ONTHELE YOKULILONGESWA 27
OTYIIMBO 79 Velongesa Vakale Tyapama
Kwatesako Ava Ulongesa Vafende Siovaa
“Pamenei monthumbi yenyi . . . pamekei umwe tyokwakola.” — 1 KOL. 16:13.
ETYI MATYIPOPIWA-MO
Matupopi etyi tusukisa okulinga tukwateseko ava tulongesa Ombimbiliya okupameka eyumba-nthumbi liavo, avakolo omutima, vayeke-po ovipuka vivetyika vafende Siovaa.
1-2. (a) Oityi ovalongwa vamwe vahalingila Onombangi mba Siovaa? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
OKUTI watilile owoma okulinga Ombangi ya Siovaa? Hamwe walingile otyiho tyokuti, ava uundapa navo, naava ulongeswa navo, no venyi mavekuyale. Tupu hamwe ankho una otyiho tyokuti kumetyivili-ale okulandula nawa ovitumino vya Huku. Ine ove otyo wakalele ngootyo, opo motyivili umwe okukwatesako ovalongwa vehole okulinga otyiho, tyina vasoka okukala Onombangi mba Siovaa.
2 Sesusi ankho utyii okuti ovipuka ovio vipondola okulingisisa umwe omunthu ehekulu motyili. (Mat. 13:20-22) Mahi no ngootyo, Sesusi kayekele-po okukwatesako vana ankho vena owoma wokulinga ovalanduli vae. Evi Sesusi alingile neevi apopile avinoñgonokesa ovalanduli vae etyi vena okulinga vakwateseko ovanthu ovo. Ankho (1) vena okunoñgonoka etyi tyili nokuvetyika okukula, (2) okuvekwatesako okuhumba vali Siovaa, (3) okuvekwatesako okuyeka-po evi vili nokuvetyika, opo vesuku vali no vya Huku, (4) okuvenoñgonokesa etyi mavalingi tyina ovanthu vameveyale. Pahe oityi onthwe matulingi, tulinge etyi Sesusi apopilile ovalongwa vae, tyina tulongesa ovalongwa vetu nomukanda Kalako Nomwenyo Apeho! vapame motyili?
KWATESAKO OMULONGWA WOVE AMONE ETYI TYILI NOKUMUTYIKA OKUFENDA SIOVAA
3. Oityi Nikondemu atililile owoma okulinga omulanduli wa Sesusi?
3 Nikondemu ankho omunthu umwe una otyilinga otyinene, ankho ohongoi yova Sundaa. Etyi Sesusi ali pano pohi, namphila nkhele ankho aivisa vala onohanyi epandu, Nikondemu etyimono okuti Sesusi oe o Mesiya watumwa na Huku. Mahi no ngootyo mokonda yotyilinga tyae, ahakala liwa omulanduli wa Sesusi. (Swau 3:1, 2) Mahi mokonda Nikondemu ankho watila “owoma ova Sundaa,” asoko okukatomphola na Sesusi kounthiki. (Swau 7:13; 12:42) Tyipondola Nikondemu ankho walinga otyiho tyokuti ine ulinga omulanduli wa Kilisitu mapolwa otyilinga tyae.a
4. Oityi Sesusi alingile akwateseko Nikondemu?
4 Nikondemu ankho wii Ovitumino Huku apele Mwisesi, mahi no ngootyo ankho usukisa okukwateswako anoñgonoke etyi Siovaa ahanda alinge. Pahe oityi Sesusi alingile emukwateseko? Sesusi watompholele umwe nae, namphila ankho okounthiki. Emupopila umwe nawa-nawa ovipuka omunthu esukisa okulinga akala omulanduli wae. Ati: Una okulivela ononkhali alingile, una okumbatisalwa, nokuyumba onthumbi mu Sesusi Omona wa Huku. — Swau 3:5, 14-21.
5. Oityi tuna okulinga tukwateseko omulongwa wetu okumona etyi tyili nokumutyika okukula?
5 Namphila hamwe omulongwa wove ei-ale Ovihonekwa, mahi no ngootyo pamwe usukisa okukwateswako amone etyi tyili nokumutyika okukula motyili. Okuti ovilinga vimupola omuvo? Ombunga yahahande afende Siovaa? Ine ove wetyimona, linga nga Sesusi, ovola omuvo wokukwatesako omulongwa wove. Upondola okumwihana eye okunwa okambulunga meumbo lienyi, okuti hatyo amukalisa amuho. Pokuli opo nomulongwa wove, mupula ekupopile evi eli nokukondya navio. Kwatesako omulongwa wove atale etyi malingi ayeke-po evi vili nokumutyika, mahi tyina uti pokumupopila-tyo muhinangelesa okuti, una okuviyeka-po uhambukiswe Siovaa, hapala-ko uhambukiswe ame ndyikulongesa.
6. Oityi tuna okulinga tukwateseko omulongwa wetu okulinga etyi elilongesa? (1 Ova Kolindu 16:13)
6 Tyina omulongwa wove ayumba-ko onthumbi yokuti Siovaa memukwatesako okweendela mweetyi Ombimbiliya ipopia, otyo matyimwavela ononkhono alingi etyi ehole okulilongesa. (Tanga 1 Ova Kolindu 16:13.) Otyilinga tyove tyelifwa neetyi tyilinga omulongesi kosikola. Nkhele soka vala kohale etyi ankho ulongesiwa, omulongesi patyi ankho uhole vali? Mokutala ankho uhole omulongesi una ukulongesa nawa, wapwa-elundo, wehekutombele, ukuyumba onthumbi. Nomulongesi ukahi nawa w’Ondaka ya Huku, otyo alinga ngootyo. Kalongesa vala omulongwa wae evi Huku ahanda alinge, mahi tupu umukwatesako okunoñgonoka okuti Siovaa memukwatesako etyivili okulipola ovipuka vili nokumutyika. Oityi tuna okulinga tukale ovalongesi vekahi vali nawa?
KWATESAKO OMULONGWA WOVE AHUMBE UNENE SIOVAA
7. Oityi Sesusi alingile akwateseko ava veli nokumutehela okuhumba vali Siovaa?
7 Sesusi ankho utyii okuti okuhumba Huku tyipondola okwaavela ondundo ovalanduli vae, avalingi etyi velilongesa. Sesusi apeho ankho ulongesa ovalongwa vae, ovipuka mavivekwatesako okuhumba vali Tate yavo wokeulu. Sesusi watile ngeetyi he yovana aavela ovipuka oviwa ovana vae, na Tate yetu Siovaa utwaavela oviwa. (Mat. 7:9-11) Vamwe pwaava ankho veli nokutehela Sesusi, tyipondola pweetyi ovana, ovohe ankho kaveveti-ale vevehole. Naina, etyi Sesusi apopia omuhe wa he wokankhenda wayakulile nawa omona wae, wakalingile ovipuka viapenga, ovanthu ovo vahambukilwe unene, avetyimono umwe okuti naina Siovaa una onkhenda novana vae pano pohi. — Luka 15:20-24.
8. Oityi upondola okulinga ukwateseko omulongwa wove okuhumba vali Siovaa?
8 Noove upondola okukwatesako ovalongwa vove okuhumba vali Siovaa, tyina pokuvelongesa uvepopila etyi Siovaa ekahi, novituwa viae. Pokulilongesa, kwatesako omulongwa wove etyimone, oñgeni etyi muli nokulilongesa tyilekesa okuti Siovaa una olwembia. Pokulilongesa apa papopia ofeto yeyovo, munoñgonokesa umwe okuti Sesusi oe ankhila, kankhilile vala vakwavo. (Loma 5:8; 1 Swau 4:10) Tyina omulongwa wove amelimonena-ko okuti Siovaa umuhole otyo tyipondola okumwaavela ononkhono mbokuhumba vali Siovaa. — Ngal. 2:20.
9. Oityi tyakwatesileko Michael apiluluka?
9 Tutalei etyi tyalingile Michael wo ko Indonésia. Otyili wetyinoñgonoka-le poututu, mahi ehehiki-ale kokumbatisalwa. Etyi ena omanima 18 atundu ko Indonésia aende kotyilongo otyikwavo akaovole ovilinga, alingi omutahi wekamiyau. Etyi pakala akondoka ko Indonésia akanepe, nepee vala vomeumbo evesi-po aende vali kotyilongo otyikwavo. Omukai wae nomona wavo omukainthu avahimbika okulongeswa Ombimbiliya, otyo valinga umwe etyi valongeswa. Pahe etyi me ya Michael anyima, Michael akondoka ko Indonésia akatekule he, mahi tupu etavela okulongaisiwa Ombimbiliya. Etyi veli nokulilongesa momukanda Kalako Nomwenyo Apeho! melongeso 27, pokwati, “Kuhande Okunoñgonoka Vali?” etyi tyapopiwa-po, Michael etyipande unene. Etyi asoka umwe nawa oñgeni Siovaa akalele etyi ayeka Omona wae aipawe, Michael alili. Etyi etyimona umwe nawa, otyipuka Siovaa na Sesusi vemuhole, apandula, apiluluka, ambatisalwa.
KWATESAKO OMULONGWA AMONE ETYI TYESUKISA VALI
10. Oityi Sesusi alinge ovalongwa vae vamone etyi tyesukisa vali? (Luka 5:5-11) (Tala olutalatu.)
10 Vamwe Sesusi alongesile kavasetele-ale avetyimono okuti Sesusi oe o Mesiya watilwe meya, mahi no ngootyo ankho vesukisa okukwatehiwako vamone okuti okufenda Huku, nokwivisa oviwa ovipe, otyo otyipuka tyesukisa vali. Ovo Petulu na Andelee ankho ovalanduli-ale va Sesusi, mahi pahe nthiki imwe Sesusi eveti ndandaulei, opo pahe ankho mavasi-po ovilinga viavo avelipake movilinga viomuvo auho. (Mat. 4:18, 19) Ovo Petulu na Andelee oniñgoso yavo ankho okufwa ombisi, ankho omo umwe valia, ya mokutala ankho vaundapa na Tiaku na Swau. (Malu. 1:16-20) Etyi ovo Peulu na Andelee “vasapo omawanda” avo avayeke-po okufwa ombisi valandaule Sesusi, mokutala velipakelele-mo etyi mavalingi vatwaleko okutekula vomeumbo liavo. Mahi oityi vayekelele-po oniñgoso yavo? Ehipululo limwe lili momukanda wa Luka lipopia okuti Sesusi walingile eelema, otyo atyivepe onthumbi yokuti Siovaa matwalako okuvetekula, ine vatwalako okusuka novilinga viae. — Tanga Luka 5:5-11.
Oityi tulilongesila kweetyi Sesusi alingile akwateseko ovalongwa vae, avasi-po evi vivetyika vesuke novilinga vya Siovaa? (Tala opalangalafu 10)b
11. Oityi tupondola okupopila omulongwa wetu tuyawise konthumbi yae?
11 Onthwe katutyivili okulinga omaelema nga Sesusi, mahi tupondola okupopila ava tulongesa oñgeni Siovaa ehole okukwatesako vana vapaka ovilinga viae pomphangu yotete. Okuti uhinangela etyi Siovaa ekukwatesileko etyi wahimbika okwenda komaliongiyo? Tyipondola watompholele nou uundapela oti, pamwe mandyipetauka umwe moola twelipakelele-mo, mahi pamwe mandyisukisa okupetuka liwa mokonda ndyenda komaliongiyo. Pahe tyina utomphola nou ulongesa, mupopila okuti mokonda yokusuka novilinga vya Siovaa, pahe onthumbi yove mwe yapama vali, ya Siovaa uli nokukukwatesako.
12. (a) Oityi twesukisila okuti hono atwende nou, muhuka atweende nou pokukaivisa? (b) Oityi vali tupondola okulinga tukwateseko omulongwa wetu?
12 Tupu omulongwa wove upondola okukopa onondunge mweetyi tyihole okulinga vakwenyi mufenda navo, vetyivile okusuka no vya Huku. Pahe linga ñgana, tyina ukalongesa omulongwa wove, uti hono oende nou, muhuka oende nou. Ou wamaende nae, mwiita apopile omulongwa wove oñgeni anoñgonoka otyili, ovipuka patyi esukisile okuyeka-po etyivile okusuka novilinga vya Siovaa. Tupu, pokulilongesa momukanda Kalako Nomwenyo Apeho! talei onovindiu mbokuli apa pati “Kuhande Okunoñgonoka Vali?” no mbokuli apa pokwati “Kuhande Okuovola Vali?” Upondola okulinga ñgaa, pokulilongesa elongeso 37, talei ovindiu yokwati Jeova Metukuatesako Muetyi Tuesukisa, pahe amutomphola etyi Siovaa memulingila, ine usuka novilinga viae.
KWATESAKO OMULONGWA WOVE AKOLELEYE TYINA EYELWE
13. Oityi Sesusi apopilile ovalongwa vae?
13 Sesusi wawanaine-po okupopila ovalongwa vae okuti mavayalwa, ati tyipondola mavayalwa umwe no vavo. (Mat. 5:11; 10:22, 36) Etyi pahe ovilinga viae vihungi kokupwa, apopila ovalongwa vae okuti vapondola avaipawa mokonda yokufenda Siovaa. (Mat. 24:9; Swau 15:20; 16:2) Tupu evelondola okuti movilinga viokwivisa vena okulunguka. Pokwivisa kavapondola okulitesa onkhango na vana vahahande otyili, vena okutala nawa etyi mavapopi neetyi mavalingi vatwaleko okwivisa.
14. Oityi tupondola okupopila omulongwa wetu matyimukwatesako tyina amayalwa? (2 Timotiu 3:12)
14 Ngeetyi tyalingile Sesusi, noonthwe tupondola okupopila omulongwa wetu okuti, ava aundapa navo, nomapanga ae, no vavo, vapondola avemuyale mokonda yokulilongesa Ombimbiliya. (Tanga 2 Timotiu 3:12.) Vamwe aundapa navo vapondola okumulinga omukwele, mokonda ulinga etyi tyipopia Ombimbiliya. Ava vamwe mombunga yae vapondola okupopia omapita ovipuka elilongesa m’Ombimbiliya. Tyina omulongwa wetu tumupopila-po liwa okuti upondola okuyalwa, otyo matyimukwatesako akala tyamaneka, tyina amayalwa akoleleya.
15. Oityi tupondola okulinga tukwatesako omulongwa wetu okukoleleya tyina haa amayalwa no vavo?
15 Ine omulongwa wove uyelwe no vavo mukwatesako okusoka omokonda yatyi vemuyelele. Tyipondola hamwe vasoka okuti uli nokukembwa n’Onombangi, tyihe-otyo vala vamwe mwene kavahande-ale Onombangi mba Siovaa, vati havanthu-ko vekahi nawa. Mwene na Sesusi wapolelwe-po omapita no vavo umwe, ovanthu ankho ehole. (Malu. 3:21; Swau 7:5) Naina kwatesako omulongwa wove atwaleko tyapwa elundo, pokutomphola no vavo, novanthu ovakwavo vali apopi umwe nawa, nonthilo.
16. Oityi tuna okulinga tukwateseko omulongwa wetu etyivile okupopila vakwavo evi alongeswa?
16 Tyina meumbo muna umwe uhanda okutomphola vi’Ombimbiliya, omulongwa w’Ombimbiliya omunongo kapopi atyiho ei, monthiki yatyo oyo. Ine upopia ovinyingi, omunthu mankhi elundo muhuka ehetavela vali okutomphola. Naina mulongesi kwatesako omulongwa wove, pokutomphola evi elilongesa ahapopie unene, opo muhuka omunthu etavele okutomphola vali. (Kolo. 4:6) Tupu omulongwa upondola okupopila vo meumbo liavo vanyingile mo site jw.org. Otyo matyivekwatesako, mwene apa vala veli vapondola avanyingila-mo avanoñgonoka ovipuka ovinyingi viyemba k’Onombangi mba Siovaa.
17. Oityi upondola okulinga omulongwa wove akumbulule nawa tyina amapulwa evi viyemba k’Onombangi mba Siovaa? (Tala olutalatu.)
17 Tupu upondola okwenda mo site jw.org pokwati, “Omapulo Ovanthu Vehole Okulinga Konthele Yonombangi,” ukwateseko omulongwa wove etyivile okukumbulula tyina amapulwa tyimwe no vavo, aa umwe aundapa nae. (2 Tim. 2:24, 25) Apeho tyina mwamamane okulilongesa elongeso limwe momukanda Kalako Nomwenyo Apeho!, tomphola nomulongwa wove apa pokwati “Ovanthu Vamwe Vati,” aa opokwati “Ine Hamwe Pamoneka Omunthu Umwe Ekupulu.” Pahe upondola olingi ñgaa: Ove mupula tyimwe, ngwe akumbulula monondaka mbae mwene. Ine utala kakumbululile nawa-nawa, upondola okumukwatesako opo ha etyive okukumbulula nawa. Okulinga ovipuka ovio, haa matyimukwatesako okupopia nonthumbi evi etavela.
Opo ukwateseko omulongwa wove ahatile owoma wokwivisa, tyihetekelei amuho. (Tala opalangalafu 17)c
18. Oityi tupondola okulinga tukwateseko omulongwa wetu ahimbike okwivisa? (Mateusi 10:27)
18 Sesusi watumine ovalanduli vae vapopile ovanthu oviwa ovipe. (Tanga Mateusi 10:27.) Tyina omulongwa ahasete okwivisa na vakwavo, tupu kasete okulilonga okuyumba onthumbi mu Siovaa. Oityi upondola okulinga omulongwa wove ahimbike okwivisa newaneno? Tyina mewaneno lienyi mwamapopilwa okuti pena oku mamukalinga okambanya, popila omulongwa wove etyi esukisa okulinga nae alinge omwivisi mukaivise amuho. Mupopila oityi ovanthu ovanyingi vetyiholelele tyokuhimbika okwivisa tyina tuna ovikambanya. Tupu otyikwavo tyipondola okumukwatesako akatomphole nawa novanthu, okulihonekesa mosikola alinge-linge ononthele meliongiyo liomokati kosimanu. Ovipuka ovio mavimukwatesako unene, tyina ati pokukaivisa, apopi umwe nonthumbi evi etavela.
YUMBA ONTHUMBI OMULONGWA WOVE
19. Oityi Sesusi alingile tyalekesile okuti ankho katombele ovalongwa vae? Oityi matulingi tumuhetekele?
19 Etyi Sesusi eheneende keulu wapopilile ovalongwa vae okuti, nthiki imwe mavakakala vali peke nae. Ovalongwa avehetyinoñgonoka okuti Sesusi uli nokuti kumbi mavakakala aveho keulu. Namphila vimwe ankho vehevinoñgonoka nawa, mahi Sesusi ankho kevetombele, watalele vala koviwa, amono okuti navo vahanda umwe okuhambukiswa Siovaa. (Swau 14:1-5, 8) Sesusi ankho utyii okuti opo vanoñgonoke ovipuka vimwe, mavesukisa umwe omuvo, nokunoñgonoka umwe tyokwenda keulu, ankho tyisukisa omuvo. (Swau 16:12) Noonthwe tulingei nga Sesusi, tuhatombei ovalongwa vetu tuyumbei-ko onthumbi okuti omulongwa wetu uhanda okuhambukiswa Siovaa.
Tyina omulongwa wetu ahasete okwivisa na vakwavo, nokulilonga okuyumba onthumbi mu Siovaa kasete.
20. Oityi tyalingile umwe ko Malawi tyalekesa okuti ankho uyumba onthumbi omulongwa wae?
20 Tuyumbei-ko onthumbi okuti, omulongwa wetu uhanda okulinga etyi tyaviuka, tyihambukiswa Siovaa. Tala etyi tyalingile omwivisi umwe omuhikwena utiwa o Chifundo, ukala ko Malawi. Chifundo ankho velilongesa nomuhikwena umwe wo Katolika utiwa o Alinafe, momukanda Kalako Nomwenyo Apeho! Hono nthiki imwe etyi vamanuhula okulilongesa elongeso 14, Chifundo apulu omulongwa wae okuti, okukwata onofoto novilolo pokufenda, utyitala-vo ñgeni? Alinafe anumana ati: “Mwene otyo otya munthu na munthu!” Pahe Chifundo alingi otyiho tyokuti Alinafe kamelilongaisa vali Ombimbiliya. Mahi no ngootyo apu elundo otyo atwalako okumulongesa, tyisoka vala okuti mwene nthiki imwe metyinoñgonoka-le okuti otyipuka otyo asoka tyapenga. Pahe etyi vehika melongeso 34, Chifundo emupulu okuti: “Tundee apa wehimbika okulilongesa Ombimbiliya atee hono, oviwa patyi wamona-mona, mahi tyina uvitala ñgaa viatuka umwe vala kokutavela Siovaa Huku?” Chifundo wati Alinafe “apopi ovipuka ovinyingi oviwa amona-mona, tupu apopi okuti Onombangi mba Siovaa kavalingi otyipuka natyike tyailikwa n’Ombimbiliya.” Apakala vala katutu, ayeke-po okukwata onofoto novilolo pokufenda, pahe akala tyatamo, ambatisalwa.
21. Oityi tupondola okulinga ovalongwa vetu vakoye okufenda Siovaa?
21 Twamona okuti namphila Siovaa oe “ukulisa,” mahi noonthwe tupondola okulinga vimwe tukwateseko ovalongwa vetu okukula motyili. (1 Kol. 3:7) Onthwe katulongesa vala ovalongwa vetu etyi Huku ahanda valinge, tupu tuvekwatesako okuhumba vali unene Siovaa. Tuvekwatesako valekesa okuti vehole Huku, mokuyeka-po vimwe ankho vivetyika, vapake pomphangu yotete ovilinga vya Huku. Tyihe-otyo vala, tuvekwatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa tyina vena ovitateka. Mokonda onthwe katwevetombele, tuveyumba onthumbi, navo vetyimona umwe okuti mavetyivili okweendela movitumino vya Siovaa, avahulu kotyili, avafende Siovaa.
OTYIIMBO 55 Muahatilei Owoma!
a Okutuka apa Nikondemu atomphola na Sesusi, palambele omanima evali nomeya, otyo ahalingi-ale omulanduli wa Sesusi, atwalako vala notyilinga tyae otyinene mombonge yova Sundaa. (Swau 7:45-52) Omukanda umwe wapopia okuti, Nikondemu walinga vala omulanduli wa Sesusi etyi pahe Sesusi aipawa-le. — Swau 19:38-40.
b ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA Olutalatu: O Petulu na vakwavo vasa-po oniñgoso yavo valandule Sesusi.
c ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA Olutalatu: Omwivisi ukwatesako omulongwa wae, etyivile okwivisa.