Monthiki Mamulinepe Lingei Evi Mavihambukiswa Siovaa

1-2. Siovaa uhanda ovanthu monthiki velinepa vakale ñgeni?

OKUTI monepe? Okuti monepwa? Ine otyo, mokutala wahambukwa unene. Hamwe muli-ale nokusoka ovipuka mamulingi monthiki mamulinepe. Siovaa uhanda monthiki mamulinepe muhambukwe,a tupu uhanda mukale umwe nawa meumbo lienyi amukala ombembwa. — Omih. 5:18; Otyii. 3:11.

² Monthiki mamulinepe musukisa okulinga ovipuka mavihambukiswa Siovaa. Omokonda yatyi? Oñgeni mamutyilingi? Namphila onthele ei yalingilwa ava mavelinepe, mahi etyi matyipopiwa-mo matyitukwatesako atuho tutie tyina ava mavelinepe vamati tupakele-mo atuvepopila etyi tyili m’Ombimbiliya, pahe tyina twamaende potyipito tyatyo atulingi evi mavihambukiswa Siovaa.

SOKEI KWEETYI MATYIHAMBUKISWA SIOVAA

3. Ava mavelinepe okutyi vena okusoka, omokonda yatyi?

³ Vana mavelinepe pokusoka evi mavalingi monthiki mavelinepe, vesukisa okulandula onondunge mba Siovaa mbuli Mondaka yae. Omokonda yatyi? Omokonda Siovaa oe wauka otyinepo, oe wanepesa ovanthu vo tete ovo Andau na Eva. (Ehim. 1:28; 2:24) Naina, ava mavelinepe vesukisa umwe okusoka kweetyi matyihambukiswa Huku.

4. Omokonda yatyi ava mavelinepe vesukisila okusoka kweetyi matyihambukiswa Siovaa?

⁴ Ava mavelinepe vesukisa okusoka kweetyi matyihambukiswa Siovaa mokonda o tate yavo, epanga liavo. (Hemb. 12:9) Onwe kamuhande okulinga otyipuka natyike matyinumanesa Siovaa monthiki oyo, mokonda kamuhande oupanga wenyi unkhie-po. (Ovii. 25:14) Ine musoka kweevi Siovaa ehole okumulingila, pokusoka evi mamulingi monthiki mamulinepe mamusoko kweetyi matyimuhambukiswa. — Ovii. 116:12.

ETYI MAMULINGI MUHAMBUKISWE SIOVAA

5. Omokonda yatyi ava mavelinepe vesukisila okulandula onondunge mb’Ombimbiliya?

⁵ Ombimbiliya kaipopi etyi ava mavelinepe vena okulinga monthiki mavelinepe, mokonda tyiti ava valinga ñgaa ava valinga ñgaa. Mahi ovanthu va Huku vesukisa okulandula ovitumino vya kaputu, vipopia etyi ovanthu vena okulinga monthiki mavelinepe. (Mat. 22:21) Tyina ava mavelinepe valandula onondunge mbuli m’Ombimbiliya mavahambukiswa Siovaa. Mahi onondunge patyi vena okulandula?

6. Omokonda yatyi ava mavelinepe vesukisila okulandula ovitumino vya kaputu?

⁶ Lingei etyi ovitumino vya kaputu vipopia. (Loma 13:​1, 2) Movilongo vimwe ovatumini vapaka-ko ovitumino vipopia etyi ava mavelinepe vena okulinga. Naina, ava mavelinepe vesukisa okunoñgonoka ovipi ovitumino viatyo ovio. Ine ovitumino ovio, ove kuvii kapule kovakulu vewaneno vekukwateseko.b

7. Oityi ava mavelinepe vena okusoka ovipuka viende umwe nawa?

⁷ Lingei ovipuka nonondunge. (1 Kol. 10:​31, 32) Monthiki mamulinepe likwatehilei mulinge viovanthu vafenda Huku, amwahalingi ngovanthu vo mouye. (Ngal. 5:​19-26) Omu mutyipopila Ombimbiliya omukwendye watyo oe una okutyikalela komutwe opo ovipuka mavalingi monthiki mavelinepe viende umwe nawa. Omunthu malingi elongomona una okulinga umwe nawa nolwembia, nokankhenda, ovanthu vetyimone okuti otyinepo otyipuka tyimwe otyiwa twapewa na Huku. Aveho avetyimono okuti otyinepo hatyipuka-ko tyokunyana. Onombangi elongomona lya ava velinepa vehole okulingila Mondywo Yomaliongiyo. Ine wahanda elongomona lienyi lilingilwe Mondywo Yomaliongiyo, popia novakulu vewaneno mahi oheveuhulula.

8. Ine ava mavelinepe mavalingi otyipito okutyi vena okusoka? (Ova Loma 13:13)

⁸ Tanga Ova Loma 13:13. Ine mamulingi otyipito, oityi muna okusoka mwahalinge ngovanthu vo mouye? Ondaka yo Ngeleku yatiwa ‘ovipito viehangahahi,’ ipopia ovipito vina munuwa vala unene, ovanthu valala vala nokunyana. (Tala okatoi kokulilongeswa m’Ombimbiliya yoputu Ova Loma 13:13.) Naina ine motyipito tyenyi mamukala ovikunwa, sokei umwe nawa etyi mamulingi opo ovanthu vahanwe unene.c Ine mamuhikisa mwahahikisilei unene peulu ovanthu pokutomphola aveheliivi. Ono musika mamuhikisa mbutehelelei etyi mbupopia, opo tyahatie ovanthu mavembwiivi nkhele avelipula-pula vali ine otyipito otyonombangi umwe.

9. Oityi ava mavelinepe vena okulinga motyipito tyavo mwahalingwe evi viasila?

⁹ Vamwe motyipito tyavo vaovola ava mavanyane, vamwe valekesa onovindiu, vamwe vena etyi vapopila vokwelinepa, novipuka ovikwavo vali. Ovipuka ovio valinga opala okuhiviswa otyipito, mahi aviho valinga vina okukalesa nawa ovanthu. (Fili. 4:8) Naina otyiwa ulipule ñgaa: Okuti otyipuka otyo matyilingwa-po matyikalesa nawa vakwetu? Matyimoneka umwe okuti tulinga onthilo otyinepo? Haunene muna okusoka kweetyi: Matyihambukiswa Siovaa? Tupu pokuyola-yola pesukisa okulungukwa pahapopiwe evi viasila. (Efe. 5:3) Ine ombunga yove nomapanga ove vekupopila okuti, motyipito tuna etyi twahanda okupopia vepopila umwe etyi wahahande vapopie.

10. Omokonda yatyi ava mavelinepe vesukisila okusoka nawa etyi mavaendeka otyipito tyavo? (1 Swau 2:​15-17)

¹⁰ Walinge otyipito tyokulilekesa vala kovanthu. (Tanga 1 Swau 2:​15-17.) Siovaa uhambukwa unene tyina ovanthu vae valinga ovipuka opo vemuhambukiswe, avahalingi vala ovipuka opo velilekese kovanthu. Naina, ovanthu va Huku kavati tulipake-po umwe ovanthu vetyimone okuti onthwe yatyo omanene atyo. Omokonda yatyi? Tala vala etyi tyapopia Mike woko Noruega, wati: “Etyi nanepa motyipito tyetu katwalingile-ale ovipuka ovinyingi, mahi tyehivilwe. Mokonda katwalevalele atwahayeke-po ovilinga vioukokoli-ndyila, tukaundape tufete ongele yamwene.” Tabitha woko Índia wati: “Onthwe katwalingile otyipito otyinene. Mokonda ankho tutupu-ale ovinyingi matulingi atwahakalela vala okulinana nokutokota vala omutwe.”

11. Ava mavelinepe oñgeni vena okuvala? (Tupu tala omalutalatu.)

¹¹ Pahe ovikutu patyi movale? Ove wahanda ñgeno uhiwa. No kohale omunthu ukanepa, nou unepwa, uvala umwe nawa ehiwa. (Isa. 61:10) Tyipondola ovikutu movale havievi-ko uvala-vala-le. Mahi navio vina umwe okukala ovikutu vikahi nawa viomunthu ufenda Huku. (1 Tim. 2:9) Vala umwe nawa, lihiviswa umwe nawa, wahavale vala tyokuhanda ofama. — 1 Pet. 3:​3, 4.

12. Omokonda yatyi ava mavelinepe vesukisila okunoñgonoka oviso vilingwa povipito?

¹² Mwahalingei evi Ombimbiliya yailika. (Ehol. 18:4) Mouye uno wa Satanasi ovanthu tyina velinepa valinga oviso ovinyingi. Vimwe viatuka monongeleya mbomatutu, vimwe oviovilulu. Siovaa wetupopila okuti katupondola okulinga ovipuka ovio viasila. (2 Kol. 6:​14-17) Ine apa ukala tyakaka ovanthu okulinga oviso povipito, noñgonoka oku viatuka, otale etyi Ombimbiliya ipopia, utale ine mamuvilingi, ine kamamuvilingi.

13. Oityi ava mavelinepe vena okulinga vahetekele Siovaa pokupewa ovipuka?

¹³ Okuti apa ukala ovanthu vetyihole tyokweetela ava velinepa okapuka kamwe? Vokuna-tyo tyipondola mavaeta otyipuka otyinene. Ava vokwehena-tyo avaeta vala etyi vamona. Ovanthu va Huku vena otyali vetyihole tyokukwatesako vakwavo, otyipuka otyo tyivekalesa nawa. (Omih. 11:25; Ovil. 20:35) Mahi onthwe katuhande ovanthu vetweetele vala ovipuka tyokuti pahe tulinga ñgeni; tupu twahalingei natyike matyivesokesa okuti vena vala okweeta etyi tyitiwa otyetyi. Tulingei nga Siovaa, etyi omunthu amamono etwavela otyo tupandula. — 2 Kol. 9:7.

ETYI MAMULINGI TYINA OVIPUKA VIAMALEME

14. Oityi tyihole okupwiya kwaava mavelinepe?

¹⁴ Pamwe okulinga otyipuka tyikahi nawa, matyihambukiswa Siovaa katyipepuka. Hamwe ove kuhande okulinga otyipito otyinene, mahi tyina utala ñgaa okulinga otyipito mamuya vala ovanthu vehehi, mamulipolo-po omapita no venyi nomapanga enyi. Charlie woko Ilhas Salomão wapopia okuti: “Etyi nanepa tyetupwiyile unene okusoka ava matukongo. Onthwe tuna omapanga omanyingi, ya apa tukala ovanthu kavakongwa-le mwene veya vala!” Tabitha twapopia-le wati: “Apa tukala ovanthu tyina velinepa valinga otyipito otyinene, peya ovanthu ovanyingi. Etyi twapopila ovo tate okuti katuhande potyipito tyetu pakale ovanthu ovanyingi, avehetyihande mahi avetavela umwe vala.” Sarah woko Índia wapopia okuti: “Apa ndyikala ovanthu vesuka unene nokulinga otyipito otyinene, vakwavo vetyimone okuti vena-tyo. Etyi ovo tyepwa tyange vanepwa valingile otyipito tyimwe otyinene, naame pahe ankho nahanda okulinga otyipito ngo tyavo.” Ine noonwe muna evi viemupwiya oityi matyimukwatesako?

15. Pokutomphola etyi mamwendeka otyipito tyenyi omokonda yatyi otyiwa okulikwambela?

¹⁵ Etyi mamwendeka ovipuka tyipopilei Siovaa. Tyina pena etyi mwahanda okulinga, okuti hatyo mwalinga otyiho likwambelei ku Siovaa amumupopila-tyo. (Fili. 4:​6, 7 nokatoi m’Ombimbiliya yokulilongeswa yo Putu kati “em tudo.”) Mwiitei emukwateseko mulinge ovipuka nonondunge, emutulise omutima mutyivile okupopila vakwenyi evi muhanda neevi mwahahande. (1 Pet. 5:7) Tyina onwe mutyimona okuti Siovaa uli nokumukwatesako mamumuyumbu vali onthumbi. Tabitha twapopia-le wati: “Ame nombwale yange ankho katuhande tyina tutomphola etyi matwendeka otyipito tyetu tulipone atulipolo-po omapita no vetu. Opo otyipuka otyo tyahamoneke-po tyina ankho matutomphola etyi matwendeka otyipito tyetu tete ankho tulikwambela. Siovaa etukwatesako ovipuka aviende vala nawa atwehelipono no vetu.”

16-17. Omokonda yatyi pesukisila okutompholwa pokutala etyi ovipuka maviendekwa?

¹⁶ Tompholei umwe nawa. (Omih. 15:22) Pena ovipuka ovinyingi musukisa okulipakela-mo mutale etyi mamwendeka ovipuka. Tyati umwe onthiki mamulinepe, onombongo mamusukisa, ovava mamukongo, novikwavo vali. Lipakelei-mo amuho vevali, tupu talei etyi Ombimbiliya ipopia tyiyemba kweetyi mwahanda okulinga, okuti mwalinga amukapopia nomunthu wapama motyili. Tyina upopila mukwenyi evi wasoka uhanda mulinge, popia nawa, popia nonthilo, mahi tupu wahaanyene vala mo yove. Ine vomombunga vahanda palingwe tyimwe mahi katyapengele, upondola okutyitavela mokonda navo vahanda otyipito tyenyi tyihiwe. Mahi ine etyi vahanda kamatyitavela, opo vepopila-tyo, mahi popia umwe nawa nonthilo. (Kolo. 4:6) Vepopilei okuti mwahanda otyipito tyenyi tyihiwe tyihambukiswe Siovaa.

¹⁷ Ine ovo tate yenyi kavelilongesa, opo okuvepopila okuti tyongandi kamatyilingwa-po tyipondola okumupwiya. Umwe utiwa o Santhosh ukala ko Índia wati: “Vetu vahandele potyipito tyetu palingwe oviso viova Hindu, mahi katwalingile otyiso natyike. Tyetupwiyile okuvepopila etyi matwendeka ovipuka. Ovipuka ankho vahanda tulinge twamwene okuti kaviapengele kavinumanesa Siovaa atuvilingi umwe. Ovikulia vimwe twahandele okuteleka vehetyiliyile atweheviteleka vali atuteleka evi vetyiliya. Potyipito tyatyo kapahikisilwe kapanyanenwe, mokonda kavetyityiliyile.”

18. Opo monthiki mamulinepe mwahatokote omutwe oityi muna okulinga? (1 Ova Kolindu 14:40) (Tupu tala olutalatu.)

¹⁸ Sokei umwe nawa etyi mamulingi. Tyina mwonganeka umwe nawa ovipuka opo monthiki mamulinepe kamamutokota unene omutwe. (Tanga 1 Ova Kolindu 14:40.) Wayne woko Taiwan, wati: “Etyi kwakamba ononthiki mbumwe opo tulinepe twatompholele naava mavetukwatesako tutale etyi matwendeka ovipuka. Twatompholele ovipuka mavilingwa monthiki omo, otyipito tyihiwe umwe.” Tyina wamapopila vakwenyi okuti matyihimbika moola yongandi, moola yatyo omo, omo umwe muhimbike amwahasete.

19. Oityi matyimukwatesako otyipito tyenyi tyiende umwe nawa?

¹⁹ Sokei kweetyi tyipondola okumoneka-po, amutale etyi mamulingi tyahamoneke-po. (Omih. 22:3) Ine apa mukala novanthu vahakongelwe veya vala, sokei etyi mamulingi otyipuka otyo tyahamoneke-po. Venyi vehe nombangi vepopilei etyi tyilingwa potyipito tyonombangi neetyi tyahalingwa-po. Mupondola okuvelekesa onthele ili mo jw.org yati: “O que acontece em um casamento de Testemunhas de Jeová?” Opo otyipito tyenyi tyiende nawa, popiei nomunthu umwe wapama motyili aonganeke ovipuka. (Swau 2:8) Ine mumupopila umwe nawa ovipuka aviho muhanda okulinga, otyipito tyenyi matyiende umwe nawa, matyihiwa.

20. Oityi ava mavelinepe vena okuhinangela?

²⁰ Pamwe okusoka kovipuka mamulingi monthiki mamulinepe vipondola okulinga ngatyina ovinyingi vala. Mahi hinangela okuti otyipito otyo tyilingwa vala like. Okutuka umwe opo, mamukala vevali amufende Siovaa amuho. Naina likwatehilei mwehesukei vala nokulinga otyipito otyinene. Lingei etyi matyihambukiswa Siovaa, muyumbei onthumbi. Ine mulandula onondunge mba Siovaa otyipito tyenyi matyihiwa, tyina haa muhuka mutyisoka matyimuhambukiswa, kamamulivele onombei. — Ovii. 37:​3, 4.