Oityi Ovanthu Valingila Ovipuka Ovivi?
OTYIPUKA tyike ovanthu vehehi vapondola okuanya otyokuti: Onthue atuho tuvakuankhali, moluotyo tulinga oviponyo novipuka tupondola okulivela konyima. Namphila otyo otyili, okuti otyo ovanthu ovanyingi valingila ovivi, ovinene novitutu, tueete ine tuivite kese nthiki, vipopiwa novanthu ine omolaliu nono tevelisau?
Namphila ovanthu ovakuankhali, mahi vetyii okuti kuna ovipuka vahapondola okulinga, nokuti ovanthu vapondola okulityilika okulinga ovipuka ovivi. Ovanyingi vetavela okuti okupopia tyihasokele, otyipuka tyimwe tyihaviukile, tyelikalela nokutendeleya, nokuti okulinga mukuenyi otyivi motyiponyo tyelikalela nokuipaa omunthu tyawina. Ovikando ovinyingi, ovipuka ovivi vilingwa novanthu vopotyilongo. Omokonda yatyi? Omokonda yatyi ovanthu valingila ovipuka ovivi?
Ombimbiliya ilekesa nawa omokonda yatyi. Ilekesa nawa omahunga eetyi ovanthu valingila ovipuka vei okuti ovivi. Tala etyi ipopia.
▪ “Ononkhumbi mbupondola okuhindila alo wonondunge okulinga owova.” —ECLESIASTES 7:7.
Ombimbiliya ilekesa okuti ovikando vimwe ovanthu onkhalelo yavo ivehindila okulinga ovipuka vehenesoke okulinga. Vamwe valinga alo umwe ovivi vasoka okuti mavitetelula ononkhumbi novipuka vihaviukile valingwa. Omukanda Urban Terrorism, wati, “ovikando ovinyingi, olusoke luotete kuatunda oukongombanda, tyipondola ankho ovanthu vena ehunga liokunumana novipuka vihaviukile vihapiluluka vilingwa novatumini, ine ovanene ovakuavo.”
▪ “Okukala nohole yonombongo, otyo omwii wovipuka aviho ovivi.”—1 TIMÓTEO 6:10, A BÍBLIA SAGRADA Nova Tradução, na linguagem de hoje.
Vamwe vapopia okuti, Kese munthu una ofeto yae, tyilekesa okuti alo umwe ovanthu vonondalawa vapondola okuponyoka movitumino konthele yovituwa oviwa, inkha vapewa onombongo ononyingi.” Vamwe vamoneka ngoti omapanga nokuna okankhenda monkhalelo ongwa, pamwe vapiluluka avakala ovakalavi tyina pahe vena onombongo ononyingi, velipilulula ovo muene onondyale novakalavi. Soka koungangala ulingwa mokonda yelungavi—okupunda, nokuvakela mondando, nokutyinda ovanthu kononkhono, nokuipaa.
▪ “Mokonda yetyi kakualingilwe liwa-liwa ehitiso liotyilinga otyivi, otyo omitima viovana vovanthu vieyulila etokolo liokulinga ovivi.”—ECLESIASTES 8:11.
Otestu oyo ilekesa eyembelo liovanthu liokusoka okuti vapondola okulinga kese tyimwe vahanda kavalingwa na tyike, inkha na umwe uvemona. Otyo, otyo tyilinga ovanthu vana vahatekesa unene ovitukutuku metapalo, no vokuvaka ponopolova kosikola, no vokuvaka ponombongo mbounyingi, novivi ovikuavo. Tyina ovanthu vahakuluminyua ovitumino, ine tyina vehena owoma wokukuatwa, alo umwe ovanthu ovakuatyili vapondola okuhongiliyua okulinga tyina ankho vahasoko okulinga. Omukanda Arguments and Facts, wati, “Ovivi omakongombanda alinga monkhalelo ihepuilisa, ngoti tyikahi nokuhongiliya ovanthu ovanyingi okulinga ovivi ovinene vali.”
▪ “Kese munthu uyondyua mokonda yokuhongiliyua nokulundwa nehando liae muene. Tyina ehando liamalingi enene, lityita onkhali.”—TIAGO 1:14, 15.
Ovanthu aveho vapondola okukala nomalusoke apenga. Kese nthiki vapopilwa ovipuka ovinyingi nokuhongiliyua okulinga ovivi. Kohale, Ovakristau vapopililwe okuti: “Kutupu ononkhumbi mumona mbelikalela na mbuna ovanthu aveho vekahi nokumona.” (1 Coríntios 10:13) No ngotyo, etyi omunthu alinga tyitei kuetyi aholovonapo, tyilinge ulityilika liwa-liwa omalusoke omavi, ine utualako okusoka ovivi, nokuyeka omalusoke oo ekule. Ovihonekwa via Huku momukanda wa Tiagu tuatanga, vitulondola okuti inkha omunthu ayeka omahando omavi ‘alinge omanene,’ matyilandulako okulinga ovivi.
▪ “Una wendaenda novanongo, nae makala omunongo, mahi una ulinga oupanga nomalai nae makala elai.”—PROVÉRBIOS 13:20.
Tuhatombei oupanga tulinga, mokonda upondola okutuhindila okulinga oviwa ine ovivi. Ovikando ovinyingi, ovanthu valinga ovipuka vehenesoke okulinga. Ovanyingi vapopia okuti valinga ovivi mokonda yokuhongiliyua navakuavo, ine mokonda yokulipaka moupanga omuvi. Mombimbiliya, ondaka “omalai” kaipopi vana vokuvela vehena onondunge, ipopia vana vatomba onondonga onongwa mbo Ndaka ya Huku. Tyilinge ovana ine ovakulu, inkha katuholovona nonondunge omapanga etu, ngetyi tulongwa novitumino oviwa Viombimbiliya, tupondola ‘okukala omalai.’
Ono versikulu ombo no nonkhuavo ononyingi mo Mbimbiliya, mbulekesa nawa omokonda yatyi ovanthu, valingila ovivi, alo umwe vina vietesa owoma. Namphila okunoñgonoka etyi tyihongiliya ovanthu okulinga ovivi unene, tyivatela, mahi okuti kuna ekevelelo liokupiluluka pala okulinga oviwa? Enga, Ombimbiliya kaipopi vala omokonda yatyi ovanthu valingila ovivi, mahi tupu ilaa okuti ovivi ovio kamavikakalako vali. Omilao patyi ovio? Okuti ovipuka ovivi mouye tyotyili mavikapuako? Onthele mailandulako maikaava omakumbululo.