Lipaka Koututu Nga Siovaa

1. Oityi tutila tya Siovaa okulipaka koututu tyihuvisa?

TYINA utala ovanthu vo mouye ou, vena ovilinga ovinene okuti velipaka koututu? Au! Mahi Siovaa ha ngootyo-ko ekahi, namphila omukulami ngwe ulipaka koututu. (Ovii. 113:​5-8) Tyokulipaka koututu mwene otya Siovaa, kelipake-ko utupu omalityindailo. Monthele ei matulilongesa ovipuka vikwana vilekesa okuti Siovaa ulipaka koututu. Tupu matutale etyi tyalingile Sesusi elipake koututu nga Tate yae Siovaa. Ovipuka ovio matulilongesa mavitufweneka vali ku Siovaa, noonthwe atulilongo-tyo tyokulipaka koututu.

OKULINGA OUPANGA NA SIOVAA KATYITILISA OWOMA

2. Omu mutyipopila Oviimbo 62:8 oityi Siovaa ahanda tulinge? (Tupu tala olutalatu lwo kondye.)

² Okupopia novanthu vokulipaka-ko tyilingisa otyinkhe. Mokonda ovanthu vokulipaka-ko valinga onya vakwavo, vakandukila vala vakwavo, ovanthu vena otyinkhe tyokutomphola navo, nokukala umwe vala navo. Siovaa hatyo-ko ekahi ngootyo. Ngwe ulipaka koututu, uhanda tukale omapanga ae atumupopila umwe atyiho tyili momutima wetu. (Tanga Oviimbo 62:8.) Vokuna ovana tyina ovana vapopia navo vevetehelela umwe nawa. Na Siovaa otyo ekahi ngootyo, ututehelela nawa tyina tulikwambela kwe. M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi velikwambelele ku Siovaa, Siovaa eveivi. (Susu. 10:​12-14; 1 Sam. 1:​10-18) Mahi pamwe mokonda yokupengesa tulinga otyinkhe tyokulikwambela ku Siovaa.

3. Omokonda yatyi tupopila okuti Siovaa uhanda tulikwambele kwe?

³ Tupondola umwe okulikwambela ku Siovaa na apa pamwe tusoka okuti katwatele-mo mokulingwa olwembia nae. Oityi tupopila ngootyo? Omokonda Sesusi wapopile okuti Siovaa o tate una okankhenda una olwembia. Otyo wetyipopia umwe nawa etyi ahipulula omona watundile meumbo lya he, etyi ovipuka viatokota asoko okukondoka alingi otyinkhe tyokuti he kememuyakula, mahi aende umwe. Etyi he emumona uli nokuya alingi ñgeni? Omona kehikile-ale meumbo “he kuna wemuliako-ale, okankhenda akemutyindi ahateka, avahonyena emuhumbakana, emuhipi umwe ombesu.” (Luka 15:​17-20) Na Siovaa otyo alinga umwe ngootyo. Tyina omunthu elikwambela kwe tyehulilwa, tyatokota omutwe, tyilivela onombei, Siovaa umulinga onkhenda emutehelela nawa. (Ong. 3:​19, 20) Na Siovaa okankhenda kemutyinda ahukulula omunthu wae wehulilwa, emutulisa omutima. (Isa. 57:15) Oityi Siovaa alinga tyilekesa okuti uhateka eye okutuhukulula? Utuma ovakulu vewaneno, nonombangi vakwetu. (Tia. 5:​14, 15) Ovipuka ovio Siovaa uvilinga tupu omokonda uhanda tukale omapanga ae.

4. Okutyi tutyimonena okuti ovanthu ankho vetupu otyinkhe tyokupopia na Sesusi?

⁴ Sesusi ulinga nga Tate yae. Sesusi ulipaka koututu nga tate yae. Etyi eli pano pohi ovanthu ankho kavalingi otyinkhe tyokutomphola nae. Tyina ankho vena etyi vahanda okupula, vapula umwe vala. (Malu. 4:​10, 11) Na Sesusi tyina amevepulu tyimwe ovanthu ankho kavalingi otyinkhe tyokupopia etyi mwene vasoka. (Mat. 16:​13-16) Tyina ankho vamapengesa kavati hamwe Sesusi mevepopi, ankho vetyii okuti Sesusi una okankhenda wapwa elundo. (Mat. 17:​24-27) Otyipuka Sesusi ahetekelele tate yae atyikwatesako ovalanduli vae okunoñgonoka umwe nawa Siovaa. (Swau 14:9) Vetyimwene okuti Siovaa ulipaka koututu uhanda valinge omapanga ae, kekahi ngononkhalamutwe mbonongeleya mbulipaka-ko, mbuna onya.

5. Oityi tusukisa okulinga ovanthu vahatile owoma okutomphola noonthwe?

⁵ Oityi matulingi tuhetekele Siovaa? Okulilonga okulipaka koututu, nokulinga ovanthu vapepuka omutima vehena tyitilisa. Ine katulipake koututu matulu onkhi vakwetu, matulingi ovanthu vomalityindailo, matulingi ovanthu vahaevela. Vakwetu kamavahande okulinga omapanga etu. Mahi ankho tulipaka koututu opo matulingi ovanthu vokankhenda, vapwa elundo, vaevela vakwavo, vakwetu avetyihande tyokulinga omapanga etu. (Kolo. 3:​12-14) Ovakulu vewaneno vena okulikwatehila vakale nga Siovaa, ovanthu mewaneno avahatili owoma okutomphola navo. Mahi mavetyivili vala tyina apeho veya komaliongiyo avahatalela vala mono telefone, na tyina vaundapa na vakwavo mokwivisa umbo na umbo. Tyina vomewaneno velityiliya novakulu vewaneno opo kamavatili owoma okutomphola navo.

SIOVAA WAPEPUKA OMUTIMA

6-7. Popia-po vimwe Siovaa alingile vilekesa okuti kakakanyena moyae.

⁶ Ovanthu vana vokulipaka-ko, kavetavela etyi tyipopia vakwavo. Mahi Siovaa ulipaka koututu, wapepuka omutima, kakakatela vala moyae, namphila ei umwe ovipuka viatyo aviho. Tutalei etyi alingile pomphange ya Mwisesi, Miliaa. Miliaa na Alau vapopile omapita Mwisesi, ankho ongatyina veli nokupopia omapita Siovaa, mokonda Mwisesi ankho wakalela-po Siovaa. Siovaa anumana poola yatyo opo umwe Miliaa avele otyilunda. Alau akapopia na Mwisesi opo eveevele. Mwisesi elikwambela ku Siovaa Miliaa ahakuke. Siovaa alingi ñgeni? Siovaa katile mokonda netyilinga-le himelikondola. Mahi walingile etyi Mwisesi aita ahakula Miliaa. — Onob. 12:​1-15.

⁷ Tupu tutyimona okuti Siovaa wapepuka omutima, etyi atehelele elikwambelo liohamba Isekiya. Nthiki imwe Siovaa watumine omuuli wae akapopile Ohamba Isekiya okuti ouvela wae kamaumuhupisa. Isekiya elikwambela ku Siovaa opo emuhakule. Siovaa atehelela Isekiya, mokankhenda kae emuhakula akala-ko vali omanima 15. (2 Oha. 20:​1, 5, 6) Siovaa una okankhenda, utwiiva tyina tulikwambela kwe mokonda ulipaka koututu.

8. Oityi Sesusi alinga tyilekesa okuti wapepuka omutima? (Maluku 3:​1-6)

⁸ Sesusi ulinga nga Tate yae. Etyi eli pano pohi, tyina amamono okuti omunthu ou uhiwa okukwateswako, ankho umukwatesako. Wahakulile omunthu Motyasapalo namphila ononkhalamutwe mbonongeleya vemupolele-po omapita. (Tanga Maluku 3:​1-6.) Sesusi omutwe wewaneno wapwa elundo, una okankhenda, wapepuka omutima. Tyina omunthu umwe amalingi onkhali, uyumba-ko onthumbi okuti melivele, ovivi alingile eviyeke-po. — Ehol. 2:​2-5.

9. Okutyi matyimonekela okuti twapepuka omutima? (Tupu tala omalutalatu.)

⁹ Oityi matulingi tuhetekele Siovaa? Tuna okulilonga okulipaka koututu nga Siovaa atyimonekela mweevi tusoka, neevi tulinga. (Tia. 3:17) Vokuna ovana vetyii okuti ovana vavo vena evi vevila okulinga vimwe kavevivili okuvilinga. Otyipuka otyo Sakoo ankho utyii umwe nawa. Wetyipopia momukanda Ehimbikilo 33:​12-14. Vokwapepuka omutima, velipaka koututu, vetyii umwe okuti ovipuka vimwe ovana vavo kavevivili okuvilinga. Tyati umwe ou uvila etyi, ou uvila etyi, kaveveeleka na vakwavo. Novakulu vewaneno vesukisa okulilonga okupepuka omutima avahakakanyena vala moyavo. Tyina ovakulu vewaneno vena nokulipakela-mo tyimwe, omukulu wewaneno kapondola vala okukakanyena moyae, tyina vakulu vakwavo vayemba ku ike yahapikiya ovitumino vya Siovaa. (1 Tim. 3:​2, 3) Pokutomphola na vakwetu twehevepolei-po vala omapita mokonda etyi vapopia onthwe katutyitavela. (Loma 14:1) Atuho mewaneno tuna okulikwatehila opo ovanthu aveho vetyimone okuti onthwe ‘twapepuka omutima.’ — Fili. 4:5.

SIOVAA WAPWA ELUNDO

10. Okutyi tutyimonena okuti Siovaa wapwa elundo?

¹⁰ Ovanthu vokulipaka-ko kavetyihande tyokukevelela. Kavapwile elundo. Mahi Siovaa ha ngootyo-ko ekahi, wapwa elundo. Pononthiki mba Nowee, ovanthu ankho valinga unene ovivi, Siovaa ati mapakala vala omanima 120 onondingavivi ambuho mandyimbuhanye-ko. (Ehim. 6:3) Momanima atyo oo, Nowee akala novana, ovana ovo avanepe pahe avelikwatesako aveho okutunga otyikasa. Etyi Siovaa atuma oandyu yae ikapopile Ambalayau okuti mahanye-po o Sondoma no Ngomola, oandyu aitehelela umwe nawa tyina Ambalayau emulinga omapulo. Ine oandyu oyo kayapwile elundo ñgeno yatile, wahamphule vali etyi mandyilingi ndyityii. Mahi oandyu oyo yapwile umwe elundo nga Siovaa. — Ehim. 18:​20-33.

11. Omu mutyipopila 2 Petulu 3:9 oityi Siovaa apwila elundo?

¹¹ Na hono Siovaa wapwa elundo. Uli nokukevelela onthiki meya okuhanya-ko ouye ou. Oityi akevelelela? Ukevela tupu omokonda “kahande nawike eye okuhanywa-ko, . . . wahanda aveho vehike kokulivela.” (Tanga 2 Petulu 3:9.) Okuti Siovaa uli vala nokulipwilisa? Au! Mokwapwa elundo, ovanthu ovanyingi-ale vemunoñgonoka avakala omapanga ae. Nkhele kuna vali ovanthu ovakwavo mavalingi omapanga ae. Mahi Siovaa kamakalela vala okukevelela. Siovaa uhole umwe ovanthu, mahi kameveyeke vala valinge ovipuka ovivi vahanda. Apa katutu makahanya-ko aveho valinga ovipuka ovivi. — Hamb. 2:3.

12. Okutyi tutyimonena okuti Sesusi wapwa elundo nga Siovaa?

¹² Sesusi ulinga nga Tate yae. Nkhele vala tya kohale Sesusi wapwa elundo nga tate yae. Sesusi welimwenenene-ko etyi Satanasi atendeleya Siovaa naava vemufenda. (Ehim. 3:​4, 5; Som. 1:11; Ehol. 12:10) Tupu wamona-mona-le ovanthu ovanyingi vamona emone. Pahe soka-vo otyipuka esuka natyo ‘tyokuhanya-ko ovilinga vi’Eliapu.’ (1 Swau 3:8) Mahi oityi tyili nokukwatesako Sesusi akevele atee onthiki tate yae memuti kahanye-ko ovilinga vya Satanasi? Okulipaka koututu ayekela ovipuka pomavoko a Siovaa, utyii okuti Siovaa wanaka-le onthiki malingi etyi asoka. — Ovil. 1:7.

13. Oityi tutila Sesusi wapwa elundo?

¹³ Etyi eli pano pohi Sesusi wapwile elundo. Ovatumwa vae ankho vati avakala avelinane vatale olie omunene vali puvo. Mahi Sesusi katile naina ovanthu ava kavatele-mo mokulinga ovatumwa vange. (Luka 9:46; 22:​24-27) Ankho utyii okuti nthiki imwe otyipuka otyo mavetyiyeke-po avelipake koututu. Okuti noove kumbi walingile-ale otyipuka tyapenga okala opaleka-po vali? Ine wetyilingile-ale, mokutala wahambukwa mokonda ohamba yetu yapwa elundo, ilipaka koututu.

14. Oityi matulingi tukale ovanthu vapwa elundo?

¹⁴ Oityi matulingi tuhetekele Siovaa? Opo tutyivile okusoka nga Siovaa atulingi evi ahanda, twesukisa okukala ‘nonondunge mba Kilisitu.’ (1 Kol. 2:16) Oityi matyitukwatesako tukale nonondunge mba Kilisitu? Okutanga onotesitu mbupopia etyi tyalingile Sesusi. Nga twatanga atusoko oityi tulilongesila kweevi Sesusi alingile. Tupu tuna okulikwambela ku Siovaa etukwateseko okupwa elundo, nokulipaka koututu nga Sesusi. Tyina tulikwatehila tukale nonondunge mba Kilisitu, opo matutyivili umwe okuhetekela Siovaa, matulingi ovanthu vapwa elundo. — Mat. 18:​26-30, 35.

SIOVAA UHOLE VOKWATOMBUWA

15. Popia-po vimwe vilekesa okuti Siovaa uhole ovanthu vatombuwa? (1 Samuwele 2:8)

¹⁵ Tanga 1 Samuwele 2:8. Nkhele tusokei vala! Siovaa omukulami. Mahi no ngootyo uhole ovanthu vokwatombuwa, vana ovanthu vati kavesilivila. Tutalei etyi alingile tyilekesa okuti tyili uvehole umwe. Ovanthu vatyo ovo vapopiwa umwe m’Ombimbiliya. Umwe puvo o Ndembola waundapele meumbo lya Isake, no lya Sakoo omanima 125. Namphila Ombimbiliya yahapopi ovipuka ovinyingi Ndembola alingile, mahi ovipuka Siovaa apaka m’Ombimbiliya vipopia Ndembola tutyimona okuti ankho uholwe unene. (Ehim. 24:59; 35:8 nokatoi.) Omukwavo o Ndaviti wali omunthita, Siovaa emulingi ohamba yova Isilayeli. (2 Sam. 22:​1, 36) Etyi Sesusi atyitwa ovanthu Siovaa atetekelele okupopila okuti ko Mbelei kwatyitwa Mesiya ovanthita. (Luka 2:​8-11) Etyi ovo Susee na Maliya vatwala Sesusi mondywo ya Huku, ovo Simiyau na Ana vemumwene, Siovaa katile ava vakulupa-le, weveyekele vamone omona wae. (Luka 2:​25-30, 36-38) Namphila Siovaa akulama, mahi uhole vokwatombuwa.

16. Oityi Sesusi alingile tyalekesa okuti ukahi nga Tate yae?

¹⁶ Sesusi ulinga nga Tate yae. Na Sesusi ankho uhole ovanthu vokwatombuwa. Walongesile otyili ovanthu ‘vokwahatangele-ale’ vehena-le apa velifwe. (Ovil. 4:13; Mat. 11:25) Sesusi ankho ulinga onkhenda ovanthu vavela, evehakula. (Luka 5:13) Etyi Sesusi eheneipawe wakohele ovatumwa vae konomphai, ngwe otyipuka otyo alinga ankho tyilingwa novapika. (Swau 13:5) Etyi eheneende keulu wapele ovalongwa vae otyilinga tyimwe otyinene tyokulongesa ovanthu otyili vakamone omwenyo. Otyilinga otyo noonthwe hono otyo tuli nokulinga. — Mat. 28:​19, 20.

17. Oityi tuna okulinga tulekese okuti tuhole vakwetu tuvelinga onthilo? (Tupu tala olutalatu.)

¹⁷ Oityi matulingi tuhetekele Siovaa? Onthwe tulekesa okuti tuhole ovanthu vatyo aveho tyina tuvepopila oviwa ovipe, atwahati ou himemulongesa mokonda hawotyilongo tyetu, haweanda lietu, katangele. Tyina tuna vakwetu mewaneno katuvetombo mokonda hamwe pena etyi onthwe tuvila okulinga ngwe vehevili, okuti hatyo, hamwe omokonda tuna otyilinga tyimwe meongano. (Fili. 2:3) Siovaa uhambukwa unene tyina atala okuti tulipaka koututu, ‘tulinga onthilo vakwetu,’ katwevetombele. — Loma 12:10; Sof. 3:12.

18. Oityi uhanda okulinga, omokonda yatyi?

¹⁸ Tyina tulikwatehila tuhetekele Tate yetu wo keulu ulipaka koututu, ovanthu kavatili owoma okupopia noonthwe, tulinga ovanthu vapepuka omutima, tulinga ovanthu vapwa elundo. Tupu tuhumba ovanthu ngeetyi Siovaa evehole. Tyina tulikwatehila tupameke oupanga wetu na Huku yetu ulipaka koututu, Huku uhambukwa. — Isa. 43:4.