Onwe Muvaumbili Vokuayumbwa Onthumbi!
“Onwe kamutei vali kuonwe muene.” —1 CORÍNTIOS 6:19.
OÑGENI MOKUMBULULA?
Ovilinga patyi ankho vilingwa novaumbili kohale?
Ovilinga patyi ovaumbili aveho va Huku vena?
Oñgeni tuna okutala ovilinga viomuumbili tuapewa?
1. Tyina ovanthu vatala oupika, oityi vasoka?
PALAMBALE 2.500 yomanima, etyi omulume umwe ankho ulinga osinema ko Gresia ahoneka okuti: “Kutupu omunthu uhanda okukala omupika.” Ovanyingi hono vetavela onondaka ombo. Tyina tuiva ondaka oupika, tusoka kovanthu valingwa onya, vaundapela unene vakuavo, nokutuminwa.
2, 3. (a) Ovilinga patyi omupika ine omuumbili wa Kristu ena? (b) Omapulo patyi konthele yomuumbili matulilongesa?
2 Jesus wapopile okuti ovalongwa vae mavakala ovaumbili vokueliola omutima ine ovapika. Mahi, okukala omupika, Kovakristau votyotyili katyilekesa okulingwa onya ine okutuminwa kononkhono. Ovapika ovo, vatekulwa nonthilo nokupandwa, nokuyumbwa onthumbi. Tala onondaka Jesus apopia etyi nkhele eheneipawe, konthele “yomupika” umwe. Kristu wapopia okuti maavela ovilinga “omupika wekolelo nokualunguka.”—Mateus 24:45-47.
3 Tyakolela okutala okuti mehipululo ekuavo, omupika oo wihanua okuti “omuumbili.” (Tanga Lucas 12:42-44.) Ovakristau ovanyingi vekolelo vena omuenyo hono, kavalingi onthele yonthumbo oyo yovaumbili vekolelo. Mahi, Ovihonekwa vilekesa okuti ovaumbili aveho va Huku, vena otyilinga tyomuumbili. Ovilinga ovio viakutikinya tyi? Oñgeni vina okutalwa? Opo tutyinoñgonoke, tutalei ovilinga ankho vilingwa novaumbili kohale.
OTYILINGA TYOVAUMBILI
4, 5. Kohale ovaumbili ankho vena otyilinga patyi? Popia ongeleka.
4 Kohale, omuumbili apeho ankho omupika wokuayumbua onthumbi, upewa otyilinga tyokuyunga eumbo aliho ine onondando mbomuhona wae. Ovaumbili ankho vapondola okutumina, nokuundapesa omalumono, no nombongo mbomuhona, nokuhongolela ovapika ovakuavo. Otyo tupondola okutyitalela ku Eliezer, ankho wapewa ovilinga tyokuyunga omalumono Abraiau. Nthiki imwe Abraiau watumine ko Mesopotâmia akaovolele Isake omukai. Otyo, otyilinga tyakolela unene ngatyi!—Gênesis 13:2; 15:2; 24:2-4.
5 Jose, omphokole ya Abraiau wapelue otyilinga tyokuyunga eumbo lia Potifar. (Gênesis 39:1, 2) Mokueenda kuomuvo, Jose nae aholovona omuumbili ankho ‘uyunga eumbo liae.’ Omuumbili wa Jose wapongiyile omphangu pala ovakulu vae ekwi. Iya Jose emutumu aonganeke atyiho konthele yokopo yopalata “yavakelwe.” Tyimoneka nawa okuti ovaumbili ankho vayumbwa unene onthumbi.—Gênesis 43:19-25; 44:1-12.
6. Otyilinga patyi tyokuumbila ovakulu Ovakristau vena?
6 Etyi palamba omanima amwe, apostolu Paulu wahoneka okuti Ovakristau ovakulu vewaneno, ‘ovaumbili va Huku.’ (Tito 1:7) Mokonda vaholovonwa opo vanthite “otyunda tya Huku,” ovakulu vewaneno vahongolela omawaneno. (1 Pedro 5:1, 2) Mahi, ovilinga viavo vielikalaila. Mongeleka, Ovakristau ovanyingi ovakulu vewaneno hono vaundapa mewaneno like. Ovakulu ovatalelipo vomawaneno, vaundapa momawaneno omanyingi. Iya Okomisau Yofiliyale yundapela omawaneno otyilongo atyiho. Mahi, aveho vena okulinga otyilinga tyavo noukuatyili, mokonda ‘mavakapulwa na Huku mokonda yotyilinga otyo.’—Hebreus 13:17.
7. Oñgeni tutyii okuti Ovakristau aveho ovaumbili?
7 Iya konthele Yovakristau ovakuavo vekolelo vehevakulu vewaneno? Apostolu Petulu wahonekela Ovakristau aveho. Wati: “Kese umwe aundapese ongelo apewa, pala okulivatela otyikati kese umwe na mukuavo, ngovaumbili ovawa vaundapesa okankhenda ka Huku tuahatokalele, kalekeswa mononkhalelo mbelikalaila.” (1 Pedro 1:1; 4:10) Huku mokankhenda kae, atuho wetuavela otyali ine ounongo tupondola okuundapesa opo vana tufenda navo vapoleko ouwa. Moluotyo, aveho valingila Huku, ovaumbili, iya otyilinga otyo tyieta onthilo, nokuyumbwa onthumbi.
ONTHWE TUVANTHU VA HUKU
8. Onondonga patyi mbakolela tuesukisa okuhinangela?
8 Pahe matupopi onondonga ononthatu konthele yomuumbili. Yotete: Atuho tuvanthu va Huku iya matukapulwa nae. Paulu wahonekele okuti: “Onwe kamutei vali kuonwe muene. Mokonda onwe mualandwa nondando,” ohonde yotyilikutila tya Kristu. (1 Coríntios 6:19, 20) Mokonda tuvanthu va Jeova, tuna okutavela ovitumino viae viahaleme. (Romanos 14:8; 1 João 5:3) Tupu tuakala ovapika va Kristu. Ngovaumbili vokohale, onthue tuna eyovo, mahi heyovoko liokulinga atyiho tuhanda. Tuesukisa okulinga ovilinga vietu ngetyi tuatumwa. Kese tyilinga tuna, onthue nkhele tuvaumbili va Huku na Kristu.
9. Oñgeni Jesus ahangununa oupanga ukahi pokati komuhona nomupika?
9 Jesus utukuatesako okunoñgonoka oupanga ukahi pokati komuhona nomupika. Nthiki imwe wapopilile ovalongwa vae konthele yomupika wehika meumbo etyi aundapa onthiki aiho. Okuti omuhona mapopi okuti: “Endyu liwa, pumphama tulie”? Au. Mati: “Nthelekele ondalelo, vala ovikutu viove viokuteleka, mphe alo ndyimana okulia nokunwa, tyina namamane nove upondola okulia nokunwa.” Oñgeni Jesus ahangununa ongeleka oyo? “Ngotyo, nonwe tyina muamalingi ovipuka aviho muatumwa, popiei okuti: ‘Tuvapika vehena esilivilo. Etyi tualinga, otyo umwe ankho tuna okulinga.’”—Lucas 17:7-10.
10. Oityi tyilekesa okuti Jeova upanda ononkhono tulinga opo tumuumbile?
10 Tyotyili, Jeova upanda ononkhono tulinga pala okumuumbila. Ombimbiliya itupameka okuti: “Huku utupu onya, pala okulimbwa ovilinga vienyi nohole mualekesa menyina liae.” (Hebreus 6:10) Jeova ketuiti tulinge etyi tuehevili. Tupu, etyi etutuma opala ouwa wetu, tupu katyileme. Nkhele, ngetyi Jesus apopia monthengele-popia, omupika kapakele omasuka ae komutwe. Otyo tyitulongesa okuti, etyi tuelipakula ku Huku, tuaholovona okupaka omasuka ae komutwe, tyipona omasuka etu. Hatyiliko?
OITYI JEOVA AHANDA KUONTHWE ATUHO
11, 12. Mokonda tuvaumbili, otyituwa patyi tuesukisa okukala natyo? Oityi tuesukisa okulityilika?
11 Ondonga yavali oyei: “Mokonda tuvaumbili, atuho tulandula ovitumino vielifwa.” Tyotyili, ovilinga vimwe mewaneno lio Vakristau, vilingwa vala na vamwe. Mahi, ovilinga ovikuavo vilingwa naaveho. Mongeleka, mokonda tuvalongwa va Kristu, iya Tunombangi mba Jeova, tuesukisa okukala nohole navakuetu. Jesus wapopile okuti ohole, oyo maiimbukisa Ovakristau votyotyili. (João 13:35) Mahi, katukala vala nohole novakuatate vetu. Tulinga ononkhono mbokukala nohole na vana vehelilongesa. Otyo otyipuka atuho tupondola okulinga, tupu tuesukisa okutyilinga.
12 Tupu tyesukisa okukala novituwa oviwa. Tuhanda okulityilika ovituwa, novipuka ovikuavo viailikwa Mondaka ya Huku. Paulu wahoneka okuti: “Vokulinga omaundalelapo, no vokufenda ovilolo, nokulinga oumbalehi, novipuka vikundisa, novalume valala poyavo, no vokuvaka, ine vokuna elungavi, no nonkholwa, na vana vokupunda ovipuka via vakuavo, kavakapiñgana ouhamba wa Huku.” (1 Coríntios 6:9, 10) Tyotyili, tyesukisa okulinga ononkhono opo tulandule ovitumino viaviuka via Huku. Mahi, otyo tyituetela ouwa omunene, okukutikinyamo ekongoko ewa, noupanga omuwa navakuetu, nokupandwa na Huku.—Tanga Isaías 48:17, 18.
13, 14. Otyilinga patyi Ovakristau aveho vena, iya oñgeni tuesukisa okutyitala?
13 Tupu, hinangela okuti, omuumbili una ovilinga esukisa okulinga. Nonthue tuna. Tuapewa otyali tyimwe otyiwa, enoñgonoko liotyili. Huku uhanda tupopile vakuetu enoñgonoko olio. (Mateus 28:19, 20) Paulu wahoneka okuti: “Ovanthu vetutale ngatyina tuvakuatesiko va Kristu, novaumbili vovilinga vikola via Huku.” (1 Coríntios 4:1) Paulu, waimbukile okuti ovilinga ovio viokuumbila, vihangununa okuyunga nombili “ovipuka vikola,” nokuviavela vakuetu ngetyi tuatumwa Nomuhona wetu, Jesus Kristu.—1 Coríntios 9:16.
14 Tyina tupopila vakuetu otyili, tulekesa okuti tuvehole. Tyotyili, etyi Ovakristau valinga katyelifuile. Katupondola okuundapa monkhalelo yelifwa movilinga viokuivisa. Jeova utyii. Otyipuka tyakolela, okulinga atyiho tuvila. Ngotyo, matulekesa okuti tuhole Huku, navakuetu.
OKUKALA OMUKUATYILI TYAKOLELA
15-17. (a) Omokonda yatyi omuumbili esukisila okukala omukuatyili? (b) Oñgeni Jesus alekesa ovivi vituka kokuahakala omukuatyili?
15 Ondonga yatatu, yelikuata no nonkhuavo onombali tuapopiale. Oyei: Tuesukisa okukala ovakuatyili, nokuayumbwa onthumbi. Omuundapi upondola okukala novituwa ovinyingi oviwa, nounongo, mahi otyo tyitupu esilivilo inkha oe kesuku novilinga ine hamukuatyili komuhona wae. Opo omuumbili etyivile okulinga nombili ovilinga viae, wesukisa okukala omukuatyili komuhona wae. Hinangela etyi Paulu ahoneka: “Etyi tyiovolwa movaumbili, okukala ovakuatyili.” —1 Coríntios 4:2.
16 Inkha tuvakuatyili, tupondola okukala nonthumbi yokuti matukapewa ondyambi. Inkha katuvakuatyili, matukamona ononkhumbi. Otyo tutyinoñgonokela mongeleka ya Jesus yo notalendu. Ovapika ovakuatyili, “vokualinga onondando” no nombongo mbomuhona, vapandwa, nokuyambwa. Mahi, omupika ankho uhesukile novilinga omuhona emuavela, wapopiua okuti “ondingavivi,” “wondende” “nokuhena esilivilo.” Otalendu apelwe, eipolua, ayumbwa pondye.—Tanga Mateus 25:14-18, 23, 26, 28-30.
17 Motyikando otyikuavo, Jesus wapopia ovivi vituka kokuahakala omukuatyili. Wati: “Omulume umwe ankho omuhona iya ankho una omuumbili, iya omuumbili oo atendeleyua okuti ukahi nokupesela omalumono ae. Omuhona emuihana, iya emupopila, okuti: ‘Oityi otyo ndyiiva konthele yove? Popia otyiñgapi mandyikufete, mahi kupondola okukala vali omuumbili weumbo.’” (Lucas 16:1, 2) Mokonda omuumbili wapesela omalumono omuhona wae, omuhona wemupola ovilinga. Olio elongeso enene pala onthue ngatyi! Onthwe tyotyili katuhande okukala ononkhembi muetyi tyihandwa kuonthwe.
OKUTI OKULIELEKA NAVAKUETU TYAVIUKA?
18. Omokonda yatyi katyaviukile okulieleka navakuetu?
18 Kese umwe puonthue upondola okulipula okuti: ‘Oñgeni ndyitala otyilinga tyange tyomuumbili?’ Inkha tulieleka navakuetu, tupondola okukala novitateka. Ombimbiliya itulondola okuti: “Kese umwe atale ovipi ovilinga viae, iya ngotyo makala nehunga liokulipanda, mahi konthele yae muene, hakulieleka nomunthu mukuavo.” (Gálatas 6:4) Tuahaelekei ovilinga vietu no viavakuetu, tuesukisa okutala vala kuetyi onthue muene tuvila. Otyo matyitukuatesako okuhakala nomalityindyailo, tupu kamatusoyo. Tyina tutala kovilinga vietu, tuesukisa okuimbuka okuti, ononkhalelo mbomuenyo mbupilauluka. Hamwe, mokonda youvela, ine okuakulupa, ine ovilinga ovinyingi, katupondola vali okuundapa ngokohale. Tupu, hamwe tupondola okulinga vali tyipona etyi tukahi nokulinga hono. Inkha ongotyo, omokonda yatyi uhayauisila kovilinga viove?
19. Inkha katupewa otyilinga tyimwe, omokonda yatyi tuehesukisile okusoya?
19 Otyipuka otyikuavo tuesukisa okulinga, okutala ovilinga patyi tuna ine ovilinga patyi tuhanda. Mongeleka, omukuatate umwe hamwe uhanda okukala omukulu weuaneno ine okupewa ononthele movionge. Otyiwa okuundapa unene opo tukale tyafuapo pala ovilinga ovio, mahi, katupondola okusoya inkha katuvipewa momuvo tuhanda. Hamwe mokonda yomahunga tuahanoñgonokele, ovilinga vimwe tupondola okukevela unene opo tuvipewe. Hinangela okuti Moisesi wasokele okuti ankho wafuapo pala okupola ova Isilayeli mo Egitu, mahi wesukisile okukevelela omanima 40 opo etyilinge. Otyo tyemukuatesako okukala novituwa viesukisa opo etyivile okuhongolela ovanthu ankho onomphuki.—Atos 7:22-25, 30-34.
20. Oityi tulilongesila ku Jonataa?
20 Pamwe otyilinga tyimwe, katutyipewa umwe. Otyo tyamonekelele Jonataa. Oe ankho omona wa Saulu, ngotyo, oe ankho una okukala ohamba yo Isilayeli. Mahi, Huku aholovona David, omukuendye omututu, opo akale ohamba. Oityi Jonataa alingile? Wetyitavela, iya akuatesako David namphila otyo ankho tyipaka omuenyo wae motyiponga. Wapopila David okuti: “Ove mokala ohamba yo Isilayeli, iya ame mandyikala omunthu wavali konyima yove.” (1 Samuel 23:17) Wetyimona? Jonataa wetyitavela, iya kakalele nonkhi na David, nga he. Tuahakalei nonkhi tyina vakuetu vapewa otyilinga, mahi tufuiseipo nawa ovilinga onthue muene tuna. Tupondola okukala nonthumbi yokuti mouye omupe, Jeova makamona omahando aviuka ovaumbili vae aeho, eefuisapo.
21. Oñgeni tuna okutala ovilinga vietu viomuumbili?
21 Tuhinangelei okuti mokonda tuvaumbili, onthue katukahi moupika wokumonesua emone. Mahi, tuna ovilinga vitukalesa nehumbilo, nokuayumbwa onthumbi mokonda tuapewa ovilinga viokuivisa onondaka onongwa mokueenda kuononthiki mbuno mbonthyulilo, iya ovilinga ovio kamavikalingwa vali. Tupu, tupondola okutokola oñgeni matufuisapo ovilinga vietu. Moluotyo tutualeiko okukala ovaumbili ovakuatyili. Tupandei elao tuna liokuumbila Jeova, omunene wouye auho.
[Olutalatu pefo 20]
Tufuiseipo noukuatyili ovilinga tuapewa