Mutano, 17 ya Kulindi
Onwe endei umwe tyovana votyitei. — Efe. 5:8.
Tupu tuna okukwateswako nomphepo ikola ya Huku, opo apeho tutyivile okulinga evi vilekesa okuti ‘tuvana votyitei.’ Omokonda yatyi tusukisila okukwatesiwako nomphepo ikola? Omokonda katyapepukile okukala tyasukuka mouye uno wasila monondunge. (1 Tes. 4:3-5, 7, 8) Omphepo ikola maitwavela ononkhono tutyivile okulwa, twehetavela omalusoko ouye. Omalusoko oo tyati umwe oyaa apopiwa no vokwatanga, neevi ovanthu vati ovio viaviuka ngwe Huku wati viapenga. Omphepo ikola tupu maitukwatesako atukala novinyango viotyitei, “ovinyango . . . aviho oviwa, viaviuka.” (Efe. 5:9) Tyimwe tuna okulinga tupewa omphepo ikola, okuyiita melikwambelo. Sesusi wati Siovaa mape omphepo yae ikola ‘ava vemwiita-yo.’ (Luka 11:13) Tupu tupewa omphepo ikola tyina tukala na vakwetu momaliongiyo otyo tuhivilika Siovaa. (Efe. 5:19, 20) Omphepo ikola itwavela ondundo tulinge apeho evi vihambukiswa Huku. w24.03 23-24 §§ 13-15
Tyasapalo, 18 ya Kulindi
Itei mwahayekei-ko mamupewa; ovolei, lipilikei-ko umwe mamutyivasi; totolei pepito, mwahayekei-ko mamwiikulwa. — Luka 11:9.
Likwambela oiti oumphwa-lundo. Oumphwa-lundo, nao uli kotyinyango tyononkhono mba Huku. (Ngal. 5:22, 23) Naina tuna okwiita ononkhono mba Huku, nokumwiita etukwateseko tukale notyinyango otyo. Tyina twatumbukilwa na tyimwe tyalema atyitupwiya okupwa elundo, onthwe ‘tutwalako okwiita’ ononkhono mba Huku mbutukwateseko tupwe elundo. (Luka 11:13) Tupu tupondola okwiita Siovaa etukwateseko, tutyivile okutala otyo tyetutumbukila ngeetyi ngwe etyitala. Tyina twamelikwambela, twesukisa umwe okulikwatehila tupwe elundo ononthiki mbatyo ambuho. Tyina tulikwambela vali unene twiite oumpwa-lundo, noonthwe atulikwatehila umwe tupwe elundo, oumphwa-lundo maukala nomii momutima wetu, mwene pahe atyikala umwe otyinthyiliye tyetu. Soka kwaava vapopiwa m’Ombimbiliya. M’ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi vapwile elundo. Okusoka kweetyi valingaile, noonthwe tyitulonga umwe okupwa elundo. w23.08 22 §§ 10-11
Tyalumingu, 19 ya Kulindi
Oyumbu omawanda ove ufwe. — Luka 5:4.
Sesusi wapopilile Petulu okuti Siovaa memukwatesako. Etyi Sesusi atutiliswa akwatesako vali ovo Petulu novalongwa vae ovakwavo avakwate ombisi onyingi-nyingi komahuviso. (Swau 21:4-6) Otyo Sesusi alinga, Petulu etyimono umwe okuti, Siovaa memukwatesako amono ovipuka esuka navio. Mokutala Petulu wahinangelele umwe onondaka Sesusi apopile, etyi atile Siovaa matekula nawa vana ‘vapaka komutwe Ouhamba.’ (Mat. 6:33) Otyo tyapele umwe ondundo Petulu apake komutwe ovilinga viokwivisa, ehesuku novilinga viae viokufwa ombisi. Wakolele omutima, mo Pendekosite yenima lyo 33, ape ovanthu oumbangi, ovanyingi avetavela oviwa ovipe. (Ovil. 2:14, 37-41) Etyi pakala akwatesako ova Samaliya novanthu ovakwavo vali vehe va Sundaa vanoñgonoke nawa Kilisitu. (Ovil. 8:14-17; 10:44-48) Tyotyili, Siovaa wapele Petulu otyilinga tyimwe otyinene tyokweeta ovanthu vomihoko viatyo aviho nomewaneno. w23.09 20 § 1; 23 § 11