Lunguka — Evi Uhanda Viehekuyondye

1. Oityi ovanthu aveho veli nokututumba natyo?

OKUTI nthiki imwe omutima wove wekuhongilinyine-ale okulinga otyipuka tyimwe Siovaa eyele? Wahasoke okuti ove vala uli nokututumba nootyo awike. Ombimbiliya yati: “Onwe mutupu otyivi tyitumbukila vala onwe, tyahatumbukila ovanthu aveho.” (1 Kol. 10:13) Ine omutima wove uhole okukuhindila okulinga etyi tyapenga, have vala, atuho tuna evi tututumba navio vihanda okutulingisa onkhali. Mahi kukahi awike Siovaa mekukwatesako otyivili okulipola omalusoke oo.

2. Ovipuka patyi ovanthu va Huku novalongwa v’Ombimbiliya vatutumba navio? (Tala omalutalatu.)

² Tupu Ombimbiliya yati: “Tyilola omunthu otyetyi mwene ahanda tyimukengelela, ngatyo tyimutyinda.” (Tia. 1:14) Ovelesikulu oyo ilekesa okuti omunthu tyiti umwe ou ulolwa neetyi, ou ulolwa neetyi. Vamwe vena omalusoke okulinga ovipuka viasila ngeevi ñgaa: Okulala nomunthu vehelinepele nae, omulume okusoka okulala na mulume mukwavo. Ava vamwe ankho vakalela vala okutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila, vahanda okukondoka-mo vali. Vamwe ankho vanwa unene, vahanda okutyikondokela vali. Vana ankho vakalela vala okupwena, ovipepe vivetyinda vetyikondokele vali. Ovio o vimwe povipuka ovanthu va Huku novalongwa v’Ombimbiliya veli nokututumba navio. Tyipondola noonthwe twakalele-ale ngomutumwa Paulu wahoneka okuti: “Tyina nahanda okulinga etyi tyaviuka, mwaame muna etyi tyapenga.” — Loma 7:21.

3. Ine omunthu ukalela vala okusoka evi viapenga, tyimukalesa ñgeni?

³ Ine ukahi nokututumba uyeke-po okusoka ovipuka viapenga, mahi otyo tyekupona, upondola olitombo pahe oti, ame himetyivili-ale okuliyunga. Tupu upondola okusoka okuti, Siovaa kamandyeke ndyikakale mouye omupe. Mahi otyo hatyili-ko! Opo unoñgonoke oityi tutila hatyili-ko, monthele ei matukumbulula omapulo aa evali: (1) Opi kutuka omalusoko oo okuti kumetyivili-ale okuliyunga, tupu kumakakala mouye omupe? (2) Oityi matyikukwatesako okulipola omalusoko oo?

‘ONDINGAVIVI’ IHANDA TUSOKE-TYI?

4. (a) Olusoke patyi Satanasi ahanda okutupaka momutwe? (b) Oityi tutila matutyivili umwe okuliyunga atuhayondywa?

⁴ Satanasi uhanda tusoke okuti omalusoke okulinga etyi tyapenga kamatutyivili okulipola-o. Sesusi nae ankho utyii umwe okuti Satanasi metuyondyo, otyo alongesilile ovatumwa vae velikwambele okuti: “Wehetuyeke tuyondywe, tuhukulule kondingavivi.” (Mat. 6:13) Satanasi wapopia okuti ovanthu kamavetyivili okutavela ku Siovaa putyina vayondywa. (Som. 2:​4, 5) Oityi Satanasi asokela ngootyo? Omokonda Ngwe mwene ketyivilile okuliyunga, etyi ankho ahanda tyemukengelelele ayeke-po okufenda Siovaa. Pahe usoka okuti noonthwe matulingi ngae, evi tuhanda mavitukengelela atuyeke-po okufenda Siovaa. Tupu Satanasi wasokele okuti hamwe metyivili okuyondya Omona wa Huku wehena nkhali. (Mat. 4:​8, 9) Pahe nkhele tusokei: Okuti katutyivili okuliyunga atulipolo omalusoke okulinga etyi tyapenga? Tutyivila. Tupopia ngootyo mokonda yeetyi tyahoneka omutumwa Paulu, wati: “Ame movipuka aviho ndyina umwe omafa, walingile ou wokumpha ononkhono.” — Fili. 4:13.

5. Oityi tutila Siovaa utyii okuti matutyivili okulipola omalusoko apenga?

⁵ Mahi Siovaa wayumba-ko onthumbi, utyii okuti tutyivila okulipola omalusoke etutwala kokulinga evi viapenga. Omokonda yatyi tupopila ngootyo? Omokonda Siovaa wapopia okuti mononkhumbi onene, ovanthu ovanyingi mavakahupa. Ovo yatyo ovava vehemuyekele-po. Siovaa Huku wahakembe wapopia okuti mouye omupe kamamukanyingila vala ovanthu vehehi, mahi ovanthu ovanyingi-nyingi, valingile etyi tyaviuka, ‘vakohele ovikutu viavo avevitwelesa mohonde Yondyona.’ (Ehol. 7:​9, 13, 14) Naina, Siovaa ukahi nawa, utuyumba onthumbi, kekahi nga Satanasi usoka okuti, omalusoko omavi pamwe tukala nao kamatutyivili-ale okulipola-o maetutwala umwe kokulinga etyi tyapenga.

6-7. Oityi Satanasi ahandela tusoke okuti tutupu oviwa tukevela, kamatutyivili okuliyunga kweevi vituyondya?

⁶ Satanasi tupu uhanda tusoke okuti mokonda yokusoka evi viapenga, Siovaa kametuyeke tukakale-ko apeho mouye omupe. Oityi Satanasi ahandela tusoke ngootyo? Omokonda ngwe utupu otyiwa natyike makapewa na Siovaa, kamakakala-ko vali, makahanywa-ko umwe pala apeho. (Ehim. 3:15; Ehol. 20:10) Mokonda Satanasi utyii okuti onthwe matukapewa oviwa, oviwa ngwe ahamapewa, otyo ahandela okupaka momutwe wetu olusoke lwokuti mokonda yokusoka ovivi kamatukanyingila mouye omupe. Mahi otyo asoka hatyili-ko. Ombimbiliya ipopia okuti, etyi Siovaa esuka vali natyo okutukwatesako tukamone oviwa ovio. Mokonda ngwe “kahande nawike eye okuhanywa-ko, mahi wahanda aveho vehike kokulivela.” — 2 Pet. 3:9.

⁷ Naina, ine tutyipaka momutwe tyokusoka okuti kamatutyivili-ale okuliyunga, kamatukapewa oviwa mokonda yomalusoko omavi pamwe eya momutwe, opo tuli vala nokusoka ngeetyi Satanasi ahanda tusoke. Okunoñgonoka otyipuka otyo, matyitukwatesako atutyivili okulipola evi viahanda okututwala kokulinga onkhali. — 1 Pet. 5:​8, 9.

OUKWANKHALI WETU UPONDOLA OKUTUKALESA ÑGENI?

8. Onkhali oityi? (Oviimbo 51:5) (Tala “Ondaka Yahangununwa.”)

⁸ Tyehe Satanasi vala, pena vali otyipuka otyikwavo tyitutwala kokusoka okuti kamatutyivili okuliyunga, kamatukapewa oviwa mokonda yokusoka evi viapenga. Otyipuka otyo otyityi? Oukwankhali twapiñgana koo tate yetu, ovo Andau na Eva.a — Som. 14:4; tanga Oviimbo 51:5.

9-10. (a) Etyi ovo Andau na Eva valinga onkhali vakalele ñgeni? (Tala olutalatu.) (b) Tyina onthwe twalinga onkhali tukala ñgeni?

⁹ Nkhele tusokei vala oñgeni oo Andau na Eva vakalele pweetyi valinga onkhali. Etyi vetyimona okuti valinga etyi Siovaa atile mwehetyilingei, avaholama, avelivaleka omafo. Etyi ovo Andau na Eva valinga onkhali, avehulilwa, atyivekundisa, avelivele onombei, avalingi otyiho. Avakala ngatyina uti vaikilwa mondywo yatetwa vala onokwalutu ononkhwana. Ankho vapondola umwe okuti avanyingila mokwalutu ei, avanyingila mokwalutu ei, mahi ankho kavapondola okulupuka pondye. Ankho vetupu-ale natyike vapondola okulinga vahukuluke monkhali oyo.

¹⁰ Onthwe hahe twahukululwa, katukahi ngeetyi tyali oo Andau na Eva. Twalingilwa otyilikutila tyeyovo, tyetuyovola kononkhali mbetu, atukala omapanga a Huku, atukala nomutima upumphi. Ngwe otyilikutila otyo, katyalingililwe ovo Andau na Eva. (1 Kol. 6:11) Mahi mokonda noonthwe twapiñgana umwe onkhali, otyo tutila tyina twamalingi etyi tyapenga atulivele onombei, omutima awahakala-le pomphangu, atukala ngatyina uti tutupu apa twapamena, atukundu. Ombimbiliya yapopia okuti ovanthu valinga ononkhwatwa mbonkhali “naava umwe mwene vahalingile onkhali nga Andau.” (Loma 5:14) Mahi twahasokei okuti mokonda tutyitwa-le nonkhali kamatutyivili okulinga evi viaviuka, kamatukamona oviwa komutwe wandyila. Tupolei olusoko olo momutwe wetu. Matulupolo-mo ñgeni?

11. Oityi tuna okulinga tyina oukwankhali wetu ututwala kokusoka okuti kamatutyivili okulinga etyi tyaviuka, ya omokonda yatyi? (Ova Loma 6:12)

¹¹ Mokonda tuvakwankhali tupondola okusoka okuti kamatutyivili-ale okulikwatehila atwahalingi ovipuka ovivi tusoka. Mahi otyo oukwankhali wetu vala uhanda tusoke ngootyo, ‘ututumine,’ onthwe tweheutehelei. Omokonda yatyi? Omokonda Ombimbiliya yetulongesa okuti katupondola okuyeka ‘onkhali ikalaile vala okutumina lwohamba omalutu etu.’ (Tanga Ova Loma 6:12.) Otyo tyilekesa okuti tutyivila okulikwatehila atuhalingi evi ohitu ihanda. (Ngal. 5:16) Siovaa wayumba-ko onthumbi okuti matutyivili umwe okulikwatehila twahayondywe. Ine ketuyumbu onthumbi, ñgeno ankho katile likwatehilei. (Epal. 30:​11-14; Loma 6:6; 1 Tes. 4:3) Tyimoneka umwe nawa okuti onthwe tutyivila okulityilika okulinga evi ohitu ihanda.

12. Oityi tuna okulinga tyina momutwe muya omalusoke okuti kamatukapewa oviwa, ya omokonda yatyi?

¹² Na tyina momutwe wetu muya omalusoke okuti Siovaa kameketwavela-le oviwa mokonda yokusoka evi viapenga, tweheetavelei mokonda oukwankhali wetu uhanda tusoke ngootyo ‘ututumine’. Ngwe Ombimbiliya yapopia-le okuti Siovaa utyii okuti onthwe tuvakwankhali. (Ovii. 103:​13, 14) Tupu Siovaa ‘wii ovipuka aviho’ viyemba kwoonthwe, utyii umwe okuti twapiñgana onkhali ya onkhali itutwala kokusoka evi viapenga. (1 Swau 3:​19, 20) Naina, ine tulikwatehila twahalinge ovipuka tusoka viapenga, tuyumbei-ko onthumbi okuti matukala ovanthu vasukuka komaiho a Siovaa. Oityi tupopila ngootyo?

13-14. Okuti okusoka ovipuka viapenga tyilekesa okuti kamatupandwa vali na Siovaa? Popia-po tyimwe.

¹³ Ombimbiliya ipopia okuti okulinga etyi tyapenga, tyelikalela nokusoka etyi tyapenga. Onthwe katutyivili okulityilika okusoka etyi tyapenga, mwene tyiya vala. Mahi pahe okulityilika okulinga ovipuka viapenga onthwe tusoka, otyo tutyivila. Nkhele tusokei vala kweetyi tyaendele mewaneno lyo Kolindu. Vamwe vali mewaneno omo, etyi vehenekale ovalanduli va Kilisitu ankho valala na valume vakwavo. Otyo Paulu ahonekela okuti: “Na vamwe pwoonwe otyo vali otyo.” Okuti otyo tyilekesa okuti, petupu vali onthiki vakalele nolusoke lwokulinga otyipuka otyo? Mokutala pamwe ankho omalusoko okutyilinga momutwe wavo eya-mo umwe, mokonda ankho otyipuka vetyiliya-le, tyili komutima wavo. Naina, Ovakwa-Kilisitu ovo vesukisile umwe okulikondola omutima, avelikwatehila vahalinge ovipuka viapenga ankho vasoka, avahatyopola oupanga wavo Siovaa. Otyo Siovaa atila, ‘vakohwa, vasukuka.’ (1 Kol. 6:​9-11) Noove ine ulikwatehila, Siovaa mekupande.

¹⁴ Namphila uli nokulwa nomalusoke omanyingi apenga, mahi ine ulikwatehila upondola okwahalingi ovipuka viapenga usoka. Namphila kumetyivili okunyima omalusoke apenga momutwe wove, mahi ine ulikwatehila olikondola koututu, upondola ‘okwahalingi vala etyi tyahanda ohitu, etyi mwene wasoka.’ (Efe. 2:3) Ovipuka patyi mavikukwatesako wahayondywe nomalusoke oo apenga?

OITYI TWESUKISA OKULINGA

15. Opo twahalinge ovivi tusoka omokonda yatyi tusukisila okunoñgonoka apa twayengenga?

¹⁵ Opo twahalinge ovivi tusoka twesukisa okunoñgonoka okutyi twayengenga. Lunguka ‘wehelikembe nomalusoko omatutu.’ (Tia. 1:22) Vamwe kavetyivili okuliteta kokunwa, tyina vamanu unene vati, ‘hanwine-ale unene, pena ava vanwa vali tyipona ame.’ Ava vamwe vayengenga kokutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila, tyina vamevitale vatatesila movakai vavo avati: ‘Ndyitala tupu ovipuka evi omokonda omukai wange kalingi-ale ovipuka vilekesa okuti unthyole.’ Tyina wamalingi etyi tyapenga, okuti hatyo, wasoka etyi tyapenga, weheliamene, wahatatesile mu vakwenyi. Tyinda omutengi wove mwene. — Ngal. 6:7.

16. Oityi una okulinga tyikale umwe komutima tyokulinga etyi tyaviuka?

¹⁶ Tyehekunoñgonoka vala opi wayengenga tupu wesukisa okutyipaka komutima, tyokwahalingi ovipuka viapenga usoka. (1 Kol. 9:​26, 27; 1 Tes. 4:4; 1 Pet. 1:​15, 16) Honeka omovipuka patyi wayengenga ya onalupi omalusoke oo eya vali unene momutwe. Tyipondola pena umwe apa wayengenga ya pena umwe onthiki otyipuka otyo tyiya vali unene komutima. Okuti otyipuka otyo tyiya vali unene komutima putyina waponwa, na tyina kwanthikovela? Soka umwe nawa kweetyi molingi tyina otyipuka otyo tyameya-po. Mahi otyiwa utyilinge tyina nkhele otyipuka otyo tyehenemoneke-po. — Omih. 22:3.

17. Oityi tulilongesila ku Susee? (Ehimbikilo 39:​7-9) (Tala omalutalatu.)

¹⁷ Tala vala etyi Susee alingile etyi omukai wa Putifale emuti langala-po na ame. Susee kelisetaile-ale aanye umwe. (Tanga Ehimbikilo 39:​7-9.) Otyo tyilekesa okuti Susee ankho utyii-ale etyi malingi pweetyi omukai wa Putifale ehenemupopile okuti langala-po na ame. Noove opo utyivile okukakatela mweetyi tyaviuka, otyiwa usokele-po liwa etyi molingi tyina nkhele weheneyondywe. Pahe tyina wamatumbukilwa na tyimwe tyihanda okukuyondya matyikupepukila okwaanya liwa mokonda etyi molingi wetyisoka-le.

“LITALEI-TALEI NAWA”

18. Oityi matyikukwatesako okwahalingi ovipuka viapenga usoka? (2 Ova Kolindu 13:5)

¹⁸ Opo wahalinge ovipuka viapenga usoka, wesukisa okutwalako ‘okulitala nawa,’ otyo okuti, wesukisa okutala nawa apeho ovipuka ulinga. (Tanga 2 Ova Kolindu 13:5.) Wesukisa okuti okala-po otale nawa evi usoka neevi ulinga, tyina wamatale okuti pena tyimwe tyehekahi nawa, otyiviukisa. Na tyina umwe welikwatehila ohalingi etyi tyapenga lipula okuti: ‘Nakala omuvo ulifwe-pi opo ndyianye?’ Ine wamona okuti pokuti au weliseta-seta, wehelivele onombei. Soka umwe nawa kovipuka upondola okulinga opo tyina tyameya-po vali, uhasete. Lipula ñgana: ‘Okuti tyina momutwe wange mwameya omalusoke apenga ndyityivila okwepola-mo liwa-liwa? Okuti ovipuka ndyilimana navio ounye ovio vili nokunthwala kokusoka evi viapenga? Tyina namamono tyimwe tyapenga ndyilityilika-tyo liwa-liwa? Ndyityii umwe okuti ovipuka Siovaa etupopila ovio viaviuka, namphila pokuvilinga ndyisukisa okulikwatehila?’ — Ovii. 101:3.

19. Oityi tutila okwahasoko nawa pokulinga oupuka oututu tyipondola okututwala kokulinga evi viapenga?

¹⁹ Lityilika okuliamena. Ombimbiliya yati: “Omutima uyondya, wapona povipuka viatyo aviho, utatayala.” (Sele. 17:9) Tupu Sesusi wati “momutima omo mutunda omalusoko omavi.” (Mat. 15:19) Omunthu wayeka-po okutala ovipuka vitwala ovanthu kokulinga ovinepo viasila, upondola okusoka okuti, okutala onofoto mbovanthu vahavalele petupu-ale etyi tyilinga mokonda kaveli-ko nokulinga ovipuka viasila. Tyipondola asoko okuti katyapengele-ale okukala nomalusoke okulinga etyi tyapenga, tyikola okwehetyilingi vala. Omunthu wokusoka ngootyo omutima wae uli nokumuyondya, ‘mapangela vala mokulinga evi ohitu ihanda.’ (Loma 13:14) Oityi una okulinga opo wahasoke ngootyo? Lunguka, wahalinge ovipuka tyahasokele nawa, na vina vimoneka umwe okuti ovitutu vala. Mokonda oko hii-hii kutuka omona okulila.b Lityilika omalusoko omavi apondola okukutwala kokuliamena tyina wamalingi etyi tyapenga.

20. Oityi tukevelela, ya oityi matyitukwatesako pehepano okwahalingi ovipuka viapenga tusoka?

²⁰ Ngeetyi twelilongesa-le, Siovaa wesuka umwe natyo tyokutukwatesako tumone ononkhono twahatokele mokuyondywa. Tupu mokonda yokankhenda kae okanene tuna ekevelelo liokukakala nomwenyo wahapu mouye omupe. Matyiketuhambukiswa unene okufenda Siovaa nomutima upumphi tyihelivele vali onombei. Mahi mokukevelela onthiki oyo ihike-po tuyumbei-ko onthumbi okuti, matutyivili umwe okwahalingi ovipuka viapenga tusoka. Ine tulikwatehila Siovaa mayambe ononkhono mbetu, atwahalingi ovipuka viapenga tusoka.