ONTHELE YOKULILONGESWA 8
Lityilika Onkhi Opo Ukale Nombembwa na Vakuenyi
“Ngotyo tulingei ovipuka vieta ombembwa novipuka vitupameka kumwe na vakuetu.” — LOMA 14:19.
OTYIIMBO 113 Ombembwa Yovanthu va Huku
ETYI MATULILONGESAa
1. Oityi tyaendele mombunga ya Sakoo mokonda yonkhi?
SAKOO ankho uhole ovana vae, mahi haunene ankho uhole vali Suse. Pomuvo opo Suse ankho una omanima 17. Oñgeni otyo tyakalesile ovakulu vae? Avemulu onkhi, iya mokonda yotyo, avahimbika okumuyala. Suse kalingile otyipuka natyike otyivi tyipondola okumuyalesa. Mahi no ngotyo, ovakulu vae avemulandesa opo akale omupika, iya avakembe ku tate yavo okuti omona wae ankho ehole unene waliwa notyinyama. Mokonda yonkhi, ovakulu va Suse vahanyene ombembwa mombunga yavo. Tyihe-otyo vala, aveihameka omutima wa tate yavo. — Gên. 37:3, 4, 27-34.
2. Ngetyi tyipopia Ova Galata 5:19-21, omokonda yatyi tuesukisila okulityilika onkhi?
2 Ombimbiliya ipopia okuti onkhib otyituwa tyimwe otyivi tyilinga onthele ‘yovilinga violutu.’ Tyihe-otyo vala, omunthu wokuna onkhi kamakapiñgana Ouhamba wa Huku. (Tanga Ova Galata 5:19-21.) Onkhi apeho ilunda omunthu okukala novituwa ovivi, ngetyi okunumana unene, nokuhelivili na vakuavo.
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Etyi tyaendele na Suse tyilekesa okuti onkhi ipondola okunyona oupanga, nokuhanya ombembwa mombunga. Onthue nalumwe matulingi ovipuka ovakulu va Suse valingile. Mahi tuesukisa okulunguka mokonda nkhele tuvakuankhali iya tuna omutima omukengeleli. (Jer. 17:9) Pamwe-pamwe tulwa onkhi vakuetu. Otyo monthele ei matulilongesila onongeleka mbo Mbimbiliya mbulekesa oityi tyipondola okukulisa onkhi momutima wetu. Konyima atutale ononkhalelo mbumwe mbokuluisa onkhi opo tukale nombembwa na vakuetu.
OITYI TYIPONDOLA OKUETA ONKHI?
4. Omokonda yatyi ova Filisteu valuile onkhi Isake?
4 Tyina vakuetu ovahona. Ova Filisteu valuile onkhi Isake mokonda ankho una ovipako ovinyingi. (Gên. 26:12-14) Atee umwe avahihila ononyombo mba Isake opo ehetyivile okunuisa ovipako viae. (Gên. 26:15, 16, 27) No hono kuna ovanthu vamwe vekahi ngova Filisteu. Valwa onkhi vana vena vali ovipuka kuvo. Vahanda ovipuka ovio vikale viavo iya vaovola ononkhalelo mbokuvetokesisa.
5. Omokonda yatyi omalombe onongeleya mbova Sundeu aluile onkhi Sesusi?
5 Tyina mukuetu apandwa. Omalombe onongeleya mbova Sundeu aluile onkhi Sesusi mokonda ovanthu ankho vemupanda unene. (Mat. 7:28, 29) Sesusi ankho watumwa na Huku opo alongese otyili. Mahi no ngotyo, omalombe oo, ayandyanesa omatutu opo asilise ovituwa vya Sesusi. (Malu. 15:10; Suau 11:47, 48; 12:12, 13, 19) Oityi otyo tyitulongesa? Vamwe vapandwa unene novakuatate mewaneno mokonda vena ovituwa oviwa. Ngotyo, tuesukisa okulunguka opo tuhakale nonkhi navo. Otyipuka tyimwe tupondola okulinga, okuhetekela ovituwa viavo oviwa. — 1 Kol. 11:1; 3 Suau 11.
6. Oityi Diotelefe alingile tyalekesile okuti ankho una onkhi?
6 Tyina vakuetu vena ovilinga mewaneno. Diotelefe waluile onkhi ovakuatate ankho vena otyilinga tyokuhongolela ewaneno potyita tyo tete. Wayandyanesile omatutu konthele ya apositolu Suau, no vakuavo opo ovakuatate momawaneno vayekepo okukala nonthilo navo. Atyiho otyo omokonda ankho ‘uhanda okukala pomphangu yo tete’ mewaneno. (3 Suau 9, 10) Onthue nalumwe matulingi ovipuka Diotelefe alingile. Mahi no onthue tupondola okuhimbika okulwa onkhi omukuatate umwe wapewa otyilinga tyimwe onthue tuhanda. Otyo haunene tyipondola okumoneka-po tyina tusoka okuti no onthue tuafuapo pala okutyilinga, na tyina tusoka okuti tupondola okutyifuisapo vali nawa.
Omutima wetu ukahi ngeheke, iya ovituwa vietu oviwa vikahi ngo nonthemo. Mahi onkhi ikahi ngevu ine eholi. Inkha tukala nonkhi kamatukala novituwa oviwa, ngetyi oluembia, nokankhenda, nouwa-tima (Tala opalagrafu 7)
7. Oñgeni onkhi ipondola okutukalesa?
7 Onkhi ikahi ngevu ine eholi. Inkha onkhi ikulila momutima wetu, tyipondola okupuiya okuitukula-mo. Onkhi itulunda vala okukala novituwa ovikuavo ovivi, ngetyi omalityindailo, nelungavi. Iya ngetyi tyilinga eholi, tyina tuna onkhi, oluembia, nokankhenda, nouwa-tima, kaviyele momutima wetu. Ngotyo, tyina tuamamono okuti onkhi ikahi nokukulila momutima wetu, tuesukisa okuitukula-mo liwa-liwa. Oityi matyitukuatesako okulityilika-yo?
LIOLA OMUTIMA, OHAMBUKILWA ETYI UNA
Oñgeni tupondola okutukula onkhi momutima wetu? Ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako okutukula onkhi momutima, atukala ovanthu veliola omutima iya vahambukilwa etyi vena (Tala ono palagrafu 8-9)
8. Ovituwa patyi mavitukuatesako okuluisa onkhi?
8 Onthue tupondola okuluisa onkhi tyina tukala novituwa ngevi: Okuliola omutima, nokuhambukilwa etyi tuna. Inkha tukala novituwa ovio, onkhi kamaikulila momutima wetu. Okuliola omutima tyitukuatesako okuhasoko okuti tuakolela vali ku vakuetu. Omunthu wokueliola omutima kasoko okuti una okupewa vali ovipuka ku vakuavo. (Gal. 6:3, 4) Iya omunthu wokuhambukilwa etyi ena, kaeleka ovipuka ena no vya vakuavo. (1 Tim. 6:7, 8) Inkha tuliola omutima, atuhambukilwa etyi tuna, matuhambukilwa ovipuka oviwa vakuetu vakala navio.
9. Ngetyi tyipopia Ova Galata 5:16 no Ova Filipu 2:3, 4, ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako okulinga-tyi?
9 Opo tuhakale nonkhi, atuliolo omutima iya atuhambukilwa etyi tuna, tuesukisa okukuatesuako nononkhono mba Huku. (Tanga Ova Galata 5:16; Ova Filipu 2:3, 4.) Ononkhono mba Huku mbupondola okutukuatesako okutala nawa etyi tyikahi momutima wetu. Siovaa upondola okutukuatesako okulipola omalusoke omavi, atukala nomalusoke omawa. (Sal. 26:2; 51:10) Pahe matulilongesa onongeleka mbovanthu vevali vetyivilile okulityilika onkhi: Moisesi na Paulu.
Omukuendye omu Isilayeli wahatekela ku Moisesi na Josue opo evepopile okuti pena ovanthu vevali vena nokulinga ovipuka vihena oku viapilukila ngetyi tyilinga ovauli. Pahe Josue ukahi nokupopila Moisesi opo ekevetyilike. Mahi Moisesi ukahi nokumupopila okuti wahambukwa etyi Siovaa eveavela ononkhono mbae (Tala opalagrafu 10)
10. Oityi ankho tyipondola okukalesa Moisesi nonkhi? (Tala olutalatu lwo kondye.)
10 Moisesi ankho una otyilinga tyakolela tyokuhongolela ovanthu va Huku. Mahi ankho kasoko okuti oe vala wafuapo opo alinge otyilinga otyo. Mongeleka, nthiki imwe Siovaa watepulile kononkhono avelele Moisesi, embuavela onombuale mbo Isilayeli ankho mbuli pekaka liefendelo. Mahi apakala vala katutu, Moisesi atolelwa okuti onombuale onombali ankho mbeheli pekaka liefendelo, navo vatambula ononkhono mba Huku iya ankho vekahi nokulinga ovipuka haunene vilingwa novauli. Oityi Moisesi alingile etyi Josue emuita opo ekevetyilike? Moisesi kaluile onkhi ovakulu ovo vevali. Mahi wahambukilwe unene etyi amona okuti navo ankho vena ononkhono mba Huku. (Núm. 11:24-29) Oityi tulilongesila ku Moisesi?
Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okulekesa okuti veliola omutima nga Moisesi? (Tala ono palagrafu 11-12)c
11. Oñgeni ovakulu vewaneno vapondola okuhetekela Moisesi?
11 Inkha umukulu wewaneno, okuti wapopililwe-ale opo ulongese omukuatate umwe otyilinga ove uhole unene? Mongeleka, hamwe utyihole tyokuendesa Omutala Womulavi onosimanu ambuho. Pahe avekuiti ulongese omukuatate umwe opo nae etyivile okuendesa nawa Omutala Womulavi. Oñgeni mokala? Inkha uliola omutima, kumelitehelela omapita. Atee umwe mokala nehambu liokumukuatesako.
12. Oñgeni ovakuatate ovanyingi vekahi nokulekesa okuti veliola omutima iya vahambukilwa etyi vena?
12 Tala otyipuka otyikuavo tyikahi nokumoneka novakuatate vokuakulupa. Vamwe vali ononkhalamutwe mbovakulu vewaneno mokueenda kuomanima omanyingi. Mahi tyina vamatuukisa omanima 80, otyilinga tyae, una okutyiavela omukuatate omukuavo. Tupu tyina ovatalelipo womawaneno vatuukisa omanima 70 vapewa otyilinga otyikuavo. Iya omanima ano, ovakuatate ovanyingi no nomphange vaundapa mo Mbetele, vekahi nokupewa ovilinga ovikuavo. Ovakuatate ovo, kavanumanena vana vokuesala novilinga ankho valinga.
13. Oityi ankho tyipondola okulunda Paulu okulwa onkhi ono apositolu 12?
13 Apositolu Paulu nae ankho weliola omutima iya ankho uhambukilwa etyi ena. Kayekele onkhi ikulile momutima wae. Waundapele unene movilinga viokuivisa, mahi mokonda ankho weliola omutima, apopi okuti: “Ame ndyinkhelo yono apositolu, hatele-mo okuihanwa okuti o apositolu.” (1 Kol. 15:9, 10) Paulu wakala vala Omukilisitau konyima yetyi Sesusi atutiliswa. Ngotyo, kakalele nelao liokulandula Sesusi ngono apositolu 12. Namphila Paulu ankho o “apositolu yatumwa ku vana veheva Sundeu,” mahi no ngotyo, nalumwe akalele umwe pono apositolu 12. (Loma 11:13; Ovil. 1:21-26) Paulu ankho upondola okuvelinga onkhi mokonda yotyilinga tyavo, noupanga ankho vena na Sesusi. Mahi hatyoko alingile. Oityi tyemukuatesileko? Okuhambukilwa etyi ena.
14. Oityi matulingi inkha tuliola omutima, atuhambukilwa etyi tuna?
14 Inkha tuliola omutima, atuhambukilwa etyi tuna nga Paulu, no onthue matukala nonthilo notyilinga vakuetu vapewa na Siovaa. (Ovil. 21:20-26) Siovaa waavela ovakulu vewaneno otyilinga tyokuhongolela ewaneno. Siovaa utyii okuti ovakulu vewaneno ovakuankhali, mahi no ngotyo wapopia okuti otyiawa aavela aveho mewaneno. (Efe. 4:8, 11) Tyina tukala nonthilo novakulu vewaneno, atuendela muetyi vetupopila, tukala noupanga omuwa na Siovaa, nombembwa na vakuetu.
“TULINGEI OVIPUKA VIETA OMBEMBWA”
15. Oityi tuesukisa okulinga?
15 Pana pena onkhi petupu ombembwa. Tuesukisa okutukula onkhi momutima wetu. Mahi pena vali otyipuka otyikuavo tuna okulunguka. Tuesukisa okulityilika okukuna onkhi momitima vya vakuetu. Tuna okulinga ovipuka ovio vivali opo tutyivile okuendela motyitumino tya Siovaa ‘tyokulinga ovipuka vieta ombembwa novipuka vitupameka kumwe na vakuetu.’ (Loma 14:19) Mahi oityi tuesukisa okulinga opo tuhakune onkhi momitima vya vakuetu? Iya oityi matyitukuatesako okukala nombembwa na vakuetu?
16. Oityi tupondola okulinga opo tukuateseko vakuetu okuluisa onkhi?
16 Ovipuka tulinga vipondola okuhongiliya vakuetu. Ouye utulunda ‘okulekesa’ kovanthu etyi tuna-tyo. (1 Suau 2:16) Mahi okulimphanda tyieta vala onkhi. Opo tuhakune onkhi momitima vya vakuetu, tuesukisa okulityilika okupopia unene ovipuka tuna, novipuka tuhanda okulanda. Otyipuka otyikuavo tuhapondola okulinga, okulimphandela ovilinga tuna mewaneno. Mokonda tyina tukalela vala okupopia konthele yovilinga vietu, ongatyina tukahi nokupaka ombumbi momitima vya vakuetu opo onkhi ikule. Mahi pena ovipuka vimwe tupondola okulinga opo tukuateseko vakuetu okulitehelela nawa iya atukala nombembwa, newaneko mewaneno. Mongeleka, tupondola okuvelekesa okuti tuesuka navo, nokupandula ovipuka oviwa valinga.
17. Okuti ombunga ya Sakoo yahonyene vali? Hangununa.
17 Muaina tyitavela okulityilika onkhi! Tutalei vali ongeleka yovakulu va Suse. Etyi valinga onya Suse pakalele ehimbwe. Mahi konyima avemuvasi ko Isitu. Mokonda Suse ankho uhanda okutala inkha ovakulu vae vapiluluka, ehelipopi liwa. Eveavela okulia, iya ondenge yae Benjamim, emuavela vali unene ku vakuavo. (Gên. 43:33, 34) Mahi Ombimbiliya kaipopi okuti ovakulu vae valuile onkhi Benjamim. Atee umwe pahe ankho vesuka unene nondenge yavo, na tate yavo Sakoo. (Gên. 44:30-34) Ombunga ya Sakoo aihonyo mokonda ovana vae vatukulile onkhi momitima viavo. (Gên. 45:4, 15) Tupu, inkha no onthue tutukula onkhi momutima wetu, matukala nombembwa mewaneno no mombunga.
18. Ngetyi tyipopia Tiaku 3:17, 18, oityi matyimoneka-po inkha tukala ovana-mbembwa?
18 Siovaa uhanda tulityilike onkhi, atukala nombembwa na vakuetu. Tuesukisa okulikuatesila opo tulinge ovipuka ovio vivali. Mokonda ngetyi tuelilongesa, tuna eyembelo lyo kulwa onkhi vakuetu. (Tia. 4:5) Tyihe-otyo vala, tukala pokati kovanthu vena onkhi. Mahi inkha tuliola omutima, atuhambukilwa etyi tuna iya atupandula vakuetu, nii kamatukala nonkhi. Matukala ovana-mbembwa. Iya ombembwa oyo, maitukuatesako okukala novituwa ovikuavo oviwa. — Tanga Tiaku 3:17, 18.
OTYIIMBO 130 Kala Omueveli
a Eongano lya Siovaa lina ombembwa. Mahi ombembwa oyo, ipondola okupwa-po inkha tulwa onkhi vakuetu. Onthele ei, maipopi ovipuka vipondola okueta onkhi. Tupu matulilongesa oñgeni tupondola okulityilika onkhi, netyi tuesukisa okulinga opo tukale ovana-mbembwa.
b ONONDAKA MBAHANGUNUNWA: Ombimbiliya ipopia okuti omunthu wokuna onkhi, uhanda ovipuka vakuavo vena iya utaindya ononkhalelo mbokuvetyilika okukala navio.
c ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Eliongiyo liovakulu wewaneno. Ombuale yaitwa opo ilongese omukuendye okuendesa Omutala Womulavi, opo ha akale omuendesi. Namphila ombuale ihole otyilinga otyo, mahi no ngotyo yetavela etyi tyapopia ovakulu vewaneno vakuavo, ailongesa omukuendye. Pahe ikahi nokumupandula.