Avela Omunkhima Vana Veutokala

1. Omokonda yatyi ovanthu vamwe vankhimanekelwa iya oityi matulilongesa monthele ei?

OÑGENI tunkhimaneka ovanthu? Tulinga ngotyo tyina tusuka navo unene nokukala navo nonthilo. Ovikando ovinyingi, tunkhimaneka ovanthu valinga otyipuka tyimwe ine mokonda yovilinga viavo ine omalumono avo. Monthele ei, matulilongesa ovalie vena okunkhimanekwa iya omokonda yatyi.

2, 3. (a) Omokonda yatyi Jeova atokalela omunkhima wavilapo? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Olie Ondyona wapopiua mu Apocalipse 5:13? Omokonda yatyi atokalela omunkhima?

² Apocalipse 5:13 ipopia okuti: “Una upumphi kotyipundi tyoutumini” “Nondyona” vapewe enkhimano. “Una upumphi kotyipundi tyoutumini” o Jeova. Mokapitulu 4 komukanda wa Apocalipse, Ovitungwa vio keulu vialekesa omokonda yatyi Jeova atokalela okunkhimanekwa, omokonda “ukalako apeho.” Mbapopia okuti: “Jeova, Huku yetu, ove vala watokala okupewa omunkhima nehumbilo noutumini, mokonda ove watunga ovipuka aviho. Viatungwa nokukahiko mokonda yehando liove.”​—Apocalipse 4:9-11.

³ “Ondyona” wapopiua mu Apocalipse 5:13 o Jesus Kristu. Oñgeni tutyii? Etyi Jesus eya pano pohi, waihanenwe okuti “Ondyona ya Huku ipola onkhali mouye.” (João 1:29) Ohamba patyi onkhuavo itavela okunkhia opo iyovole ovanthu vae? Olio ehunga limwe ewa lilekesa okuti wesukisa okunkhimanekwa. Jesus oe watokala omunkhima mokonda “Ohamba yo nohamba na Tatekulu ya vana vatumina.” (1 Timóteo 6:14-16) Hamwe ulitehelela ngo vitungwa vio keulu viaimba okuti: “Ondyona yaipawa yatokala epondolo nenkhimano, nomalumono, nokuhilivikwa, no nonkhano onongwa, nounongo iya nononkhono.”​—Apocalipse 5:12.

4. Omokonda yatyi otyiwa okunkhimaneka Jeova na Kristu?

⁴ João 5:​22, 23 ipopia okuti Jeova waavela Kristu otyilinga tyokukoyesa ovanthu aveho. Olio ehunga limwe lilekesa omokonda yatyi Jesus ena okunkhimanekwa. Tyina tulinga ngotyo, tupu tunkhimaneka Jeova. Tyina tuholovona okunkhimaneka Jesus na Tate yae, matukakala nomuenyo uhapu.​—⁠Tanga Salmo 2:11, 12.

5. Omokonda yatyi ovanthu aveho vatokalela omunkhima nonthilo?

⁵ Ovanthu vatungwa “otyifuika tya Huku.” (Gênesis 1:27) Otyo tyilekesa okuti ovanthu vena ovituwa vielifwa no via Huku. Mongeleka, ovanthu vena oluembia nohole nokankhenda. Ovanthu tupu vatungwa nomutima nounongo wokupunga otyiwa notyivi, nokukala ovakuatyili ine okuhakala ovakuatyili. (Romanos 2:14, 15) Ovanthu ovanyingi vehole ovipuka viasukuka ine oviwa, tupu vahanda okukala nombembwa. Otyo katyihuvisa mokonda Jeova o Huku yombembwa nokuonganeka nawa ovipuka. Tyayandyuluka nawa okuti, ovanthu aveho vatungwa nounongo wokuhetekela Jeova mononkhalelo ononyingi. Mokonda yotyo, tuesukisa okuvenkhimaneka nokukala nonthilo navo.​—Salmo 8:5.

NKHIMANEKA MONKHALELO YAVIUKA

6, 7. Oñgeni Onombangi mba Jeova velikalela novanthu ovanyingi tyina vankhimaneka vakuavo?

⁶ Onthue tutyii okuti ovanthu ovakuavo navo vapondola okunkhimanekwa, mahi tyipondola okupuiya okunoñgonoka omunkhima patyi vena okuavelwa no ñgeni tuna okutyilinga. Mokonda ovanthu ovakuankhali tupu vahongiliyua novituwa viomouye wa Satanasi. Ovanthu vamwe vafenda vakuavo. Kaveveavela omunkhima nonthilo ngetyi Jeova ahanda, mahi vevetala ngatyina onohuku. Vahetekela onkhalelo ovanthu vankhimana vavala, novituwa viavo, tupu vahetekela ovituwa viovanthu vopulitika no nonkhalamutwe mbonongeleya, novanthu ovakuavo.

⁷ Ovakristau votete ankho vetyii okuti kuna onkhalelo yapenga yokunkhimaneka ovanthu. Ovanthu aveho vakalele kouye, Jesus oe vala waava ongeleka yavilapo tuna okuhetekela. (1 Pedro 2:21) Tuesukisa okuhinangela okuti, “ovanthu aveho ovakuankhali kavavasi omunkhima wa Huku.” (Romanos 3:23) Petupu omunthu nawike una okufendwa. Tyina tunkhimaneka ovanthu tyipona etyi vatokala, tunumanesa Jeova.

8, 9. (a) Oñgeni Onombangi mba Jeova vatala ovatumini? (b) Onalupi tuanya kovatumini?

⁸ Kuna ovanthu vamwe vesukisa okunkhimanekwa ine okukala navo nonthilo mokonda yotyilinga tyavo. Mongeleka, ovatumini vekulingilako ovipuka vimwe. Vatyilika onongangala pomaumbo novipuka ovikuavo vali. Ovilinga viavo vietela ouwa. Apostolu Paulu wapopia okuti tuesukisa okutavela “kovatumini.” Tupu wapopia okuti tuna okutavela ovitumino viavo etyi ati: “Avelei aveho etyi vatokala. Una wiita elilimu, mupei elilimu,” iya “una uhanda okunkhimanekwa munkhimanekei.”​—Romanos 13:1, 7.

⁹ Mokonda Tunombangi mba Jeova, tulinga atyiho opo tukale nonthilo novatumini. Tyotyili, ovitumino vio vilongo vielikalaila, mahi ovatumini movilongo aviho vakevelela ovanthu vevitavele. Ngotyo, tulinga atyiho tuvila opo ovilinga viavo vipepuke. Mahi, inkha vetuita tulinge otyipuka tyimwe tyailikwa na Jeova, onthue katutyilingi. Mo nonkhalelo ombo, onthue tutavela nokunkhimaneka Jeova tyipona ovanthu.​—Tanga 1 Pedro 2:13-17.

10. Oñgeni ovauumbili va Jeova vo kohale vaava ongeleka ongwa pala onthue hono?

¹⁰ Tupondola okulilongesa konthele yovauumbili va Jeova vokohale, valekesile onthilo kovatumini. Jose na Maliya vaava ongeleka ongwa. Etyi ova Roma vahandele okunoñgonoka ovanthu veñgapi vakala motyilongo, Jose na Maliya avalingi oungendi okuenda ko Mbelei opo vekelihonekese, namphila Maliya ankho ehungi kokukutula. (Lucas 2:1-5) Apostolu Paulu nae waava ongeleka ongwa yokulekesa onthilo kovatumini. Etyi vemutendeleya okuti wapengesa, nonthilo weliamena Kohamba Helode Agripa no ku Festu, omutumini wo wepundaumbo lio Roma litiwa Judeia.​—Atos 25:1-12; 26:1-3.

11, 12. (a) Omokonda yatyi tulityilikila okunkhimaneka ononkhalamutwe mbo nongeleya? (b) Oityi tyamonekapo etyi Ombangi imwe ya Jeova ko Áustria yakala nonthilo nomutumini?

¹¹ Iya konthele yononkhalamutwe mbo nongeleya? Okuti tuna okuvetala monkhalelo yelikalela kuvakuavo? Tuveavela omunkhima ngetyi tuavela vakuavo. Mahi okuveavela omunkhima monkhalelo vahatokalele, namphila vetyiita tyapenga. Ñgeni ngotyo? Mokonda onongeleya mbomatutu kavalongesa otyili konthele ya Huku no Ndaka yae Ombimbiliya. Jesus wapopile ovalongesi vonongeleya mbomatutu iya eveihana okuti ovanthu vemphinia tupu ononkhalamutwe onondingavivi. (Mateus 23:​23, 24) Mahi, kuna onkhalelo onkhuavo yahapengele yokunkhimaneka ovatumini. Tyina tulinga ngotyo, ovikando ovinyingi vetukuatesako.

¹² Umwe povatumini ovo, o Dr. Heinrich Gleissner, omunthu umwe wopulitika ko Áustria. Mokueenda Kuovita Via Vali Viouye Auho, wapakelwe mokaleya nomafualali oko Alemanha. Etyi apakwa mo mboyo opo atualwe Kotyipembe tyovikonde, avasimo Ombangi ya Jeova yo ko Áustria utiwa Leopold Engleitner. Omukuatate Engleitner nonthilo apopila Gleissner emulongesa Ombimbiliya iya Gleissner emutehelela. Etyi ovilwa viapwa, Gleissner atualako okukuatesako Onombangi mba Jeova mo Áustria. Hamwe ove wii onongeleka ononkuavo mbovatumini vakuatesako Ovakristau mokonda yonthilo valekesa.

LEKESA ONTHILO KU VAKUENYI

13. Ovalie haunene tuesukisa okukala navo nonthilo iya omokonda yatyi?

¹³ Tuna okukala nonthilo novakuatate vetu no nomphange. Haunene ovakuatate vetuhongolela, ovakulu vewaneno, novatalelipo vomawaneno, novakuatate Vokomisau yo Filiyale, no Nonkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. (Tanga 1 Timóteo 5:17.) Ovanthu ovo aveho vesuka novanthu va Huku iya Ombimbiliya iveihana okuti “oviwa vio valume.” (Efésios 4:8) Otyo tyilekesa nawa okuti tuna okukala navo nonthilo atuhatalela kotyivala tyavo ine kotyilongo vatyitilwa ine komalumono. Ovakristau votete vetuavela ongeleka ongwa. Ankho vena onthilo novakuatate vevehongolela iya nonthue otyo tuna yokulinga hono. Putyina tuna ovalume ovo, onthue katupondola okuvetala ngatyina onoandyu. Mahi onthue tuvelekesa onthilo mokonda veliola omutima, no nonkhono valinga mbokukuatesako ewaneno.​—Tanga 2 Coríntios 1:24; Apocalipse 19:10.

14, 15. Oñgeni ovakulu vewaneno velikalela no nonkhalamutwe mbo nongeleya?

¹⁴ Ovakulu vewaneno ovanthita veliola omutima. Kavahande okutalwa ngatyina vakolela vali. Velikalela unene no nonkhalamutwe mbo nongeleya mbo hono, no mbo pononthiki mba Jesus. Jesus wapopia konthele yambo etyi ati: “Vahanda onomphangu mbo munkhima movipito, novipundi vio komutwe monondyuo mbokufendela, tupu vahanda okukukunyua nonthilo po nomphangu mbokulandesila.”​—Mateus 23:6, 7.

¹⁵ Ovakulu weuaneno vetavela onondaka mba Jesus mbati: “Onwe muhaihanwei okuti Valongesi, mokonda Omulongesi wenyi wike vala, onwe amuho muvakuatate. Tupu muhaihanei nawike pano pohi okuti tate, mokonda Tate yenyi Wike vala keulu. Tupu muhaihanwei okuti muvatumini mokonda Omutumini wenyi wike vala, Kristu. Mahi omunene vali pokati kenyi una okukala omuundapi wenyi. Una ulipakako makapakwa pombuelo iya una ulipaka pombuelo makapakwa kounene.” (Mateus 23:8-12) Tyina ovakulu vomawaneno mouye auho veliola omutima, nokutavela ondaka ya Jesus, ovakuatate no nomphange mavevepande, nokukala navo nonthilo.

16. Omokonda yatyi tuesukisila okulinga ononkhono opo tukale nonthilo navakuetu?

¹⁶ Okulilongesa okukala nonthilo navakuetu monkhalelo yaviuka tyesukisa omuvo. Otyo tupu tyaendele no Vakristau vokohale. (Atos 10:22-26; 3 João 9, 10) Mahi tuesukisa okulinga ononkhono opo tukale nonthilo na vakuetu ngetyi Jeova ahanda. Tyina tulinga ngotyo matutambula ononkhano onongwa.

OUWA UTUNDILILA KOKULESA ONTHILO

17. Ouwa patyi utundilila kokukala nonthilo no vanthu vena otyilinga tyokutumina?

¹⁷ Tyina tuna onthilo novatumini, tyipondola okuvepepukila opo vaamene ovilinga vietu viokuivisa. Alo umwe vapondola okukala nomalusoke omawa konthele yovilinga vietu viokuivisa. Otyo tyamonekele omanima amwe konyima mo Alemanha, etyi omphange umwe omukokoli-ndyila utiwa o Birgit apita kosikola yomona wae. Ovalongesi avapopila Birgit okuti tyihambukiswa okulongesa ovana vo Nombangi mba Jeova. Vapopia okuti ovana vo Nombangi vakalesa osikola omphangu imwe ongwa. Birgit evepopila okuti: “Ovana vetu valandula ovitumino via Huku iya otyo tyakutikinya okukala nonthilo novalongesi.” Omulongesi umwe apopi okuti inkha ovana aveho vakalele ngo vo Nombangi mba Jeova, ñgeno otyilinga tyokulongesa tyapepuka. Ovalongesi ovo aveho ankho vapanda ovana vo Nombangi, konyima etyi palamba ono simanu mbumwe, umwe po valongesi aende kotyonge.

18, 19. Oityi tuna okuhinangela tyina tulekesa onthilo kovakulu vewaneno?

¹⁸ Onondonga mbukahi Mondaka ya Huku mbupondola okutukuatesako okunoñgonoka oñgeni tupondola okukala nonthilo novakulu vewaneno. (Tanga Hebreus 13:​7, 17.) Onthue tupondola okuvepandula mokonda yovilinga viavo. Tyina tutavela ehongolelo vetuavela, otyo tyikuatesako ovakulu vewaneno okuundapa nehambu. Ombimbiliya itulunda tuhetekele ekolelo liavo. Mahi otyo katyilekesa okuti tuna okuhetekela onkhalelo yavo yokuvala, nokupopia, ine okulongesa. Inkha tuvehetekela movipuka ovio, matyilekesa okuti tukahi nokuhetekela ovalume tyipona Kristu. Onthue katupondola okulimbuako okuti ovakulu vewaneno navo ovakuankhali ngonthue.

¹⁹ Tyina tuna onthilo novakulu vewaneno, mahi atuhevetale ngatyina vakolela vali, otyo tyivekuatesako. Ñgeni ngotyo? Otyo matyivekuatesako okuliola omutima nokulityilika okusoka okuti vavilapo vali, ine okusoka okuti etyi valinga apeho tyaviuka.

20. Ouwa patyi tukala nao tyina tulekesa onthilo kuvakuetu?

²⁰ Okukala nonthilo na vakuetu tyitukuatesako okulityilika okukala nelungavi, tupu tyitukuatesako okuliola omutima tyina tuvehilivika. Tupu tyitukuatesako okutualako tyapama atuhanumana unene inkha omunthu umwe tuhole unene ulinga onkhali. Tupu tyeta ouwa wokutualako okulikuata okapandi neongano lia Jeova. Eongano lia Jeova kalilundu okunkhimaneka ovanthu monkhalelo yahaviukile, tyilinge vana vafenda Huku ine vana vehemufende.

21. Omokonda yatyi tyakolela okukala nonthilo na vakuetu?

²¹ Otyipuka tyakolela vali tulekesila onthilo ku vakuetu, omokonda tyina tulinga ngotyo tuhambukiswa Huku. Ngotyo tukahi nokulinga etyi etuita tulinge, iya otyo matyitukuatesako okutualako nekolelo. Tupu tukuatesako Jeova okulekesa okuti Satanasi onkhembi etyi apopia okuti petupu omunthu nawike makala nekolelo mu Huku. (Provérbios 27:11) Ovanthu ovanyingi mouye kavetyii oñgeni vapondola okukala nonthilo novanthu monkhalelo yaviuka. Onthue tuna ehambu mokonda tutyii oñgeni tupondola okukala nonthilo novanthu monkhalelo ihambukiswa Jeova!