukanda we okuti: “Atuho onthue tupopia ine tulinga ovipuka vipondola okukalesa vakuetu omapita ine okuveihamesa omutima. Mahi, otyo hatyitateka. Otyitateka tyimoneka tyina ukala nowoma wokupengesa, iya atyikukalesa kokule na una wesukisa ombatelo yove.”

Epanga uvela unene hamwe pahe wesukisa vali unene ombatelo yove. Lekesa okuti “upanga liotyotyili.” Namphila ononkhono ulinga pala okumuvatela kambumupolo omuihamo, mahi, upondola okuvatela una uhole okukoleleya otyitateka tyae.

[Onondaka Poutoi]