Ovanthu Vapewa Onombolo Komahuviso

1. Oityi vokwapopiwa m’Ombimbiliya ankho valia vali unene?

OVANTHU vokwapopiwa m’Ombimbiliya, otyipuka ankho valia vali unene onombolo. (Ehim. 14:18; Luka 4:4) Otyo Ombimbiliya monovelesikulu mbumwe pokupopia okulia yatila vala “ombolo.” (Mat. 6:11; Ovil. 20:7, nokatoi kokulilongesa m,Ombimbiliya yoputu) No pomahuviso evali Sesusi alingile, ankho pena vali unene onombolo. (Mat. 16:9, 10) Tyimwe Sesusi alingile tyahipululwa momukanda wa Swau okapitulu 6. Tyina tulilongesa etyi Sesusi alingile, matutale onondunge tukopa-mo tuna okulandula hono.

2. Nthiki imwe ovalongwa valingile otyiho nokwovola okulia mokonda yatyi?

² Nthiki imwe ovatumwa va Sesusi vakaivisile, etyi vatunda movilinga viokwivisa, Sesusi eveti tulondei mowato, avatauluka elunga lyo Ngalileya, vaovole apa vakakala nkhele vapululukwe-po. (Malu. 6:7, 30-32; Luka 9:10) Avaende avavasi pamwe pekahi nawa ponthele pepunda-umbo lyo Mbetesaita. Kavakalele-po-ale ehimbwe, vakati ñgana ovanthu ovanyingi-nyingi veya ku Sesusi. Sesusi eheveniange vala ngootyo, eveetesila-mo onkhenda, ahimbika okuvelongesa evi viayemba Kouhamba wa Huku, nokuhakula ava vavela. Etyi pahe lietaka, ovalongwa avai mokulipula opi ovanthu ovo aveho mavakavasa okulia. Vamwe ankho tyipondola vatyinda umwe okakulia, mahi ovanyingi vatyo ankho vena okunyingila mosandyala vakalande okulia. (Mat. 14:15; Swau 6:4, 5) Oityi Sesusi alingile?

SESUSI UPA OVANTHU ONOMBOLO KOMAHUVISO

3. Sesusi wapopilile ovalongwa vae valingile-tyi ovanthu ovanyingi-nyingi ankho vena-vo? (Tala olutalatu lwo kondye.)

³ Sesusi apopila ovatumwa vae eveti: “Au vahaye, onwe veavelei tyokulia.” (Mat. 14:16) Mahi tyina utala ankho ngoti katyivilwa-le mokonda pena ovalume vekehika po 5.000. Okuyawisa-ko ovakai novana, tyipondola vekehika umwe 15.000. Opi ankho mapakavasiwa okulia pala ovanthu ovo aveho? (Mat. 14:21) Andelee ati: “Apa pena omona una onombolo ononthano mbosevata nonombisi onombali. Mahi pahe ovanthu ngaava aveho mambuvelingi-tyi?” (Swau 6:9) Pomuvo opo, ovanthu ankho valia vali unene onombolo mbosevata. Ya ombisi yatyo yatiwa onthutu vala, tyipondola ankho yalinga unene omongwa, nokwakukuta yakukuta vala. Ngwe omona watyo oo wapopiwa, ankho una vala onombolo ononthano nonombisi onombali. Okuti mambutuuka umwe ovanthu ovo aveho?

4. Onondunge patyi tukopa mu Swau 6:​11-13? (Tala omalutalatu.)

⁴ Mokonda Sesusi ankho uhanda umwe okulinga otyali ovanthu ovo, evepopila vapumphame meholi, avapumphama ovinkhunkha-ovinkhunkha. (Malu. 6:39, 40; tanga Swau 6:11-13.) Ombimbiliya yati Sesusi apandula Tate yae etyi pamoneka ombolo nombisi. Tyata-mo umwe okupandula ku Huku, mokonda oe upa ovanthu okulia. Otyo tyituhinangelesa okuti tuna okuhetekela Sesusi, okulikwambela tyina twehenelie, tyilinge twike vala tyilinge tuli povanyingi. Sesusi pahe atumu ovanthu vapewe okulia, aveho avali umwe avekuta, nkhele apahupu vali. Sesusi atumu ovio viokwahupa-po viongololwe viahapeseke, haa vikaliwe vali nawa. Otyo tyitulongesa okuti tuna okukwata nawa ovipuka tuna-vio, atuhanyane vala navio. Ine una ovana, upondola okutomphola navo etyi tyalingile Sesusi, amutale etyi mulilongesila-ko tyiyemba kokulikwambela, nokuyakula nawa ovaenda, nokulinga ovanthu votyali.

5. Ovanthu valingile ñgeni etyi vatala etyi Sesusi evelingila? Sesusi yatyo alingi ñgeni?

⁵ Ovanthu avahambukwa unene novipuka Sesusi evelongesile, nomahuviso ankho eli nokulinga. Ovanthu ankho vetyii okuti Mwisesi watile, haa Huku matumu omuuli umwe omunene. Pahe tyipondola ankho velipula ine ‘Sesusi oe omuuli watyo wapopilwe.’ (Epal. 18:15-18) Tyipondola vasokele avati, ine oe yatyo, opo malingi omutumini omuwa, metyivili okupa okulia otyilongo atyiho. Monthiki yatyo omo, ovanthu ‘avahande okukwata Sesusi vemulinge ohamba.’ (Swau 6:14, 15) Ine Sesusi wetavelele, ñgeno welipaka po viovatumini vova Sundaa ankho vatuminwa nova Loma pomuvo opo. Mahi okuti wetavelele? Au, ketavelele. Ombimbiliya yati: ‘Sesusi atundu-po liwa aende no komphunda.’ Namphila ovanthu vemuhindilile elipake mo viovatumini, mahi ngwe ketavelele. Otyo tyitulongesa-tyi?

6. Oityi tuna okulinga tyimoneke okuti tuhetekela Sesusi? (Tala olutalatu.)

⁶ Onthwe hono, vakwetu kamavetuti onombolo mbehehi mbulingei ononyingi komahuviso, nokututi hakulei ava vavela. Tupu kamavetuti lingei onohamba mutumine otyilongo. Mahi tyina tyameya-po tyokukoya ou matumina otyilongo, vapondola okutuhindila noonthwe tulipake-po, vapondola okututi tuhulei ku ngandi, metyivili okutumina nawa. Okutalela kweetyi tyalingile Sesusi, tyimoneka umwe nawa etyi tuna okulinga povipuka ngoopo. Sesusi ketavelele okulipaka po viovatumini. Nthiki imwe watile: “Ouhamba wange ha wouye uno.” (Swau 17:14; 18:36) Noonthwe hono, tuna okusokela kokulike na Sesusi atulingi ngeetyi alingile. Onthwe twahula umwe vala Kouhamba wa Huku, tuupopia movanthu tupu tuwiita momalikwambelo. (Mat. 6:10) Nkhele tukondokei vali apa pahipulula etyi Sesusi alingile tyokupa ovanthu okulia komahuviso, tutale vali etyi tupondola okulilongesila-ko.

“TYONOMBOLO TYILEKESA-TYI”

7. Oityi Sesusi alingile, ya oityi ovatumwa valingile? (Swau 6:16-20)

⁷ Etyi Sesusi apa ovaunyingi okulia, apopila ovatumwa vae valonde mowato vakondoke noko Kafalanau. Ngwe povaunyingi ahene-po aende no komphunda opo vehemulinge ohamba. (Tanga Swau 6:16-20.) Ovatumwa ovo pokwenda, melunga amukatuka omphepo imwe onene, omanyonda elunga aeya nononkhono. Tyina vakati ñgaa Sesusi uli nokweendela kombanda yomaande uya no kuvo. Aihana Petulu nae aendele kombanda yomaande. (Mat. 14:​22-31) Etyi Sesusi ehika powato omphepo aitulu. Otyipuka otyo ovatumwa atyivehuvisa, avati: “Ove Umona umwe wa Huku.”a (Mat. 14:33) Otyipuka otyo Sesusi alinga, ovatumwa avehetyinoñgonoka ngeetyi vahanoñgonokele-ale etyi alingile tyokwavela ovanthu ovanyingi-nyingi onombolo. Maluku wati: Ovatumwa “otyo atyivehuvisa unene, mokonda no tyonombolo kavetyinoñgonokele-ale, ankho nkhele katyeveyandyulukile-ale nawa komitima viavo.” (Malu. 6:50-52) Ankho kavetyinoñgonokele okuti Sesusi tyokulinga omahuviso wetyipewa na Siovaa. Mahi pakala vala kapii, apopi vali otyo alingile, tyonombolo mbehehi ambukala ononyingi. Pahe tutalei etyi tulilongesila-ko.

8-9. Oityi ovanthu vakaovolelele Sesusi? (Swau 6:26, 27)

⁸ Ovanthu vana Sesusi apele okulia, ankho vesuka vali nokulinga etyi mwene vahanda, nokwovola vala okulia kwomeimo. Oityi tupopila ngootyo? Tupopia ngootyo mokonda kwati vala tyee onthiki onkhwavo, etyi vetyimona okuti Sesusi novatumwa vapita, avalondo konombaluku mbumwe ankho mbatunda ko Timbeliyande avaende noko Kafalanau vakaovole Sesusi. (Swau 6:22-24) Okuti ankho valinga tupu ngootyo okwesuka nokwiiva evi viayemba Kouhamba wa Huku? Au. Etyi mwene-mwene ankho vesuka natyo, okulia vala. Oityi tupopila ngootyo?

⁹ Tala vala etyi Sesusi evepopilile etyi velivasa ponthele po Kafalanau. Sesusi eheveholeka evepopila umwe ati, etyi vesuka vali natyo okulia vala kwomeimo, ngwe okulia kupwa. Namphila tyili valile umwe onombolo avekuta, “okulia kuvola,” mahi Sesusi wevetile vena okuundapela, “okulia kwahapu, okulia kupa omunthu omwenyo wahapu.” (Tanga Swau 6:26, 27.) Evepopila okuti Tate yae, mape ovanthu okulia kwatyo oko. Tyipondola velipulile avati, okulia patyi oko kupa ovanthu omwenyo wahapu Sesusi apopia? Ya oityi ankho vena okulinga, opo vamone okulia oko?

10. Oityi ovanthu vesukisa okulinga vakamone“omwenyo wahapu?”

¹⁰ Mokutala ova Sundaa ovo, vesukile nokunoñgonoka otyityi vena okulinga vamone okulia oko. Tyipondola vasokele kovilinga viapopiwa Movitumino Viapelwe Mwisesi. Mahi Sesusi wevetile: “Ovilinga vya Huku ovievi, onwe okuyumba onthumbi mu ou atuma.” (Swau 6:28, 29) Opo ovanthu ovo vakamone “omwenyo wahapu,” ankho vena okuyumba onthumbi mwou Huku atumine. Otyipuka otyo, Sesusi hapopo vala etyipopile, una-le onthiki etyipopile. (Swau 3:16-18, 36) Etyi pakala, apopi vali etyi omunthu ena okulinga opo akamone omwenyo wahapu. — Swau 17:3.

11. Oityi ova Sundaa valingile tyilekesa okuti ankho vesuka vala nokulia? (Oviimbo 78:24, 25)

¹¹ Ova Sundaa ovo kavetavelele etyi Sesusi evepopila “ovilinga vya Huku” ankho vehei. Vemupulile avati: “Otyilekesa patyi molingi, noonthwe tutyimone, opo tukutavele?” (Swau 6:30) Vapopile etyi ova Isilayeli pomuvo wa Mwisesi vapelwe omanaa ngayo ilinga okulia kwavo. (Nee. 9:15; tanga Oviimbo 78:24, 25.) Tyimoneka umwe nawa okuti ankho veli vala nokusoka kokulia kwomeimo. Etyi Sesusi evepopila “ombolo yo keulu” yehekahi ngomanaa, avemuti ngaliti pano tupotoyolele otyipuka otyo. (Swau 6:32) Ovanthu ovo ankho vesuka vala nokulia, novipuka ovikwavo vali, otyili Sesusi ahanda ñgeno vetyinoñgonoka, avehesuku natyo. Otyo tyalingile ovanthu ovo tyitulondola kutyi?

ETYI TUNA OKUSUKA VALI NATYO

12. Sesusi wati oityi tuna okusuka vali natyo?

¹² Momukanda wa Swau tukopa-mo onondunge mbumwe ononene. Utulongesa okuti evi tuna okusuka vali unene navio, ovievi vipameka oupanga wetu una Huku. Tupu otyipuka otyo Sesusi wetyipopile pweetyi Satanasi liahandele okumuyondya. (Mat. 4:3, 4) Melongomona alingilile komphunda wapopile unene okuti tyesukisa okukala noupanga omuwa na Huku. (Mat. 5:3) Naina otyiwa tulipule ñgana: ‘Ovipuka ndyilinga vilekesa umwe okuti ndyisuka unene no vya Huku, ine ndyisuka vala mwene neevi ndyihanda?’

13. (a) Oityi tutila hatyivi-ko okuhambukilwa okulia? (b) Paulu wetulondola tulunguke kutyi? (1 Ova Kolindu 10:6, 7, 11)

¹³ Hatyivi-ko momalikwambelo etu okwiita ku Huku tumone etyi tulia, nokuhambukilwa evi tuna-vio. (Luka 11:3) Ombimbiliya yati otyiwa omunthu “okulia, nokunwa,” nokuhambukilwa evi tuna-vio, mokonda “otyo natyo tyatunda peke lya Huku.” (Omup. 2:24; 8:15; Tia. 1:17) Mahi tuna okulunguka twahapake komutwe okulia, nomuvalo, novipuka ovikwavo vali viyemba vala kolumono. Otyipuka otyo omutumwa Paulu nae wetyipopile unene etyi ahonekela Ovakwa-Kilisitu pomuvo o Selusalei ihungi kokuhanywa-po. Wapopile ovipuka ovinyingi vialingaile ova Isilayeli kohale, neetyi vamwene etyi veli ponthele pomphunda Sinai. Wapopilile Ovakwa-Kilisitu ati: ‘Mwahapeleyei evi vinyona, ngeetyi ngwe valingile.’ (Tanga 1 Ova Kolindu 10:6, 7, 11.) Mokonda ova Isilayeli ankho vena okulia vapeleya, Siovaa eveovolela okulia oko komahuviso, ‘mahi atyivenyono.’ (Onob. 11:4-6, 31-34) Pweetyi vafendele otyilolo tyonthane, atyimoneka umwe nawa okuti etyi vesuka vali natyo okulia, nokunwa, nokunyana, tyipona okutavela ku Siovaa. (Oku. 32:​4-6) Paulu apopi otyipuka otyo ova Isilayeli valingile, alondola Ovakwa-Kilisitu valiko pweetyi o Selusalei ihungi kokuhanywa-po, menima 70 P.K. Noonthwe hono, tuna okulandula etyi Sesusi apopile mokonda tuli kononthiki mbahulilila mbouye ou.

14. Ombimbiliya yati mouye omupe okulia makukelifwa-pi?

¹⁴ Etyi Sesusi apopia okuti “twaavele-vo okulia kwo hono,” apopi omuvo etyi Huku ahanda ‘matyilingwa pohi ngeetyi tyilingwa keulu.’ (Mat. 6:9-11) Mokusoka kwove ouye maukakala ñgeni pomuvo opo? Ombimbiliya itupopila okuti otyipuka tyimwe Huku ahandela pano pohi okulia kukahi nawa. Ngeetyi tyipopia Isaiya 25:6-8, tyina Ouhamba wa Huku wamahimbika okutumina pano pohi, kombanda yohi makukakala okulia kumwe kukahi nawa kukongokesa. Oviimbo 72:16 yati: “Kombanda yeheke makukakala ovilia ovinyingi, nokulia okunyingi-nyingi atee pokatanga-tanga konomphunda.” Tyipondola pahe uli nokusoka etyi mokalinga ovilia ovio, hamwe mokelitelekela-po omungome, mokelilingila-po onombolo, novipuka ovikwavo vali wehenemakele-ale. Mokati umwe ove una ovilia, ove una ovinyango mokalia komiti watwika. (Isa. 65:21, 22) Ngwe have vala mokakala novipuka ovio, ovanthu aveho mavakakala navio.

15. Otyilinga patyi otyinene matyikakala-po tyina ovanthu vamatutiliswa? (Swau 6:35)

¹⁵ Tanga Swau 6:35. Nkhele soka vali kovanthu twapopia-le ava Sesusi apele onombolo nombisi. Tyipondola pena vamwe mavakatutiliswa amukelivasa navo. Namphila ovanyingi hamwe vehetavelele okuti Sesusi oe o Kilisitu watilwe meya, mahi tyipondola navo mavakatutiliswa. (Swau 5:28, 29) Ava mavakatutiliswa, mavakanoñgonoka etyi onondaka Sesusi apopile mbupopia, etyi atile: “Ame, ame mbolo yomwenyo. Ou uya kwaame, kankhi vali kondyala.” Mavekesukisa okuyumba onthumbi motyilikutila Sesusi alingile, okuyumba-ko umwe onthumbi okuti ovo ankhililile eveyovole. Ava makatutiliswa naava mavakatyitwa pomuvo opo mavekesukisa okulongeswa vakale noupanga wapama na Huku. Watae, matyiketuhambukiswa okuundapa motyilinga otyo tyokulongesa ovanthu. Okulinga otyilinga otyo matyikekuhambukiswa vali tyipona okulia onombolo. Oupanga na Huku oo mauketwetela ehambu enene tyipona ovipuka ovikwavo.

16. Oityi matupopi monthele ilandula kweei?

¹⁶ Monthele ei, twapopia-mo vala vimwe tulilongesila kweetyi tyahipululwa momukanda wa Swau okapitulu 6. Mahi Sesusi una vali ovipuka ovikwavo apopia viyemba ‘komwenyo wahapu.’ Evi apopile hava Sundaa ovo vala ankho vena okuvinoñgonoka nawa, mahi noonthwe hono tuna okuvinoñgonoka. Onthele ilandula kweei maipopi vali etyi tuvasa momukanda wa Swau okapitulu 6.