Oityi Una Okulinga Ukamone Omwenyo Wahapu?

1. Oñgeni vamwe vakala tyina vasoka okukalako apeho?

OVANTHU ovanyingi vakoya umwe nawa etyi mavali, velinana-nana monongolo, opo vakale nekongoko likahi nawa. Mahi otyo vetyii umwe okuti haa mavakulupa avankhi. Mokonda okukulupa tyitokotesa-le vala omutwe, ovanthu momutwe wavo katyifumo-ale tyokuti omunthu upondola okukala-ko apeho. Mahi mu Swau 3:16; 5:24, Sesusi wati tyitavela okukala-ko ‘nomwenyo wahapu,’ mahi okala nawa.

2. Oityi Swau okapitulu 6 kapopia tyiyemba komwenyo wahapu? (Swau 6:39, 40)

² Nthiki imwe Sesusi wapele ovanthu ovanyingi-nyingi onombolo nombisi, ngwe onombolo mbatyo ankho kambuhi-ale.a Ovanthu otyipuka otyo atyivehuvisa, mahi etyi kwatya onthiki onkhwavo, Sesusi apopi vali otyipuka otyikwavo tyevehuvisile unene. Ovanthu vana apele okulia, etyi velivasa ko Kafalanau, konthele kelunga lyo Ngalileya, evepopila okuti ovanthu vokwanyima vapondola okututila avakakala nomwenyo wahapu. (Tanga Swau 6:39, 40.) Onondaka ombo Sesusi apopia mbulekesa okuti ovanyingi vokwanyima mavakatutiliswa. Naina omapanga ove, no venyi vokwanyima, navo vapondola okukatutiliswa, atyiti noove navo amukakala nomwenyo wahapu. Onondaka Sesusi apopile mbuvasiwa mu Swau okapitulu 6 ovanyingi kavembunoñgonoka nawa. Otyityi Sesusi apopile?

3. Mu Swau 6:​51, Sesusi welipopia weliti-wi?

³ Etyi Sesusi alinga omahuviso okupa ovanthu onombolo, ngwe avasoko komanaa Huku apele ova Isilayeli etyi veli moluhandya. Ombimbiliya omanaa oyo yeiti “ombolo itunda keulu,” “ombolo yo keulu.” (Ovii. 105:40; Swau 6:31) Pahe Sesusi atukihila komanaa oko, alongesa ovanthu otyipuka tyimwe otyinene. Namphila omanaa yatundile umwe ku Huku, mahi ovanthu veilile, etyi pakala avankhi. (Swau 6:49) Sesusi watile welikalela nomanaa, mokonda ngwe “ombolo yotyotyili yo keulu. Ombolo ya Huku, ombolo yomwenyo.” (Swau 6:32, 33, 35) Apopi vali otyityi tyelikalela okuti nae, nomanaa, ati: “Ame, ame mbolo yomwenyo yeya yatunda keulu. Ou ulia kombolo oyo, makamona omwenyo wahapu.” (Tanga Swau 6:51.) Otyipuka otyo ova Sundaa atyivengwangwanesa. Oñgeni Sesusi ekelipopia okuti “ombolo” yatunda keulu yapona pomanaa Huku aavelele ova Isilayeli kohale? Sesusi evepopila vali ati: “Ombolo ame mandyipe ovanthu, ohitu yange.” Sesusi opo ankho uhanda okuti-wi? Noonthwe tuna okutyinoñgonoka, mokonda etyi apopile tyilekesa okuti tyitavela umwe onthwe no vetu tukakale-ko nomwenyo wahapu. Tutalei etyi apopile.

OMBOLO YOMWENYO OHITU YEYOVO

4. Oityi vamwe vanumanenene etyi veiva onondaka Sesusi apopia?

⁴ Etyi Sesusi ati “ombolo ame mandyipe ovanthu, ohitu yange, opo ouye umone omwenyo” ovanthu vamwe otyo atyivenumanesa. Okuti vasokele okuti ohitu Sesusi mevepe, ohitu yae umwe ngooyo valia? (Swau 6:52) Sesusi wapopile vali otyipuka otyikwavo tyevenumanesile umwe vali unene, watile: “Ndyimupopile otyili, ine kamuli ohitu Yomona womulume, amwahanu ohonde yae, opo mutupu omwenyo mwoonwe.” — Swau 6:53.

5. Oityi tutila Sesusi ankho keli-ko nokupopia okuti ovanthu vena umwe okunwa ohonde yae?

⁵ Kononthiki mba Nowee, Huku wailikile ovanthu ati kavapondola okulia ohonde. (Ehim. 9:3, 4) Otyipuka otyo etyipopi vali movitumino apele ova Isilayeli, watile ou ulia ohonde “pokati kovanthu vae una okwipawa-po.” (Lev. 7:27) Sesusi nae ankho ulongesa ovanthu okuti vena okutavela otyitumino otyo. (Mat. 5:17-19) Opo naina ankho kapondola vali okupopila ovanthu okuti vena okulia ohitu yae, nokunwa ohonde yae. Onondaka ombo Sesusi apopile namphila mbangwangwanesile ovanthu, mahi ankho uli vala nokuvepopila etyi vena okulinga vakamone “omwenyo wahapu.” — Swau 6:54.

6. Oityi tutila etyi Sesusi ati ovanthu vena okulia ohitu yae nokunwa ohonde yae omuhe vala apopia?

⁶ Oityi Sesusi ankho ahanda okupopia? Tyimoneka nawa okuti ankho uli vala nokupopia omuhe ngeetyi apopile-ale pokupopia nomukai omu Samaliya, watile: “Ou unwa omeva ame mandyimupe, oo kakaliwa-liwa vali nohunga, omeva ame mandyimupe akalinga ondyivi-ndyivi ityotyomoka vala omeva, omeva apa omunthu omwenyo wahapu.” (Swau 4:7, 14)b Sesusi ankho keli-ko nokupopia okuti ine omukai omu Samaliya unwa umwe vala omaande, makala nomwenyo wahapu, otyo apopia omuhe vala. No pweetyi apopila ovanthu vomo Kafalanau okuti okulia ohitu yae nokunwa ohonde yae mavakala nomwenyo wahapu, ankho omuhe vala.

ETYI APOPILE MO NGALILEYA TYELIKALELA NEETYI APOPILE PONDALELO YA TATEKULU

7. Oityi ovanthu vamwe vapopia tyina vatanga onondaka mba Sesusi mbuli mu Swau 6:53?

⁷ Ovanthu vamwe vo movikapela, vehole okupopia okuti onondaka Sesusi apopia mbuli mu Swau 6:53, ombu apopia okulia ohitu nokunwa ohonde yae, mbupopia etyi tuna okulinga Pondalelo ya Tatekulu. Vapopia ngootyo mokonda napo ñgoo wapopile onondaka mbulii noombo. (Mat. 26:26-28) Vati ovanthu aveho vakala Pondalelo ya Tatekulu vena okulia kombolo nokunwa kovinyu. Okuti otyo otyili? Otyiwa otyipuka otyo tutyinoñgonoke umwe nawa, mokonda Pondalelo ya Tatekulu omanima atyo aeho tukala novanthu ovanyingi. Matutale otyityi tutila onondaka Sesusi apopile mbuli mu Swau 6:53, mbelikalela noombu apopile Pondalelo ya Tatekulu.

8. Oityi tutila etyi tyivasiwa mu Swau 6:53-56, tyelikalela neetyi Sesusi apopile Pondalelo ya Tatekulu? (Tala olutalatu.)

⁸ Tutalei oityi tutila onondaka Sesusi apopia mbuli mu Swau 6:53-56, mbelikalela noombu apopile Pondalelo ya Tatekulu. Tete, onalupi Sesusi apopia onondaka mbuli mu Swau 6:​53-56? Wembupopia menima 32 P.K., wembupopila ovanthu ovanyingi-nyingi ankho ena-vo ko Ngalileya. Apakala umwe otyikonda tyenima, nthiki imwe pokuli mo Selusalei auku Ondalelo ya Tatekulu. Vali ovalie embupopilile? Wembupopilile ovanthu ovanyingi-nyingi ankho vesuka vala nokulia, vehesukile-ale Nondaka ya Huku. (Swau 6:26) Etyi Sesusi apopia onondaka mbumwe ovanthu ovanyingi avehembunoñgonoka, kavasetele-ale avemuyeke-po avehemutehela vali. Atyiti umwe novalongwa vamwe vae avayeke-po okweenda nae. (Swau 6:14, 36, 42, 60, 64, 66) Ovanthu ovo ankho eli nokupopila velikalela unene naava ali navo pokuuka Ondalelo ya Tatekulu menima 33. Sesusi pokuuka Ondalelo ya Tatekulu, ankho una vala ovatumwa vae 11 vokwehemuyekele-po, ngwe kavemuyekele-po umwe naapa vahanoñgonokele nawa ovipuka vimwe alongesile. Ovatumwa ankho kavekahi ngovanthu vana Sesusi ali navo mo Ngalileya. Ovatumwa ankho vetyii umwe okuti Sesusi watunda keulu, Omona wa Huku. (Mat. 16:16) Wevepandulile ati: “Onwe, mwakala umwe naame no pononkhumbi mbange.” (Luka 22:28) Ovipuka ovio vala vivali, vilekesa nawa okuti etyi Sesusi apopia tyili mu Swau 6:53, hakuti otyo tuna okulinga Pondalelo ya Tatekulu. Mahi pena vali ovipuka ovikwavo tupopila ngootyo.

NOOVE OPO ULI

9. Onondaka Sesusi apopia Pondalelo ya Tatekulu, mbutala mu valie?

⁹ Pondalelo ya Tatekulu, Sesusi wapele ovatumwa vae ombolo yahaile onkhiso eveti ilekesa olutu lwae, pahe evepe vali ovinyu ati ei otyilekesa ‘tyohonde yomphango.’ (Malu. 14:22-25; Luka 22:20; 1 Kol. 11:24) Otyipuka otyo Sesusi apopile otyinene. Omphango oyo Sesusi weiti omphango omphe ‘malingila veumbo lya Isilayeli,’ ava makatumina navo “Mouhamba wa Huku” keulu, keilingilile ovanthu aveho. (Hemb. 8:6, 10; 9:15) Otyipuka otyo, etyi tyapopiwa ovatumwa kavetyinoñgokele liwa. Mahi pakala vala kapii, avalembulwa nomphepo ya Huku avanyingila momphango omphe vakakale na Sesusi keulu. — Swau 14:2, 3.

10. Oityi vali tutila etyi Sesusi apopilile mo Ngalileya katyilii neetyi apopile Pondalelo ya Tatekulu? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Etyi Sesusi apopile Pondalelo ya Tatekulu ankho tyitala vala mo “votyunda otyitutu.” Ovo vatyo, okuhimbikila umwe kovatumwa ankho ena-vo monthiki yatyo omo. (Luka 12:32) Monthiki oyo, ovatumwa Sesusi wevetile liei kombolo amunu kovinyu. Pahe novanthu ovakwavo vali votyunda otyitutu, monthiki Yondalelo ya Tatekulu valia kombolo avanu kovinyu, mokonda ovo vala mavakakala keulu na Sesusi. Etyi Sesusi apopilile ovatumwa vae monthiki oyo, katyilii neetyi apopilile ovanthu vana ankho ena-vo ko Ngalileya. Etyi apopile mo Ngalileya, tyitala movanthu ovanyingi-nyingi vali.

11. Oityi Sesusi apopile etyi eli ko Ngalileya tyilekesa okuti keli-ko nokupopia votyunda otyitutu?

¹¹ Pweetyi Sesusi eli ko Ngalileya menima 32 P.K., ovanthu ankho eli nokupopia navo vahandele evepe okulia. Mahi pokuli nokupopia navo, evepopila otyipuka tyikahi vali nawa tyipona okulia, matyivekwatesako okukamona omwenyo wahapu. Watile vokwanyima mavakatutiliswa monthiki yahulilila, avakakala-ko apeho. Apa Sesusi ankho kekahi nokupopia ovanthu vehehi apopile Pondalelo ya Tatekulu, mahi ankho uli nokupopia oviwa ovanthu aveho vapondola okumona. Otyo apopila okuti: “Ou ulia kombolo oyo, makamona omwenyo wahapu, . . . ombolo ame mandyipe ovanthu, ohitu yange, opo ouye umone omwenyo.” — Swau 6:51.c

12. Oityi omunthu ena okulinga akamone oviwa Sesusi apopile?

¹² Sesusi pokwapopia nova Sundaa mo Ngalileya, kapopile okuti oviwa ovio maviendela vala ovanthu aveho vena omwenyo, naava mavatyitwa. Mahi mamono oviwa ovio, oyou vala ‘ulia ombolo’ Sesusi apopile, ou uyumba-ko onthumbi. Ovanthu ovanyingi hono vetavela okuti Sesusi oe o Kilisitu oe omuyovoli wavo. (Swau 6:29) Mahi otyo hatyo-ko vala tyikapa omunthu omwenyo wahapu. Ovanyingi vomo Ngalileya navo vetavelele umwe okuti Sesusi oe omuyovoli, mahi etyi pakala avemuyeke-po. Oityi vemuyekelele-po?

13. Oityi omunthu ena okulinga atiwe omulongwa wotyotyili wa Sesusi?

¹³ Ovanyingi Sesusi apele okulia ankho pahe vahambukwa veli nokumulandula, mokonda uli nokuvelingila ovipuka ovinyingi. Ankho vahanda evehakule nokuvepa okulia otyali, nokuvepopila ovipuka vehole. Mahi etyi Sesusi alingile, tyilekesa okuti otyo hatyo-ko ovalongwa vae votyotyili vena okulinga, mokonda tyemweetele pano pohi, hakupa vala ovanthu evi vesuka navio. Ovanthu navo ankho vena okutavela “okuya” no kwe, otyo okuti, vena okutavela ovipuka alongesa. — Swau 5:40; 6:44.

14. Oityi tuna okulinga tuyovokele mohitu ya Sesusi no mohonde yae?

¹⁴ Otyipuka Sesusi apopilile vali unene ovanthu ovo, okuti vena okuyumba-ko onthumbi. Okuyumba onthumbi kutyi? Okuyumba-ko onthumbi okuti ohitu yae nohonde yae, ityivila okuveyovola. Ova Sundaa ovo ankho vesukisa umwe okuyumba-ko onthumbi, noonthwe otyo twesukisa okulinga. (Swau 6:40) Opo tuyovolwe nohonde ya Sesusi nohitu yae, ngeetyi tyapopiwa mu Swau 6:53, tuna okuyumba onthumbi motyilikutila tyeyovo. Otyo otyipuka umwe ovanthu aveho vena okulinga. — Efe. 1:7.

15-16. Oityi twelilongesa momukanda wa Swau okapitulu 6?

¹⁵ Momukanda wa Swau okapitulu 6 twelilongesa-mo ovipuka vimwe ovinene. Twetyimona okuti Sesusi usuka unene novanthu aveho. Pweetyi eli ko Ngalileya wahakulile vokwavela, walongesile ovanthu etyi tyiyemba Kouhamba wa Huku, etyi atala ovanthu vetupu okulia, evetaindyila tyokulia. (Luka 9:11; Swau 6:2, 11, 12) Mahi otyipuka otyinene vali evelongesile okuti, oe “ombolo yomwenyo.” — Swau 6:35, 48.

¹⁶ Ava Sesusi ati ‘ovonongi ononkhwavo,’ ovo kavapondola okulia kombolo, nokunwa kovinyu, Pondalelo ya Tatekulu tulinga nima na nima. (Swau 10:16) Mahi navo vapola ouwa kohitu ya Sesusi Kilisitu no kohonde yae. Vapola-ko ouwa, tyina vayumba onthumbi motyilikutila tyeyovo. (Swau 6:53) Tyina omunthu alia kombolo nokunwa kovinyu Pondalelo ya Tatekulu, tyilekesa okuti nae uli momphango omphe, makatumina na Sesusi keulu. Naina, tyilinge ovalembulwa tyilinge vonongi ononkhwavo, atuho etyi tyapopia omukanda wa Swau okapitulu 6, tyitulongesa otyipuka tyimwe otyinene. Tyitulongesa okuti opo tukamone omwenyo wahapu, tuna okukala okuyumba-ko onthumbi.