Omapulo Ekwi Konthele Yotyihola Akumbululwa
1 Okuti onkhali yalingilwe na Andau na Eva motyikunino tyo Endene otyihola?
▪ Ekumbululo: Ovanthu ovanyingi vasoka okuti otyinyango tyailikilwe motyikunino tyo Endene otyihola. Mahi, Ombimbiliya kailongesa ngotyo.
Tala: Alo umwe etyi Eva ehenelingwe, Huku wapopila Andau opo ahalie otyinyango “tyomuti wokunoñgonokesa otyiwa notyivi.” (Gênesis 2:15-18) Huku ankho kekahi nokuilika otyihola, mokonda Andau ankho ukahi aike. Tupu, Huku waavela Andau na Eva otyitumino tyayandyuluka nawa tyati, “lityitei, amukala ovanyingi, amuyulisa oohi aiho.” (Gênesis 1:28) Okuti Huku woluembia ankho upondola okutuma ovalinepi votete ‘okuyulisa oohi,’ tyakutikinya okulinga otyihola, iya konyima evehitisa mokonda yokualinga etyi evetuma?—1 João 4:8.
Tupu, Eva ankho kekahi nomulume wae etyi ‘atokola otyinyango [tyailikwa] ali. Etyi omulume wae eya, tupu emuavela, iya nae ali.’—Gênesis 3:6.
Okuhulako, Huku kanumanene na Andau na Eva etyi valinga otyihola avatyiti ovana. (Gênesis 4:1, 2) Tyotyili, otyinyango Andau na Eva valia katyilekesa okuti valinga otyihola, anthi otyinyango umwe tyaima komuti.
2 Okuti Ombimbiliya iilika otyihola?
▪ Ekumbululo: Omukanda wotete Wombimbiliya upopia okuti o Huku walinga ovanthu, “omulume nomukai.” Huku wapopile okuti ovipuka aviho alinga “viaviuka nawa.” (Gênesis 1:27, 31) Konyima, Huku watuma ovahoneki Vombimbiliya okulonga ovalume okuti: “Hambukwa nomukai wo poukuendye wove . . . Omavele ae ekuhambukiswe apeho.” (Provérbios 5:18, 19) Okuti onondaka ombo mbulekesa okuti Ombimbiliya iilika otyihola?
Tyimoneka nawa okuti Huku kalingile vala ovanthu nepondolo liokulityita, mahi tupu walinga ononguwo monkhalelo ongwa opo ovalinepi valekese ohole kese umwe ena namukuavo, nokuveetela ehambu. Otyihola tyipondola okuhambukiswa omulume nomukai velinepa.
3 Okuti Ombimbiliya itavela omukai nomulume valale kumwe tyahalingile okasamendo?
▪ Ekumbululo: Ombimbiliya ipopia nokuayandyuluka okuti “Huku makakoyesa vana valinga omaundalelapo.” (Hebreus 13:4) Ondaka yo Gregu porneia yapitiyua oundalelapo, ovikando ovinyingi ipopia konthele yavana valinga otyihola tyehelinepele.a Ngotyo, komaiho a Huku katyaviukile omulume nomukai vakale kumwe namphila komutwe vasoka okulinga okasamendo.
Namphila omulume nomukai velihole unene, nkhele Huku uhanda valinge okasamendo tyina vehenelinge otyihola. O Huku wetulinga nepondolo liokukala nohole. Otyituwa tyotete tya Huku ohole. Mahi, oe una ehunga liokupopia okuti otyihola tyina okulingwa vala navana velinepa, ngetyi matyilekesa onthele mailandulako.
4 Okuti okunepa oluvale tyaviuka?
▪ Ekumbululo: Kohale, Huku ankho utavela omulume anepe oluvale. (Gênesis 4:19; 16:1-4; 29:18–30:24) Mahi, Huku haeko wahinda okuti ovalume vena okunepa oluvale. Oe waavelele vala Andau omukai wike.
Huku watuma Jesus Kristu okupopia otyitumino Tyae tyokunepa vala omukai wike. (João 8:28) Etyi apulwa konthele yotyinepo Jesus wati: “Una wevetunga tunde ponthyimbi, wevetungile omulume nomukai, iya ati: ‘Moluotyo omulume masipo he na ina, eliwaneka nomukai wae, iya ovo vevali avakala ohitu ike vala.’”—Mateus 19:4, 5.
Konyima, Huku atumu omulongwa umwe wa Jesus okuhoneka okuti: “Kese mulume akale nomukai wae muene, iya kese mukai akale nomulume wae muene.” (1 Coríntios 7:2) Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti kese omulume wanepa upewa otyilinga mewaneno lio Vakristau, una okukala ‘omulume womukai wike vala.’—1 Timóteo 3:2, 12.
5 Okuti tyapenga omukai wanepua okunwa ovihemba vimutyilika okukala omulemi?
▪ Ekumbululo: Jesus katumine ovalongwa vae vakale novana. Tupu, nawike omulongwa wa Jesus wapopile konthele yotyo. Mombimbiliya mutupu natyike tyipopia okuti okulityilika okutyita ovana katyaviukile.
Ngotyo, ovalinepi ovo muene vena okutokola inkha mavakala ine kamavakala novana. Tupu vapondola okutokola ovana veñgapi vahanda iya onalupi mavakala novana ovo. Inkha omulume nomukai vaholovona okunwa ovihemba vityilika okukala omulemi, mahi vihapolopo eimo, olio etokolo liavo muene.b Nawike upondola okuvekoyesa.—Romanos 14:4, 10-13.
6 Okuti otyivi okupolapo eimo?
▪ Ekumbululo: Omuenyo komaiho a Huku ukola, iya oe utala olukembe lukahi meimo ngatyina omunthu. (Salmo 139:16) Huku wapopia okuti omunthu upondola okukoyeswa inkha ulinga omapita olukembe luhenetyitwe. Ngotyo, komaiho ae, una upolapo eimo omuipai.—Êxodo 20:13; 21:22, 23.
Mahi, inkha pamoneka otyitateka iya ondotolo aipopi okuti ovalinepi vena okuholovona inkha mavayovola omuenyo wa ina ine o wolukembe lukahi meimo? Konthele yotyo, ovalinepi vena okutokola omuenyo walie mavayovola.c
7 Okuti Ombimbiliya itavela ovanthu velihenge?
▪ Ekumbululo: Au. Mahi, Jesus walekesa okuti kuna vala ehunga like pala ovalinepi velihenge, etyi ati: “Kese omulume uhenga omukai wae uhalingile oumbalehi [otyihola kondye yotyinepo] akanepa omukuavo, ukahi nokulinga oumbalehi.”—Mateus 19:9.
Huku uyele vana vakemba, nokulavisa opo vahenge una velinepa nae. Oe makakoyesa vana vayekapo ovakai vavo, haunene tyina vetyilinga opo vakanepe omukai omukuavo.—Malaquias 2:13-16; Marcos 10:9.
8 Okuti Huku utavela otyituwa tyovalume valala poyavo?
▪ Ekumbululo: Ombimbiliya kaitavela oundalelapo, tyakutikinya otyituwa tyovalume valala poyavo. (Romanos 1:26, 27; Gálatas 5:19-21) Namphila Ombimbiliya ipopia nokuayandyuluka okuti Huku uyele otyituwa otyo, tupu tutyii okuti, “Huku una oluembia olunene novanthu, waava Omona wae wongunga, opo kese omunthu ukala nekolelo mwe ahakanyimueko, mahi akakale nomuenyo uhapu.”—João 3:16.
Namphila Ovakristau votyotyili veyele otyituwa otyo, mahi vena oluembia novanthu aveho. (Mateus 7:12) Huku uhanda ‘tuhumbe ovanthu aveho.’ Ngotyo, Ovakristau votyotyili kavalingi onya vana vena otyituwa otyo.—1 Pedro 2:17.
9 Okuti otyivi okupopila motelefone, no mo Internete ovipuka konthele yotyihola?
▪ Ekumbululo: Otyihola motelefone tyakutikinya okupopia ine okutehelela ovipuka ovivi konthele yotyihola nokutumisa vakuenyi omalutalatu ovanthu vahavalele. Otyihola mo Internete tyakutikinya okutala ine okutomphola novanthu konthele yotyihola.
Ombimbiliya kaipopi konthele yovipuka ovio vilingwa hono. Mahi ipopia okuti: “Oundalelapo, novipuka aviho viasila, ine elungavi, vihapopiwe pokati kenyi, ngetyi tyaviuka kovanthu ovasukuki. Ine ovituwa vikundisa, netompho liowova, ine omihe viokutukana, novipuka vihaviukile.” (Efésios 5:3, 4) Ovituwa ovio viokupopila motelefone, no mo Internete ovipuka konthele yotyihola, vikalesa ovanthu nolusoke luahaviukile konthele yotyihola, nokuhongiliya ovanthu okutyilinga kondye yotyinepo. Ovituwa ovio kavikuatesako ovanthu okukondola omahando avo otyihola, anthi vivekalesa nelungavi.
10 Oñgeni Ombimbiliya itala otyituwa tyokuliseketa kononguvo?
▪ Ekumbululo: Ombimbiliya kaipopi nokuayandyuluka otyituwa tyomunthu okuliseketa kononguvo elitehelela ngatyina alala nomunthu omukuavo. Mahi, Ondaka ya Huku ilondola Ovakristau okuti: “Ipaei ononthele mbolutu luenyi, konthele yomahando a pano pohi, omaumbalehi, nesilo, noluiho luotyihola.”—Colossenses 3:5.
Otyituwa tyokuliseketa kononguvo ngatyina alala nomunthu tyituala omunthu okukala nelungavi, nolusoke luahaviukile konthele yotyihola. Ombimbiliya itupameka okuti Huku wavela “ononkhono mbavilapo” vana valinga ononkhono mbokuyekapo otyituwa otyo.—2 Coríntios 4:7; Filipenses 4:13.
[Onondaka Poutoi]
a Ondaka porneia tupu ipopia ovipuka vilingwa vihelikuatele nevangelo lia Huku etyi alinga ononguwo, ngoumbalehi, novalume valala poyavo, nokulala novinyama.
b Opo unoñgonoke vali etyi Ovihonekwa vipopia konthele yokutandwa pala okutyilika omunthu okutyita, mbambavo tala onthele “Perguntas dos Leitores” mo Sentinela 15 ya Junho yo 1999, pomafo 27-28.
c Opo unoñgonoke vali inkha omukai wakuatua kononkhono upondola okupolapo eimo, tala o Despertai! 22 ya Maio yo 1993, pomafo 10-11, yalingua no Nombangi mba Jeova.