Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w25 Kwenye Kunene pp. 26-30
  • Nakala Omisionaliu Namphila Ndyina Ohonyi

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Nakala Omisionaliu Namphila Ndyina Ohonyi
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • OVILINGA VIOMUVO AUHO
  • TYOKUKALA OMISIONALIU KOMUTIMA ATYIYA-KO
  • OKUUNDAPA MOTYILONGO TYIMWE ANKHO MUNA OVILWA
  • OTYILINGA OTYIKWAVO
  • EVI NAKONDYELE NAVIO
  • NDYIPANDULA UNENE SIOVAA WANKHWATESAKO
  • Siovaa ‘Waviukisa Onondyila Mbange’
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2021
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova (Wokulilongesua)—2025
w25 Kwenye Kunene pp. 26-30
O Marianne Wertholz.

EHIPULULO LIOMWENYO

Nakala Omisionaliu Namphila Ndyina Ohonyi

TYAPOPIWA NA MARIANNE WERTHOLZ

PWEETYI ndyimona ankho ndyina unene ohonyi, tupu ankho ndyina owoma novanthu. Mahi Siovaa ankhwatesako okuhumba ovanthu andyikala omisionaliu. Wankhwatesako novipuka tate alingile, andyililongesila unene kwe. Tupu nelilongesilile unene komukainthu umwe womewaneno lietu. Etyi nanepwa andyililongesila unene komulume wange. Ankho wapwa-elundo, una okankhenda. Mahi nkhele mandyimupopila-po oñgeni ovipuka viaenda.

Natyitilwa mo Viena ko Áustria mo 1951, ovo tate ankho ova Katolika. Ankho ndyina unene ohonyi, mahi ndyityii okuti kouye kuna Huku, apeho ankho ndyilikwambela. Etyi ndyina omanima etyive, tate ahimbika okulilongesa Ombimbiliya no n’Ombangi mba Siovaa, etyi pakala na mee etavela okulongeswa.

Tuna ondenge yange Elisabeth.

Ankho tuli mewaneno limwe litiwa Döbling ko Viena. Meumbo lietu, ankho tulingila kumwe ovipuka ovinyingi. Tyati umwe onthwe tutangela kumwe Ombimbiliya, onthwe twenda atuho komaliongiyo, tupu ankho tuliava tuundape movionge. Tate wandongesa-le okuhumba Siovaa pweetyi ndyimona. Apeho ankho ulikwambela opo ame nou tulikwai nae tukale ovakokoli-ndyila. Mahi ame otyipuka otyo komutima, ankho katyiko-ale.

OVILINGA VIOMUVO AUHO

Nambatisalwa mo 1965 pweetyi ndyina omanima 14. Ankho tyimphwiya unene okupopia novanthu nehei movilinga viokwivisa. Tupu ankho nelitomba ndyisoka vala okuti vakwetu vevila vali okulinga ovipuka tyipona ame. Pahe ankho nahanda ñgeno naame ndyina-vo etyi ndyivila ndyihumbwe. Etyi nambatisalwa apahakala-le ehimbwe andyihimbika okulinga oupanga novanthu vahafende Siovaa. Namphila ankho ndyityihole umwe tyokukala navo, mahi omutima wange ankho kaukala-le nawa mokonda etyi Ombimbiliya ipopia, tyiyemba kokulinga oupanga novanthu vahafende Siovaa ankho ndyityii umwe nawa. Atyimphwiya unene okuyeka-po oupanga novanthu ovo. Utyii oityi tyankhwatesile-ko?

Ovo Marianne na Dorothée.

Nelilongesilile unene ku Dorothée.

Pomuvo watyo opo, omukainthu umwe ankho una omanima 16 utiwa o Dorothée, ailukila mewaneno lietu. Okwatala ombili ena-yo movilinga viokwivisa umbo na umbo atyinthyuvisa unene. Ngwe soka-ko, ame ndyimukulu vali kwe, mahi ankho hiundapa-le unene movilinga viokwivisa. Andyilipopila andyiti: ‘Ovo tate Onombangi, mahi ovo tate ya Dorothée hanombangi-ko. Dorothée ukala na mee yae uvela, mahi no ngootyo apeho wiivisa.’ Otyipuka otyo atyimphe ondundo naame ndyiundapele vali unene Siovaa! Etyi pakala atuho vevali atukala ovakokoli-ndyila vapola pokati, etyi pakala vali atukala ovakokoli-ndyila vomuvo auho. Mokonda Dorothée ankho uhole unene ovilinga viokwivisa, naame andyityipake-ko umwe tyokwivisa. Dorothée oe umwe wankhwatesileko okukala nomulongwa wange wotete. Etyi pakala, pahe atyihandingisa vali ohonyi okwivisa umbo na umbo no momatapalo.

Menima nakala omukokoli-ndyila, mewaneno lietu amuya omukwendye umwe utiwa o Heinz nae watyitilwa mo Áustria, wanoñgonekela otyili ko Canadá pweetyi akapililile-po ou velikwai nae Ombangi. Pahe etyi akala omukokoli-ndyila wavilapo atumwa ko Viena mewaneno lietu. Onthiki yotete nemumona andyimufweve. Mahi ankho hihande etyimone okuti nemufweva, mokonda Heinz ankho uhanda okukala omisionaliu, ngwe ame otyipuka otyo komutima ankho katyiko-ale. Mahi etyi pakala atulihande, atukala onomphunga, atulinepe. Atutwalako novilinga vioukokoli-ndyila, mo Áustria.

TYOKUKALA OMISIONALIU KOMUTIMA ATYIYA-KO

Heinz apeho ankho umphopila okuti uhanda tukale onomisionaliu. Mahi ankho kankhuluminya, undinga omapulo ekahi nawa ngaa: “Onthwe tutupu ovana, oityi tuhaundapela vali unene movilinga vya Siovaa”? Mokonda yohonyi okukala omisionaliu ankho tyinthilisa owoma. Namphila ankho ndyimukokoli-ndyila-le mahi okusoka okukala omisionaliu ankho tyindingisa otyiho. Mahi mokonda Heinz ankho wapwa elundo ankhwatesako umwe opo tyokukala omisionaliu tyiye komutima. Tupu wamphele ondundo ndyisoke vali unene ku vakwetu anahasoko vala kwaame mwene. Otyo atyinkhwatesako unene.

O Heinz weendesa Omutala Womulavi mewaneno lyo Jugoslavo mo Salzburg ko Áustria mo 1974.

Katutu-katutu naame komutima atyiya-ko umwe tyokukala omisionaliu. Atuhoneka opetisau opo twende Kosikola yo Sileyande, mahi ovakulu vo ko Mbetele avetupopila okuti nkhele ndyina okulilongesa okupopia vali nawa o Ingelesi. Andyililongesa-yo umwe andyiivili, mahi etyi palamba omanima etatu, atutumwa tukaundape mewaneno lyo Jugoslavo ko Salzburg mo Áustria. Omo yatyo mupopiwa elaka litiwa servo-croata lipwiya unene, mahi no ngootyo ankho tuna ovanthu ovanyingi tulongesa Ombimbiliya. Atuundapa-mo omanima epandu-vali, mahi pahe menima lya pandu-vali, ombwale yange ankho omupili womawaneno.

Etyi tyati mo 1979 ovakulu vo mo Mbete, avetutumu tukaundape omuvo umwe ko Bulgária. Oko yatyo ovilinga vietu ankho viailikwa, ovakulu avetupopila okuti tyina mwamehiki-ko lingei vala ngatyina mwakaenda-enda amwahaivisa. Pahe ankho twenda kosetu atutwaila omikanda ovahikwena vetano vakala mepunda-umbo enene liotyilongo otyo litiwa o Sófia. Tyetutilisile unene owoma, mahi Siovaa etukwatesako okulinga otyilinga otyo. Ovahikwena ovo ankho vetupu owoma, namphila vetyii okuti ine vavasiwa mavakwatwa. Andyililongesila unene kuvo, naame andyisuku vali unene nokuundapa movilinga vya Siovaa.

Etyi pakala atuhoneka vali omukanda wokwenda kosikola yo Sileyande, pahe atutavelwa. Ankho tusoka okuti matulingila osikola oyo melaka lyo Ingelesi ko Estados Unidos. Mahi pahe atyitiwa osikola oyo mailingailwa no ko Alemanha, melaka lyo alemão, mu Kuhuhu yo 1981 ngako tulingila. Andyinoñgonoka umwe nawa etyi tyapopiwa-mo. Pahe opi ankho matukaundapa?

OKUUNDAPA MOTYILONGO TYIMWE ANKHO MUNA OVILWA

Twatuminwe tukaundape mo Quênia. Ovakulu vo mo Mbetele yo ko Quênia avetupulu ine tyitavela tukaundape kotyilongo tyimwe tyili popepi no Quênia tyitiwa o Uganda. Menima lyo 1971 Idi Amin wakalwisile nomatolopa ae ovatumini vo mo Uganda ngae utumina otyilongo. Pahe ovanthu ovanyingi ankho vaipawa, vamwe vamoneswa vala unene ononkhumbi. Etyi tyati mo 1979 Idi Amin alwiswa, otyilongo atyituminwa nomunthu omukwavo. Otyo twatililile unene owoma okwilukila ko Uganda. Mahi ovipuka twalongesilwe m’Osikola yo Sileyande vietukwatesileko tuyumbe vala onthumbi mu Siovaa. Atutavela umwe okwenda-ko.

Ovipuka mo Uganda, ankho vialema. Ombwale yange Heinz wetyipopia umwe nawa oñgeni o Uganda ankho ikahi, mo Anuário yo 2010. Wati: “Tyati vala omeva kaamoneka vali, okulikalela kovanthu katyitavela vali. . . . Ovanthu ankho veliipaa vala, tupu ankho muna ovimphulu ovinyingi haunene umwe kounthiki. . . . Kounthiki ovanthu ankho uvevasa vala mondywo veli nokulikwambela, opo mweheye ovimphulu.” Namphila vakwetu tufenda navo mo Uganda vali novitateka, mahi no ngootyo ankho vayumba onthumbi mu Huku, vemulingila tyahambukwa.

Tuli nokuteleka meumbo lyo Waiswa.

Mo 1982 ame nombwale yange Heinz atweende mo Kampala mepunda-umbo lyo Uganda. Twakalele onohanyi ononthano meumbo lyo Sam na Christina Waiswa. Ankho vena ovana vetano, otyo tupu vena vali ava vakala navo vekwana. Meumbo lyo Waiswa mokonda ankho ovanyingi-mo, ngwe ovipuka pomuvo watyo opo vialema, ankho vateleka vala like monthiki. Mahi no ngootyo ankho vena otyali. Omuvo twakalele meumbo lyo Waiswa kuvo twelilongesilile-ko ovipuka ovinyingi, vietukwatesileko motyilinga tyetu tyoumisionaliu. Twelilongesilile-ko okwahanyane nomeva. Pokulikoha ankho tulikoha nomaande ehehi, omaande atyo twelikoha nao atwepake nawa opo haa atilwe mo piya. Mo 1983, atuvasi ondywo ikahi nawa mo Kampala ngamo twiilukila.

Ankho tutyihole unene tyokwivisa umbo na umbo. Ndyihinangela ohanyi imwe twaavele omikanda vilamba po 4.000. Mahi otyipuka ankho tuhole vali unene, okutala etyi ovanthu vakala tyina tuvepopila otyili ty’Ombimbiliya. Ovanthu vo oko vena onthilo na Huku, vetyihole tyokupopia evi viyemba k’Ombimbiliya. Ovalongwa vombwale yange ankho vekehika umwe 10 okuti hatyo 15, no vange haityo-ñgo. Twelilongesilile unene kovanthu ankho tulongesa Ombimbiliya. Namphila Kondywo Yomaliongiyo ankho okokule, mahi no ngootyo venda umwe tyihañgoñgo, ankho vetyihambukilwa.

Mo 1985 no mo 1986 mo Uganda amukala vali ovilwa. Ankho tumona ovakwendye vakwata vala omauta vetai momatapalo otyo vayunga ovanthu. Pomuvo watyo opo, ankho tulikwambela ku Siovaa opo etukwateseko okupunga nawa ovipuka, nokutula omutima, pokwoovola ava vesuka notyili. Siovaa wakumbululile umwe omalikwambelo etu. Pamwe ankho nga twavasa omunthu etavela oviwa ovipe Viouhamba, no kowoma tulimbwa-ko umwe.

Ame nombwale yange Heinz na Tetjana uli pokati ketu.

Ankho tutyihole tyokwivisa kononthunda-vilongo. Twanoñgonokele ovalinepi vamwe, omulume watyo utiwa o Murat, omukai watyo o Dilbar Ibatullin vo ko Tartaristão, atulilongesa navo Ombimbiliya. Murat ankho ofulumelu. Avekulu umwe motyili, avambatisalwa, na hono vatwalako okufenda Siovaa. Etyi pakala andyinoñgonoka vali omuhikwena umwe utiwa o Tetjana Vileyska wo ko Ucrânia, ankho usoka okuliipaa. Etyi Tetjana ambatisalwa akondoka ko Ucrânia, etyi pakala elipake movilinga viomuvo auho, ankho omupitiyi.a

OTYILINGA OTYIKWAVO

Mo 1991 ankho tukahi monofelia ko Áustria, ovakulu vo mo Mbetele yomo Áustria avetupopila tukaundape ko Bulgária. Movilongo vimwe vyo Europa ovilinga vietu viokwivisa ankho viailikwa. Mahi etyi pakala omanima amwe, atuyekwa twivise, ya nomo Bulgária atuyekwa. Ngeetyi napopia-le ame nombwale yange Heinz, ankho tutwaila omikanda vakwetu tufenda navo ko Bulgária, pweetyi ovilinga vietu viailikwa. Mahi pahe ankho oko umwe matukaivisa.

Ovakulu avetupopila tuhakondoke vali ko Uganda, tuviuke umwe ko Bulgária. Atwahakondoka vali tukawane oupuka wetu, nii vala okukelilekela na vakwetu. Atuviuku vala ko Mbetele yo ko Alemanha, atuvelama metuku-tuku twende ko Bulgária. Atutumwa tuundape motyikundyi tyina vala ovaivisi 20 mo Sófia.

Ko Bulgária, kuna ovinyingi vietulemenene. Tyo tete, ankho katutyivili okupopia elaka lipopiwa-ko. Tya vali, ankho tuna vala omikanda vivali melaka lyo Búlgaro. Omukanda A Verdade Que Conduz A Vida Eterna, no wokwati: Omukanda Womahipululo Ombimbiliya. Tya tatu, ankho tyipwiya unene okulongesa ovanthu Ombimbiliya. Namphila ovipuka ovio vietulemenene unene, mahi ovanthu motyikundyi tyetu avekulu umwe motyili. Etyi ovanthu vo mokapela ko Ortodoxa vamona otyipuka otyo, avanumana unene, avahimbika okutuhukaisa.

Etyi tyati mo 1994, ovilinga vietu mo Bulgária aviilikwa vali. Vamwe pwaava tufenda navo avatwalwa movikaleya. Ovanthu avahimbika okupopia omatutu avati, Onombangi mba Siovaa vaiipaa ovana mokonda kaveveyeke vapakwe ohonde, tupu vahindila vakwavo vafenda navo veliipae. Mokonda yotyipuka otyo, pahe okwivisa atyitupwiya. Okwenda movilinga viokwivisa uvasa vala ovanthu vanumana, vetuyayesa, pamwe tyina vetumona vaihana opulisa, okuti hatyo avetukapula vala novipuka. Pahe ankho tyitupwiya okwaava omikanda motyilongo omo, tupu ankho tyitupwiya okuvasa omphangu opo tulingile-po omaliongiyo. Pamwe pokulinga ovionge katuvimane-ale mokonda opulisa iya aituyayesa. Ame nombwale yange Heinz, otyipuka otyo ankho katwetyityiliyile. Ovanthu ovo ankho velikalela unene novo ko Uganda. Vo ko Uganda ankho vekahi nawa, vesuka nokulilongesa Ondaka ya Huku. Pahe onthwe oityi tyetukwatesileko okukoleleya?

Tyimwe tyetukwatesileko, okukala na vakwetu tufenda navo. Ankho vehole unene otyili ya vetupandula mokonda yevi tuvelingila. Navo ankho vetyihole tyokukala na vakwavo, ya velikwatesako na vakwavo. Otyipuka otyo atyitulongesa okuti opo tuhambukilwe otyilinga twamapewa, tuna okusuka na vakwetu atwahatale vala kweevi tuli nokukondya navio.

Ovo Marianne na Heinz Wertholz

Omo Mbetele yoko Bulgária mo 2007.

Etyi pakala, mo Bulgária pahe ovipuka avihimbika okuviuka . Mo 1998, ovilinga vietu avitavelwa vali. Pahe ankho tuna omikanda ominyingi melaka lyo Búlgaro. Mo 2004 akutungwa o Mbetele, aipakulwa. Pehepano mo Bulgária muna omawaneno ena 57, novaivisi vena 2.953. Menima liokwalamba, ovanthu veile Pehinangelo vena 6.475. Mo Sófia ankho muna vala ovaivisi vetano, pehepano muna omawaneno etyive. Twetyimona umwe okuti etyi tyapopia Isaiya 60:22 otyili. Yati: “Kehehi, makakalinga 1000.”

EVI NAKONDYELE NAVIO

Nakondya novitateka viekongoko. Nakalele omanima omanyingi tyivela, etyi naya kosipitali ondotolo aimphopila okuti molutu lwange muna ononthungu, ya imwe ili momutwe, andyikondyo nokuhakulwa. Etyi ankho valinga pokunthyakula tyiihama unene. Etyi pakala andyiende ko Índia ndyikatandwe nondotolo imwe, onthungu ankho ili momutwe, andyikala umwe onoola 12 nokutandwa. Etyi natandwa nkhele atukala omuvo umwe mo Mbetele yoko Índia, etyi nakala nawa ovakulu vomo Mbetele yoko Índia avetupopila tukondoke kotyilinga tyetu ko Bulgária.

Opo yatyo, ombwale yange ankho uli nokukondya nouvela umwe wahaveluka, utiwa Huntington. Mokonda youvela oo ankho tyimupwiya okweenda, nokupopia, ankho uliviya-viya vala. Pahe etyi pakala ouvela oo aumulemaneka umwe. Ankho ketyivili vali okulinga ovipuka, ame vala ndyimulingila-ko. Pamwe ankho ndyilitehela ñgaa nehulilwa, otyo ndyilipula vala opi otyipuka otyo matyihulila. Omukwendye umwe tufenda nae utiwa o Bobi, apeho ankho uya okupola ombwale yange Heinz opo vakaivise nae. Namphila ankho eliviya-viya vala, mahi otyipuka otyo Bobi ankho katyimukundisa. Tyina ankho pena tyimwe ndyili nokulinga, ankho ndyityii okuti Bobi memukwatesako. Namphila ankho twehena ovana, mahi atutyimono okuti Siovaa wetwavela omona, Bobi. — Malu. 10:​29, 30.

Etyi pakala, tupu ombwale yange aitalwa atyitiwa una ouvela utiwa o Câncer. Mo 2015 omulume wange ndyihole Heinz anyimi. Etyi ombwale yange yanyima pahe ankho ndyitupu vali omu napamena. Tyokuti wanyima, momutwe wange ankho katyifumo! (2 Tim. 1:7) Ndyihinangela ovipuka oviwa ombwale yange ankho amphopila, neetyi ankho amphakela-mo. Ndyipandula unene omanima twaundapa nae movilinga vya Huku.

NDYIPANDULA UNENE SIOVAA WANKHWATESAKO

Movipuka aviho nakondya-kondya navio, Siovaa wankhwatesileko. Tupu wankhwatesileko andyilipolo ohonyi, andyikala omisionaliu usuka novanthu. (Luka 20:38) Mokonda Siovaa wetukwatesako, ame nondenge yange tuli movilinga viomuvo auho. Pehepano ngwe nomulume wae vapilila-po omawaneno mo Europa. Omalikwambelo tate alingile akumbululwa.

Okulilongesa Ombimbiliya tyinkhwatesako okutula omutima. Tyina ovipuka viamaleme, ndyilikwambela “unene” ngeetyi Sesusi alingile. (Luka 22:44) Ndyimona okuti omalikwambelo ange akumbululwa, tyina ndyitala vakwetu vomewaneno lyo Nadezhda ko Sófia otyipuka vanthekula. Vena olwembia, nokankhenda, omapanga ovanthu aveho mewaneno. Pamwe vandyihana tukaende-ende, vamphandula. Otyipuka otyo tyinthyambukiswa unene.

Apeho ndyilisokela mouye omupe. Ndyisoka koo tate vetai komutwe wondywo yetu vehiwa ngomonthiki velinepa. Ou ondenge yange uli opo nokuteleka. Ndyisoka ombwale yange Heinz utai ponthele yonkhambe yae. Okusoka kovipuka ovio tyinkhwatesako unene, anahakalela vala okusoka kweevi vinthyoyesa. Apeho ndyipandula Siovaa.

Tyina ndyisoka kovipuka Siovaa ampha no kovipuka makampha mouye omupe, ndyikala ngeetyi tyakalele Ndaviti, m’Oviimbo 27:​13, 14 wati: “Ñgeno pahe ndyili-pi ine hatyetyi ndyiyumbako onthumbi, mandyimono ouwa-tima wa Siovaa nkhele mokuna omwenyo. Kevelela ku Siovaa. Kala tyapama, okolo omutima. Eenga, kevelela ku Siovaa.”

a Tala ehipululo liomwenyo wa Tetjana Vileyska mo Despertai! 22 de Dezembro de 2000 pefo 20-24.

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma