Watchtower OMBIMBILIYOTEKA
Omutala Womulavi
OMBIMBILIYOTEKA ONLNE
Nyaneka
  • OMBIMBILIYA
  • OMIKANDA
  • OMALIONGIYO
  • w09 6/1 pp. 25-29
  • Omululikwa Wekolelo no Nonkhalamutue Mbae

Naike ovindiu iyeemba ku otyo

Tala mukwe pena etyi tyahaendele movindiu

  • Omululikwa Wekolelo no Nonkhalamutue Mbae
  • Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • Onthele-kati
  • Tyelifwa
  • Omuumbili wa Jeova Kohale
  • Omupika Wekolelo Umoneka
  • Omupika Wekolelo Mononthiki Mbuno
  • Onkhalelo Yaviuka Yokutala Ovipuka
  • “Olie Tyilityili Omupika Wekolelo Nokualunguka?”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2013
  • “Vatualako Okulandula Ondyona”
    Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
  • “Mwahalimbwei Ava Muna-vo Vemululika”
    Vaonganekwa Valinge Ovilinga Vya Siovaa
  • Omupika Wekolelo no Kualunguka Olie?
    Ovalie Valinga Ehando lia Jeova Hono?
Tala vali
Omutala Womulavi Wivisa Ouhamba Wa Jeova—2009
w09 6/1 pp. 25-29

Omululikwa Wekolelo no Nonkhalamutue Mbae

“Olie tyilityili omululikwa wekolelo, walunguka, una omuhona wae apakulila onthumbo yovaumbili vae, opo evepe ongelo yavo ya kese nthiki?” —LUCAS 12:42.

1, 2. Epulo patyi liakolela Jesus alingile etyi apopia enyingilikilo lio nonthiki mbonthyulilo?

ETYI aava enyingilikilo lio nonthiki mbo konthyulilo, Jesus wapulile okuti: “Olie tyilityili omuumbili wekolelo, walunguka, una omuhona wae apakulila onthumbo yovaumbili vae, opo evepe ongelo yavo ya kese nthiki?” Jesus atualako okupopia okuti omuumbili oo mapewa ondyambi mokonda yekolelo liae, mokupewa otyilinga tyokuyunga omalumono aeho omuhona wae.—Mateus 24:45-47.

2 Etyi palamba onohanyi mbumwe, Jesus alingi vali epulo ngolio. (Tanga Lucas 12:42-44.) Oe waihana omupika okuti “omululikwa” iya aihana “ovatekulwa” okuti “ovaumbili vae.” Omululikwa omunthu uhongolela vakuavo ine ukahi komutue wa vakuavo movilinga. Tyotyili, omululikwa tupu omuumbili. Olie omupika ine omululikwa, iya oñgeni ekahi “nokuava okulia momuvo wanakua”? Tyakolela unene kuonthwe okuimbuka omupika oo ukahi nokutumwa pala okuava okulia kuopaspilitu.

3. (a) Oñgeni Ovakristau vomouye vahangununa onondaka mba Jesus konthele “yomupika”? (b) “Omululikwa,” ine “omupika,” olie, iya ovalie “ovaumbili” ine “ovatekulwa”?

3 Ovikando ovinyingi Ovakristau vomouye vapopia okuti onondaka mba Jesus mbupopia aveho vekahi komutue monongeleya mba vana veliti Ovakristau. Mahi, “omuhona” Jesus kapopile okuti omupika oo ankho mavahiwa monongeleya mbo Vakristau vomouye. Anthi, Jesus wapopile nokuayandyuluka nawa okuti “omululikwa” oo ine “omupika,” wike vala, una ankho matumu opo ayunge omalumono ae aeho. Moluotyo, Omutala Womulavi apeho uhole okuhangununa okuti, omululikwa, “otyunda otyitutu” ine onthumbo yovalongwa ovanakwa. Mo Evandyeliu ya Luca Jesus ankho ukahi nokupopia konthele yotyunda otyo. (Lucas 12:32) “Ovaumbili” ine “ovatekulwa,” tyilekesa onthumbo oyo, mahi, haunene mbupopia vali konthele yotyilinga tya kese umue. Otyo tyikatula epulo limue liakolela: Okuti monthumbo yovapika kese umue una otyilinga tyokuava okulia kuopaspilitu momuvo wanakua? Opo tukumbulule epulo olio tuna okutala nawa oityi Ovihonekwa vipopia.

Omuumbili wa Jeova Kohale

4. Oityi Jeova apopile konthele yelongo lio Isilayeli? Oityi tuesukisa okunoñgonoka konthele yelongo olio?

4 Jeova waihanene ovanthu vae kohale, elongo lio Isilayeli, ngatyina onthumbo yomuumbili. “Jeova wapopia okuti: Onwe, onue nombangi mbange, enga omuumbili wange [ngatyina wike] una naholovona.” (Isaías 43:10) Ovanthu aveho velongo olio vakutikinyua monthumbo ike yomuumbili. Moluotyo, tyakolela okutala okuti ankho ovanakwa vala, kumue nova Levita vehevanakwa ankho vena otyilinga tyokulongesa elongo olio.—2 Crônicas 35:3; Malaquias 2:7.

5. Ngetyi tyapopile Jesus, epiluluko patyi enene ankho maliendeko?

5 Okuti omupika Jesus apopile, elongo lio Isilayeli? Au. Tutyii mokonda Jesus wapopilile ova Judeu vo kononthiki mbae okuti: “Ouhamba wa Huku mamuupolwa aupewa elongo maliave ovinyango.” (Mateus 21:43) Otyo ankho tyilekesa okuti Jeova malingi epiluluko. Maundapesa elongo ekuavo. Anthi, konthele yokulongesa ovitumino via Huku, otyilinga tyomupika Jesus apopia, tyelifwa no “tyomuumbili” wa Huku mo Isilayeli kohale.

Omupika Wekolelo Umoneka

6. Elongo patyi epe liehimbika okumoneka mo Pendekoste 33 P. K.? Ovalie valinga onthele yelongo olio?

6 Elongo epe “o Isilayeli ya Huku,” pahe liakala o Isilayeli yopaspilitu. (Gálatas 6:16; Romanos 2:28, 29; 9:6) Elongo olio liehimbika mo Pendekoste 33 P. K., etyi Huku anengula ospilitu yae. Moluotyo, Ovakristau aveho ovalembulwa elongo epe likahi nokuundapa ngomupika wekolelo waholovonwa nomuhona Jesus Kristu. Kese umue puvo una otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa nokulinga ovalongwa. (Mateus 28:19, 20) Mahi okuti aveho vena otyilinga tyokuava okulia mopamphepo momuvo watamo? Tutalei oñgeni ovihonekwa vikumbulula epulo olio.

7. Pokuhimbika, ovilinga vio no apostolu ankho ovipi? Iya avapewa vali ovilinga patyi?

7 Etyi Jesus aholovona ono apostolu 12, otyilinga tyotete evepele okukaivisa onondaka onongwa mbouhamba kuvakuavo. (Tanga Marcos 3:13-15.) Otyilinga otyo tyelikuata nawa nehangununo liondaka apostolu mo Gregu ihangununa okuti “omutumwa.” Anthi, mokueenda kuomuvo etyi ewaneno lio Vakristau liahimbika otyilinga tyono apostolu atyikala “tyokuhongolela ewaneno.”—Atos 1:20-26.

8, 9. (a) Olipi esuko liotete lio no apostolu 12? (b) Ovalie tupu vapelwe vali ovilinga, ngetyi tyapopiwa no nonkhalamutue mbo nombangi?

8 Otyipuka patyi ono apostolu 12 ankho vesuka vali natyo tete? Ekumbululo litalelwa kovipuka viamonekele konyima yo Pendekoste. Etyi patumbuka otyitateka konthele yokuaununina okulia ovahepe kese nthiki, ono apostolu 12 vaongiya ovalongwa avevepopila okuti: “Katyikahi nawa onthue tuyekepo ondaka ya Huku opo tukaavunune okulia konomesa.” (Tanga Atos 6:1-6.) Ono apostolu avaholovona ovakuatate vafuapo nawa pala “otyilinga otyo tyesukisa” opo ono apostolu vatualeko “notyilinga tyokuivisa ondaka.” Moluotyo, Jeova eveavela ononkhano onongwa, “ondaka ya Huku aitualako okuenda komutwe iya omuvalu wovalongua auliyawisa unene mo Jelusalei.” (Atos 6:7) Ngotyo otyilinga tyono apostolu tyotete atyikala tyokuava okulia kuopaspilitu.—Atos 2:42.

9 Pomuvo oo vamue tupu vapelwe otyilinga otyo tyakolela. Mehongolelo lio ospilitu sandu Paulu na Mbarnabe avakala onomisionaliu avatumwa kewaneno lio Antiokia. Tupu navo veiwe okuti ono apostolu, namphila vahakutikinyinwe me 12 votete. (Atos 13:1-3; 14:14; Gálatas 1:19) Otyilinga tyavo atyitavelwa no Nonkhalamutwe mo Jelusalei. (Gálatas 2:7-10) Etyi pakala katutu, Paulu nae aholovonwa pala okuava okulia kuopaspilitu. Konyima ahoneka omukanda wae wotete.

10. Okuti Ovakristau ovalembulwa kohale ankho aveho vena otyilinga tyokuava okulia kuopaspilitu? Tyihangununa.

10 Okuti ankho Ovakristau ovalembulwa aveho vena otyilinga tyokuhongolela ovilinga viokuivisa nokupongiya okulia kuopaspilitu? Au. Apostolu Paulu utupopila okuti: “Aveho ono apostolu? Aveho ovauli? Okuti aveho ovalongesi? Aveho valinga omahuviso?” (1 Coríntios 12:29) Namphila Ovakristau ovalembulwa aveho ankho vena otyilinga tyokuivisa, mahi​—Etyinana vala​—vaundapeswa pala okuhoneka omikanda 27 vio Vihonekwa vio Gregu.

Omupika Wekolelo Mononthiki Mbuno

11. “Omalumono” patyi omupika apewa pala okuyunga?

11 Onondaka mba Jesus mbahonekwa mu Mateus 24:45, mbulekesa nawa okuti kononthiki mbonthyulilo pano pohi mapakala omupika wekolelo no kualunguka. Omukanda wa Revelação 12:17 upopia “otyihupe tyovanthu ovo” okuti ombuto yomukai. Aveho vaholovonwa opo vayunge omalumono a Kristu pano pohi. “Omalumono” omupika wekolelo aholovonenwa, ovipuka aviho pano pohi​—ovanthu mavakatuminwa Nouhamba, no nondyuo ambuho mbuundapeswa pala okuivisa onondaka onongwa.

12, 13. Oñgeni Omukristau etyii okuti una ekevelo lio keulu?

12 Oñgeni Omukristau etyii inkha una ekevelelo lio keulu nokuakutikinyua motyihupe tyo Isilayeli yopaspilitu? Ekumbululo livahiwa monondaka mba Paulu nae una ekevelo lio keulu: “Mokonda aveho vahongolelwa nospilitu ya Huku, ovana va Huku. Mokonda kamuatambulile ospilitu youpika, pala okumuetela vali otyiho. Anthi, muatambula ospilitu yokukala ovana, ospilitu ina tuihanena okuti: ‘Aba, Tate!’ Ospilitu yatyo muene iyava oumbangi nospilitu yetu, okuti tuvana va Huku. Iya inkha tuvana, tupu onthue nomphinga. Tunomphinga mba Huku, mahi tunomphinga kumue na Kristu, inkha tumona ononkhumbi kumue nae, tupu tukankhimanekwa kumue nae.”—Romanos 8:14-17.

13 Ovanthu ovo, kese umue ulembulwa nosapilitu sandu “aihanwa” ine “ukongwa” opo akakale keulu. (Hebreus 3:1 okatoi) Huku oe muene uvekonga. Ovo vetavela okukongwa tyehelipulu ine okupatana nokuhena woma ngovana va Huku. (Tanga 1 João 2:20, 21.) Ngotyo, havoko veliholovonena ekevelelo olio, mahi Jeova oe upaka oselu yae ine ospilitu sandu yae kuvo.—2 Coríntios 1:21, 22; 1 Pedro 1:3, 4.

Onkhalelo Yaviuka Yokutala Ovipuka

14. Okukongwa okuenda keulu ovalembulwa vetyitala ñgeni?

14 Oñgeni ovalembulwa kese umue atala ekevelo olio lio keulu? Ovo vetyii okuti namphila vakongwa okuenda keulu, mahi nkhele kavenetambule ondyambi. Vena yokutualako nekolelo liavo alo kononkhia opo vatambule ondyambi oyo. Nomutima weliola vapopia nga Paulu okuti: “Vakuatate, ame hilitale ngatyina netyivasale, anthi ndyilinga otyipuka tyike konthele oyo: Ndyilimbwa ovipuka vio konyima, andyilinane opo ndyivase ovipuka vio komutwe. Ndyilinga ononkhono mbokuhika kondyambi yokuenda keulu, Huku maave menyina lia Kristu Jesus.” (Filipenses 3:13, 14) Otyihupe tyovanakwa vena okulinga ononkhono ‘mbokuendela nawa muetyi vaihanenwa nomutima weliola,’ “okutyilinga nonthilo nonthekete”—Efésios 4:1, 2; Filipenses 2:12; 1 Tessalonicenses 2:12.

15. Oñgeni Ovakristau vena okutala una ulia kombolo novinyu Pehinangelo lia Tatekulu? Iya oñgeni ovalembulwa muene velitala?

15 Oñgeni Ovakristau ovakuavo vena okutala una uliti walembulua iya ehimbika okulia kombolo novinyu Pehinangelo lia Tatekulu? Omunthu oo kapondola okukoyeswa. Otyo tyikala pokati kae na Jeova. (Romanos 14:12) Anthi, Ovakristau vokualembulwa tyili, kavaovola okuhumbwa ngatyina vakolela vali. Ovo kavetavela okuti mokonda valembulwa mavapewa enoñgonoko liakolela vali tyipona “votyinyingi otyinene tyovanthu.” (Revelação 7:9) Tupu kavasoko okuti vena vali ospilitu sandu tyipona “vonongi ononkhuavo.” (João 10:16) Kavakevela okupandwa vali tyipona vakuavo. Tupu mokonda yokulia kombolo novinyo kavelitale ngatyi vakolela vali tyipona ovakulu vomawaneno.

16-18. (a) Okuti ovalembulwa aveho vakutikinyua motyilinga tyokuhololola ovipuka ovipe konthele Yombimbiliya? Ava ongeleka. (b) Omokonda yatyi Ononkhalamutwe kavesukisa okupula kese mulembulwa tyina valinga omatokolo?

16 Okuti ovalembulwa aveho vekahi pano pohi, velipopila opo vahololole ovipuka ovipe konthele Yombimbiliya? Au. Namphila aveho kumue vena otyilinga tyokuava okulia kuopaspilitu komutekulwa, mahi vena ovilinga vielikalaila. (Tanga 1 Coríntios 12:14-18.) Ngetyi tyalingilwe kohale, aveho ankho vena otyilinga tyakolela tyokuivisa onondaka onongwa. Mahi kavehi vaundapesilwe pala okuhoneka omikanda Viombimbiliya nokuhongolela ewaneno lio Vakristau.

17 Mongeleka: Ovihonekwa pamue vipopia “ewaneno” ngatyina aliho lina otyilinga tyokukoyesa. (Mateus 18:17) Mahi, otyilinga otyo tyapewa vala ovakulu vewaneno vekahi komutue wewaneno. Ovakulu vewaneno kavapulu kovanthu aveho vekahi mewaneno oñgeni vapondola okulinga omatokolo. Ovo vaundapa otyilinga tyavo vapewa pala ouwa wewaneno aliho.

18 Tupu, hono ovalume vehehi povalembulwa vena otyilinga tyokukala komutue wonthumbo yomupika. Ovalume ovo Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova. Ovo vahongolela otyilinga tyokuivisa Ouhamba wa Huku nokuava okulia kuopaspilitu. Ngetyi ankho tyilingwa kohale, Ononkhalamutwe kavapulu ku kese umue ponthumbo yomupika tyina valinga omatokolo. (Tanga Atos 16:4, 5.) Anthi, ovalembulwa aveho vaundapa unene movilinga viokuteya vikahi nokulingwa hono. Aveho kumue, “omupika wekolelo nokualunguka” onthumbo ike, mahi kese umue puvo, una ovilinga vielikalela.—1 Coríntios 12:19-26.

19, 20. Oñgeni otyinyingi otyinene tyovanthu vatala “omupika wekolelo nokualunguka” no Nonkhalamutue mbae?

19 Otyo tyikalesa ñgeni otyinyingi otyinene tyovanthu vekahi nokuliyawisa, vena ekevelelo liokukala apeho pano pohi? Mokonda naavo omalumono Ouhamba, vena ehambu liokuundapa kumue no Nonkhalamutue vekahi komutue “womupika wekolelo nokualunguka.” Otyinyingi otyinene tyovanthu vapanda unene okulia kuopaspilitu vapewa no Nonkhalamutue mbo Nombangi mba Jeova. Mahi, tupu kavankhimaneka nawike povalembulwa ngatyina akolela vali. Nawike Omukristau tyili walembulua nospilitu ya Huku ukevela okunkhimanekwa.—Atos 10:25, 26; 14:14, 15.

20 Tyilinge “tuvatekulwa,” vana valinga onthele motyihupe tyovanakwa ine tulinga onthele yotyinyingi otyinene tyovanthu, tutokolei okutualako okuundapa kumue nomupika wekolelo no Nonkhalamutue mbae. Kese umue puonthue “atualeko tyalunguka” nokukala nekolelo alo konthyulilo.—Mateus 24:13, 42.

Okuti Ove Utyihinangela?

• Olie “omupika wekolelo nokulunguka,” novatekulwa?

• Oñgeni omunthu etyii okuti una ekevelo liokeulu?

• Olie tete una ovilinga viokupongiya okulia kuopaspilitu?

• Oñgeni kese mulembulwa esukisa okulitala?

[Ehangununo liolutalatu pefo 28]

Hono, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova vekahi komutue wonthumbo yomupika wekolelo nokualunguka, ngetyi ankho tyilingwa kohale

    Nyaneka Publications (1998-2026)
    Lupukamo
    Nyingila
    • Nyaneka
    • Tuma
    • Likoyela
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • Etyi Munyingilwa
    • Etyi Tyilingwa Pokunyingilamo
    • JW.ORG
    • Nyingila
    Okutuma