Onwe Vokwakulupa Mwesukisa Unene Mewaneno
“Etyi ndyimuhikwena ankho ndyina ovipuka ovinyingi ndyilinga, mahi pahe hivivili vali.” — Connie womanima 83.
Tyipondola noove pena vimwe wahalingi vali mokonda yokwakulupa. Hamwe apa wahimbika okufenda Huku pena omanima omanyingi, mahi pahe welitomba mokonda vimwe kuvivili vali. Tyina usoka kovipuka ankho ulinga pahe wehevili vali tyikwiihama. Ine otyo, oityi molingi wehelitombe?
ETYI SIOVAA AHANDA ULINGE
Lipula okuti: ‘Oityi Siovaa ahanda ndyilinge?’ Siovaa uhanda ulinge etyi tyili momukanda Epalukununo 6:5, yati: “Humba Siovaa Huku yove, muhumba nomutima wove auho, nohande yove aiho, nononkhono mbove ambuho.”
Omu mutyipopila ovelesikulu ei, Siovaa uhanda umuundapele nomutima wove auho nohande yove aiho nononkhono mbove ambuho. Ine otyo ulinga otyo kumelieleka na vakwenyi, tupu kumati evi ankho ndyilinga hahe vali, pehepano tyitupu-ale.
Nkhele soka vala kweetyi ankho ulingila Siovaa pweetyi umukwendye. Mwene ankho ulikwatehila umwe olingi etyi uvila. Mahi pahe wakulupa utupu vali ononkhono ngo kohale. Namphila evi ulingila Siovaa pehepano ha ngeevi ankho umulingila kohale, mahi umulingila umwe etyi uvila. Kohale ankho umulingila atyiho uvila no pehepano pokwakulupa umulingila atyiho uvila. Naina katyelisile-po tyike vala.
Okulingila Siovaa atyiho uvila pokwakulupa, tyike vala neetyi walingile kohale.
VAKWENYI VAKOPA OVIWA MWOOVE
Pena vali otyipuka otyikwavo matyikukwatesako wehelitombe mokonda yeevi wehevili vali okulinga. Soka evi uvila okulingila vakwenyi. Pehepano mokwakulupa una ovinyingi upondola okulingila vakwenyi. Tyimwe otyetyi apa:
Okupopila vakwenyi evi wamona-mona. Tala vala etyi tyapopia vamwe vapopiwa m’Ombimbiliya:
Ohamba Ndaviti wati: “Nali omukwendye pahe nakulupa, mahi nkhele nali hinemone omuviuki wayekwa-po, nii ovana vae vaita-ita okulia.” — Ovii. 37:25.
Susuwee wati: Vakwe mutyii! Ngeetyi mweete, ame oo ndyenda, ndyihungi kondyila yovanthu aveho, onwe momitima vienyi mutyii umwe nawa, onwe mutyii umwe nawa okuti, ovipuka aviho oviwa Siovaa Huku yenyi apopile, utupu natyike ahalingile. Aviho wevilinga umwe, mwene mwelimonena-ko. Petupu natyike tyatundile momulungu wae tyahalingilwe.” — Susu. 23:14.
Tyipondola pweetyi kohale onondaka ombu pena-le ou wembupopilile. Ovo Ndaviti na Susuwee kavapopile vala tyokupopia, vapopia tupu velimonene-ko umwe. Ine apa wahimbika okufenda Siovaa pena omanima omanyingi, popila vakwenyi oviwa wamona-mona movilinga vya Siovaa neevi welilongaisa.
Upondola okuvepopila evi wamona Siovaa alingile akwateseko ovanthu vae. Wahalinge otyinkhe tyokuvepopila ovipuka ovio. Mokonda mavapolo ounongo movipuka ovio. Tyina vakwenyi veiva evi wamona-mona mokufenda Siovaa, matyivepameka. — Loma 1:11, 12.
Otyikwavo molingi tyipameka vakwenyi okwenda komaliongiyo. Vakwenyi okukumona matyivepameka, noove mwene atyikupameka. Connie twapopia-le wati: “Meliongiyo ndyihambukwa, vakwetu venthyole, vamphandula. Pahe naame opo ndyivepandule, ndyivelingila-po oupuka umwe. Apeho ndyilikwatesila ndyiivise nokwenda komaliongiyo.”
SIOVAA UHOLE OVILINGA ULINGA
M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi Siovaa ankho ehole, namphila vakulupa vena ovinyingi vehevili vali okulinga. Umwe ombwale imwe omu Isilayeli itiwa o Simiyau yamwene Sesusi pweetyi olukembe. Tyina Simiyau ankho enda mondywo ya Huku, umona ovakwendye vaundapa-mo. Ombwale oyo ankho ipondola okulitomba mokonda kaityivili vali okulinga ovilinga ovakwendye ovo valinga. Mahi mwene Siovaa kemutombele. Siovaa watile Simiyau omulume umwe ‘ondingaviwa utila Huku,’ kamankhi ahamono ou malingi Mesiya. Simiyau emumono umwe etyi olukembe, tupu apopi etyi matyikamoneka nae! (Luka 2:25-35) Namphila Simiyau ankho akulupa, Siovaa katalele vala komaonya ae, wetyimwene okuti ‘umuyumba onthumbi emupe omphepo yae ikola.’
Mokonda Siovaa ankho uhole Simiyau, Simiyau amono Sesusi pweetyi olukembe, apopi etyi haa matyimumonekela.
Noove yumba-ko onthumbi okuti Siovaa uhole evi umulingila namphila vimwe wehevivili vali. Ovipuka ulinga uvihole ‘mokonda utyii okuti waava etyi una-tyo.’ — 2 Kol. 8:12.
Naina soka vala kweevi uvila okulinga, wahasoke evi wehevili. Ine utyivila okukaivisa, kaivise namphila hamwe mokeliseta-mo vala katutu. Tupu upondola okupameka vakwenyi, okutomphola umwe navo okuti hatyo ovelikalela. Ovipuka ulingila vakwenyi, namphila ovitutu vala vipondola okuvepameka mokonda apa wahimbika okufenda Huku palala umwe.
Namphila vamwe olutu kaluvete-mo, mahi ngootyo vaya umwe movilinga viokwivisa. Tala etyi tyalingile umwe woko Africa pokakasa kati: “Etyi Alinga Tyahupisa ou Himaa Eliipaa.”
Hinangela okuti evi walinga-linga movilinga vya Huku, vipameka vakwenyi. Vakwenyi vetyimona okuti ukoleleya. Naina yumba-ko onthumbi okuti ‘Huku utupu onya, kalimbwa ovilinga viove, kalimbwa otyipuka uhole enyina liae, mokwaundapela ovasukuki, neetyi uli nokuveundapela.’ — Hemb. 6:10.
TYIPAKA-KO TYOKUKWATESAKO VAKWENYI
Vokwatanga vapopia okuti, onombwale nononkhulukai vetyihole tyokukwatesako vakwavo, vasoka vali nawa, vakala-ko vali ehimbwe, mwene navo tyivekalesa nawa.
Namphila vokwakulupa vakwatesako vakwavo mahi no ngootyo omunthu wakulupa una ovinyingi akondya navio. Mwene Huku oe meya okuviukisa ovipuka, ovanthu evepolo onkhali, avahakulupa vali avahankhi vali. — Loma 5:12.
Ovilinga ulingila Siovaa mwati umwe, nokukwatesako vakwenyi okumunoñgonoka, vikukalesa nawa oiki omutwe moviwa Siovaa mekekwaavela. Onwe vokwakulupa mwahalimbwei-ko okuti Siovaa uhole unene ovilinga mumulingila. No vomewaneno vahambukwa unene tyina vatala ovipuka mulinga, vilekesa okuti muyumba onthumbi mu Huku.