“Omutumini Wenyi Wike Vala, Kristu”
“Muhaihanwei . . . okuti ‘vatumini,’ mokonda Omutumini wenyi wike vala, Kristu.”—MATEUS 23:9, 10.
1. Onombangi mba Jeova vetyii okuti Omutumini wavo olie? Omokonda yatyi?
ONONGELEYA mbo Vakristau vouye, mbutuminwa novanthu, ngo papa ko Roma, no nohongoi, no nonkhalamutwe mbonongeleya mbo Ortodoxa Koutundilo, no mbonongeleya ononkhuavo. Onombangi mba Jeova vaimbuka okuti vetupu omutumini pano pohi. Havalanduli vomunthu nawike. Otyo tyelikuata nawa netyi Jeova apopile konthele yo Mona wae okuti: “Tala! nemuava opo akale ombangi yovanthu vovilongo, omutumini, nonkhalamutwe yovanthu vovilongo.” (Isaías 55:4) Ewaneno lio Vakristau ovalembulwa ouye auho, nomapanga avo “onongi ononkhuavo,” kavahande vali omutumini nawike, vahanda vala una vapewa na Jeova. (João 10:16) Vetavela onondaka mba Jesus mbati: “Omutumini wenyi wike vala, Kristu.”—Mateus 23:10.
Oandyu Ihongolela o Isilayeli
2, 3. Otyilinga patyi Omona wa Huku ankho alinga mo Isilayeli?
2 Ovityita viomanima konyima etyi ewaneno lio Vakristau liheneonganekwe, Jeova ankho una oandyu ihongolela ovanthu vae o Isilayeli. Etyi Jeova apola ova Isilayeli mo Egitu, wevepopila okuti: “Pahe ame ndyikahi nokutuma oandyu komutwe wove, opo ikuyunge mondyila nokukutuala momphangu napongiya. Liyunga ove muene, mokonda yae, nokutavela ondaka yae. Uhalinge omphata nae, tyetyi kamaevela ononkhali mbenyi. Mokonda enyina liange likahi mwe.” (Êxodo 23:20, 21) Tuna ehunga liokutavela okuti oandyu oyo, ‘yokuna enyina lia Jeova,’ Omona wotete wa Huku.
3 Puetyi nkhele ehenetyitwe pano pohi, Omona wa Huku ankho enyina liae o Mingeli. Momukanda wa Daniele, Mingeli wihanua okuti “omutumini wovanthu va [Daniele],” ova Isilayeli. (Daniel 10:21) Omulongwa Juda, ulekesa okuti Mingeli ankho ukahiale nova Isilayeli kohale etyi Daniele ehenetyitwe. Etyi Moisesi ankhia, Satanasi tyafuile wahandele okuundapesa otyivimbi tyae, opo alinge omahando ae, okuhongiliya ova Isilayeli opo vafende onohuku mbomatutu. Mingeli kemuyekele okutyilinga. Juda wati: “Etyi arkandyu Mingeli, velipatana Neliapu okupopia konthele yolutu lwa Moisesi, oe kelipakeleko pala okumukoyesa no nondaka mbomupenyo, anthi, oe wati: “Jeova ekuviyule.” (Judas 9) Konyima yomuvo uhehi, etyi vehenelisete no Jerikoo, o Mingeli ‘omutumini wonongombo mbovita mba Jeova,” wamonekelele Josue opo emutoneke okuti una ombatelo ya Huku. (Tanga Josué 5:13-15.) Etyi otyilulu tyimwe tyitumina tyatyilika oandyu okukapopila omuuli Daniele onondaka mbumwe mbakolela, arkandyu Mingeli eya okuvatela oandyu oyo.—Daniel 10:5-7, 12-14.
Omutumini Wapopilue Weya
4. Eulo patyi liaavelwe konthele yokuya kwa Mesiya?
4 Etyi otyo nkhele tyiheneendeko, Jeova watumine oandyu Gabrieli komuuli Daniele emupopile eulo konthele yokuya kwa “Mesiya Omutumini.” (Daniel 9:21-25)a Etyi omuvo wehikapo, konthyulilo yenima 29 P.K., Jesus wambatisalua na João. Jesus wauyulilua ospilitu sandu, iya akala Omulembulwa, Kristu, o Mesiya. (Mateus 3:13-17; João 1:29-34; Gálatas 4:4) Ngotyo, oe ankho makala Omutumini uhaelekwa.
5. Oñgeni Kristu alekesa okuti Omutumini mokueenda kuovilinga viae pano pohi?
5 Tunde konthyimbi yovilinga viae pano pohi, Jesus walekesile okuti oe “Mesiya Omutumini.” Mononthiki mbehehi, oe ahimbika okuongiya ovalongwa, iya alingi ehuviso liae liotete. (João 1:35–2:11) Ovalongwa vae avemulandula etyi aendaenda motyilongo, okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. (Lucas 8:1) Konyima Jesus evelongesa ovilinga viokuivisa, nokukala komutwe wovilinga okuivisa nokulongesa, pala okuveavela ongeleka ongwa. (Lucas 9:1-6) Ovakulu vomawaneno Ovakristau hono, vesukisa okuhetekela Jesus konthele oyo.
6. Omonkhalelo patyi Kristu alekesa okuti Omunthita no Mutumini?
6 Jesus wapopile onthele onkhuavo youtumini wae, etyi elieleka oe muene nomunthita woluembia. Ovanthita koutundilo, vahongolela ovipako viavo. Omukanda utiwa Land and the Book, (Otyilongo no Mukanda) wa W. M. Thomson, muahonekwa okuti: “Omunthita upita komutwe, hapala vala okuhongola ondyila, mahi nokutala inkha yaviuka nokuhena otyiponga. . . . Nomphangoti [yae] oe utumina nokuhongolela ovipako viae keholi liatalala, nokuviamena kovinyama.” Pala okulekesa okuti oe Omunthita wotyotyili Nomutumini, Jesus wati: “Ame ndyimunthita omuwa. Omunthita omuwa wava ohande yae pala okuyovola onongi mbae. Onongi mbange mbutehelela ondaka yange, iya ame ndyimbwii, nambo mbundandula.” (João 10:11, 27) Okulekesa otyili tyonondaka mbae, Jesus ankhi ngotyilikutila pala onongi mbae, mahi Jeova “emupake kounene opo akale omutumini no Muyovoli.”—Atos 5:31; Bíblia Sagrada; Nova Tradução na Linguagem de Hoje; Hebreus. 13:20.
Onkhalamutwe Yewaneno lio Vakristau
7. Jesus uhongolela natyi ewaneno lio Vakristau?
7 Etyi kuakamba katutu pala okulonda keulu, omututiliswa Jesus wapopila ovalongwa vae okuti: “Napewa outumini auho keulu no pohi.” (Mateus 28:18) Jeova watuma Jesus aavele ospilitu sandu ovalongwa vae opo evepameke motyili. (João 15:26) Iya Jesus auyulila ospilitu oyo Ovakristau votete mo Pendekoste yo 33 P.K. (Atos 2:33) Okuuyula ospilitu sandu, tyakala elekeso lionthyimbi yewaneno lio Vakristau. Jeova waavela Omona wae outumini wewaneno aliho kombanda yoohi. (Tanga Efésios 1:22; Colossenses 1:13, 18.) Jesus uhongolela ewaneno lio Vakristau, nospilitu sandu ya Jeova. Iya movilinga viae oe una onoandyu “apewa.”—1 Pedro 3:22.
8. Oityi Kristu aundapesile pano pohi opo ahongolele ovalongwa vae votete? Iya ovalie ekahi nokuundapesa hono?
8 Tupu, nospilitu sandu, Kristu “waava ovalume,” vamwe “ovanthita novalongesi.” (Efésios 4:8, 11) Apostolu Paulu walondola Ovakristau ononkhalamutwe okuti: “Litalei nawa onwe muene nohambo aiho, muna ospilitu sandu yemupaka komutwe, opo munthite ewaneno lia Huku.” (Atos 20:28) Etyi ewaneno lio Vakristau liahimbika, aveho ankho vekahi komutwe ovalume valembulwa nospilitu. Ono apostolu novakulu vewaneno mo Jelusalei, ankho ovo ononkhalamutwe mbeongano. Kristu ankho ovo aundapesa pala okuhongolela “ovakuatate” vae aveho ovalembulwa kombanda yoohi. (Hebreus 2:11; Atos 16:4, 5) Momuvo uno wonthyulilo, Kristu wapakula “omalumono ae aeho” ovipuka aviho konthele Youhamba wa Huku, ‘komupika wekolelo nokualunguka’ no kononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova, onthumbo yovalume Ovakristau ovalembulwa. (Mateus 24:45-47) Ovalembulwa nomapanga avo onongi ononkhuavo, vaimbuka okuti tyina valandula ehongolelo lio Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova hono, ngotyo vekahi nokulandula mo Mutumini wavo Kristu.
Kristu Uhimbika Ovilinga Viokuivisa
9, 10. Oñgeni Kristu ahongolela ovilinga viokuyandyanesa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku?
9 Tunde ponthyimbi, o Jesus muene ukahi komutwe wovilinga viokuivisa ouye auho. Oe walekesa oñgeni onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku mbuna okuiviswa kombanda yoohi aiho. Mokueenda kuovilinga viae pano, oe walongesa ono apostolu okuti: “Muhayei nomatapalo ovanthu vouye, nokuhanyingila mepundaumbo lio va Samaria. Anthi, tualeiko okuenda tete konongi mbavomba mbo ondyuo yo Isilayeli. Tyina muenda, ivisei okuti: ‘Ouhamba wokeulu wehika popepi.’” (Mateus 10:5-7) Ono apostolu avalingi ngotyo nombili, pokati ko va Judeu no vokuetavela efendelo liavo, haunene konyima yo Pendekoste yo 33 P.K.—Atos 2:4, 5, 10, 11; 5:42; 6:7.
10 Konyima, nospilitu sandu Jesus wehikiya ovilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku kova Samaria novanthu ovakuavo veheva-Judeu. (Atos 8:5, 6, 14-17; 10:19-22, 44, 45) Opo ehikiye onondaka onongwa pokati kovanthu vouye, Jesus muene waavela Saulu wo ko Tarsu ondundo yokukala Omukristau. Jesus atumu omulongwa wae Anania okuti: “Katuka, enda kondyila iihanwa okuti Yaviuka, kaovole meumbo lia Juda, omulume umwe utiwa o Saulu, wo ko Tarsu. . . . Enda, mokonda omulume oo, omunthu wange naholovona, opo atuale enyina liange kovanthu vouye, no konohamba, no kova Isilayeli.” (Atos 9:3-6, 10, 11, 15) “Omulume oo” wakala o apostolu Paulu.—1 Timóteo 2:7.
11. Oñgeni Kristu ayandyanesa ovilinga viokuivisa nombatelo yospilitu sandu?
11 Etyi omuvo wehikapo wokuyandyanesa ovilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku komalongo a vana veheva-Judeu, ospilitu sandu yahongolela Paulu movilinga vioumisionaliu, akaivisa ko Asia Menor no ko Europa. Ehipululo lia Luka mu Ato liati: “Puetyi ankho [Ovakristau ovauli novalongesi mewaneno lio Antiokia mo Silia] vaumbila Jeova pokati kounyingi nokuliteta kokulia, ospilitu sandu aiti: ‘Pokati kovanthu aveho, nkhoyeleipo Barnabe na Saulu, pala ovilinga neveihanena.’ Ngotyo, veliteta okulia nokulikuambela, iya avevepake omaoko avo aveveyeke vaye.” (Atos 13:2, 3) Jesus oe muene waihana Saulu wo ko Tarsu opo akale ‘otyiti tyae aholovona’ pala okuivisa enyina Liae komalongo. Ngotyo, ondundo yae omphe yovilinga viokuava oumbangi ankho itunda ku Kristu, Omutumini wewaneno. Jesus waundapesa ospilitu sandu opo ovilinga ovio viyandyuluke nawa, mokueenda kuoungendi wavali wa Paulu woumisionaliu. Ehipululo liati “ospilitu ya Jesus,” ine Jesus waundapesa ospilitu sandu, pala okuhongolela Paulu no omundyila yae okuholovona apa vakaivisa. Iya emonekelo alivetuala no ko Europa.—Tanga Atos 16:6-10.
Jesus Uhongolela Ewaneno Liae
12, 13. Oñgeni omukanda wa Revelação ulekesa okuti Kristu ankho utala nawa etyi tyipita mu kese waneno?
12 Jesus ankho utala nawa etyi tyikahi nokupita mewaneno liovalanduli vae ovalembulwa kohale P.K. Oe ankho wanoñgonoka nawa oñgeni ewaneno olio ankho likahi mopaspilitu. Otyo tyimoneka nawa tyina tutanga Revelação o kapitulu 2 na 3. Oe upopia omanyina omawaneno epanduvali, aeho ankho akala ko Asia Menor. (Revelação 1:11) Onthue tuna omahunga aeho okutavela okuti Jesus ankho wii nawa onkhalelo yopaspilitu yowaneno omakuavo ovalanduli vae pano pohi pomuvo opo.—Tanga Revelação 2:23.
13 Jesus wapandele omawaneno amwe mokonda yekolelo liavo nekoleleyo mononkhumbi, nokuapamena mondaka yae, nokuhetavela vokuayapuka motyili. (Revelação 2:2, 9, 13, 19; 3:8) Tupu, waavelele onondonga mbapama omawaneno omanyingi mokonda ohole ankho vena nae yapola, nokuyekelela efendelo liomatutu, noumbalehi, neliyapauko. (Revelação 2:4, 14, 15, 20; 3:15, 16) Mokonda oe onkhalamutwe yopaspilitu, alo umwe ya vana aavelele elondolo liapama, Jesus wati: “Aveho vana ame ndyihole, ame ndyiveviyula nokuvelonga. Moluotyo, kala nombili, nokulivela.” (Revelação 3:19) Namphila ekahi keulu, Jesus ankho utualako okuhongolela omawaneno ovalongwa vae pano pohi nospilitu sandu. Konthyulilo yonondaka atumisa omawaneno, oe wati: “Una, wokuna omatwi atehelele etyi ospilitu ipopila omawaneno.”—Revelação 3:22.
14-16. (a) Oñgeni Jesus alekesa okuti Omutumini wakola omutima wovanthu va Jeova pano pohi? (b) Jesus okukala novalongwa vae ononthiki ambuho alo konthyulilo, tyikahi nokueta tyi? (c) Oityi matyikapopiwa monthele mailandulako?
14 Tuamona okuti Mingeli (Jesus) walekesile okuti oandyu yavilapo Omutumini wo Isilayeli. Konyima, Jesus wali Omutumini womutima wakola, Nokunthita nohole ovalongwa vae votete. Mokueenda kuovilinga viae pano pohi, oe wahongolelele ovilinga viokuivisa, iya konyima yetutilo liae, oe wahongolela nawa ovilinga viokuyandyanesa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku.
15 Okuhulililako Jesus ankho una okuundapesa ospilitu sandu pala okuyandyanesa ovilinga viokuava oumbangi alo oku kuaoyela oohi. Puetyi ehenelonde keulu, Jesus wapopila ovalongwa vae okuti: “Tyina ospilitu sandu yamemulaukila, onwe mamupewa ononkhono amukala onombangi mbange mo Jelusalei no mo Judeia no ko Samaria, alo kononthele mbokokule-kule kombanda yoohi.” (Atos 1:8; Tanga 1 Pedro 1:12.) Nehongolelo lia Kristu, kuaavelwe oumbangi omunene mokueenda kuomuvo wono apostolu.—Colossenses 1:23.
16 Mahi Jesus walekesile okuti ovilinga ovio mavitualako alo konthyulilo. Etyi Jesus atuma ovalanduli vae okuivisa nokulinga ovalongwa pokati kovilongo aviho, oe alae okuti: “Ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.” (Mateus 28:19, 20) Tunde etyi avialekwa kouhamba mo 1914, Kristu ukahi nokuundapa vali unene novalongwa vae tyipona kohale, mokonda Omutumini wavo. Ovilinga viae ovinene tunde mo 1914, mavikapopiwa monthele ilandulako.
[Onondaka Poutoi]
a Opo unoñgonoke eulo olio, tala okapitulu 11 komukanda Preste Atenção à Profecia de Daniel!
Omapulo Okupitulula
• Oñgeni Omona wa Huku alekesa okuti ankho Omutumini wombili mo Isilayeli?
• Oñgeni Kristu ekahi nokuhongolela ewaneno liae pano pohi?
• Oñgeni Kristu ekahi nokuhongolela ovilinga viokuyandyanesa onondaka onongwa?
• Oityi tyilekesa okuti Kristu utala nawa onkhalelo ya kese waneno mopaspilitu?
[Ehangununo liolutalatu pefo 24]
“Ame ndyikahi nokutuma oandyu komutwe wove”
[Ehangununo liolutalatu pefo 26]
Ngetyi alingile kohale, Kristu “waava ovalume” pala okunthita ohambo yae