Una Owoma no Vokuankhia?

OVANYINGI vakumbulula epulo olio okuti “Au. Omokonda yatyi mandyikalela nowoma?” Ovo vetavela okuti vokuankhia tyili vankhia umue. Mahi, ovanyingi vetavela okuti tyina omunthu ankhia, ukakala nomuenyo konthele onkhuavo.

Ko Benin, mo Afilika, ovanyingi vetavela okuti vokuankhia vapondola okukondoka pala okuipaa ovanthu vakuavo mombunga yavo. Ovanyingi valandesa ovipuka viavo, nokulipaka monongele ononene pala okulanda ovinyama viovilikutila, novipito valinga pala okuhambukiswa onombunga mbavo vokuankhia. Vamue velipaka moumbanda, nolusoke luokuti omunthu una ohande ihupa kononkhia ipondola okupopia na vana vokuna omuenyo. Ovakuavo vapita movipuka ovivi vietesa owoma, vasoka okuti vetyilingwa no nohande mba vana vankhia.

Umue wapita notyitateka otyivi o Agboola, omulume umue ankho ukala popepi nondimbu yo Benin ko Nigeria. Oe wati: “Oumbanda utumina omuenyo wovanthu potyilongo tyetu. Tuna otyituwa tyokukoha ovivimbi okuvepongiya pala okuenda keulu. Ovikando ovinyingi, ndyityopa ovipeta viondyapau yakoha ovivimbi, kumue nomafo amue. Iya andyiviseketa kouta wange wokuyeva, andyipopila peulu otyinyama patyi nahanda okuloya. Ovituwa ngovio, vilingwa unene iya vimoneka ngoti viaviuka nawa. Mahi, ovipuka vimue vilingwa moumbanda vitilisa owoma.”

“Etyi ovana vange vevali vankhia vala meelema, nelihaika okuti pena omunthu ukahi nokundinga omapita. Opo ndyinoñgonoke olie, andyiende kombuale imue yankhimana unene, mokonda youmbanda wae. Oe amphopila etyi ankho nelihaika natyo. Haunene vali, oe wahangununa okuti ovana vange pahe vakevelela kouye omukuavo opo vakale ovapika va una weveipaa tyina amankhi. Ombuale oyo aiyawisako okuti omona wange watatu nae mankhi. Etyi papita ononthiki mbehehi, omona oo tupu ankhi.”

Onthiki imue, Agboola welivasa na João, Ombangi ya Jeova utunda ko Nigeria. João emuhangununina onkhalelo ya vana vokuankhia, ngetyi Ombimbiliya ilekesa. Ehangununo olio, liapilulula onkhalelo yomuenyo wa Agboola. Tupu, lipondola okupilulula omuenyo wove.

Okuti Vokuankhia Vena Omuenyo?

Olie upondola okukumbulula nawa epulo olio? Petupu omunthu nawike upondola okulikumbulula, namphila ankhimana mokonda youmbanda wae. Mahi, Jeova, Omupakeko wovipuka aviho “keulu no pohi, ovipuka vimoneka na vina vihamoneka,” una ekumbululo. (Colossenses 1:16) Jeova walinga onoandyu opo mbukale keulu, novanthu vopahitu, novinyama opo vakale pano pohi. (Salmo 104:4, 23, 24) Ovipuka aviho viokuna omuenyo vitei Kwe. (Revelação 4:11) Pahe tala etyi Ondaka ya Huku Ombimbiliya, ipopia konthele yononkhia.

Jeova, oe tete wapopia konthele yononkhia. Jeova walondolele Andau na Eva okuti inkha kavemutavela mavankhi. (Gênesis 2:17) Otyo ankho tyilekesa tyi? Jeova wahangununa okuti: “Mokonda ove uheke iya keheke oko mokondoka.” (Gênesis 3:19) Pononkhia, olutu luomunthu luhanyauka. Omuenyo unyima, olutu alukondoka keheke.

Andau na Eva kavetavelele tyawina, moluotyo, avahitiswa kononkhia. Mahi, havoko vankhia tete. Watetekela okunkhia omona wavo Abele. Omukulu wae Kaim, oe wemuipaa. (Gênesis 4:8) Kaim kakalele nowoma wokuti ondenge yae wokuankhia upondola okuya okumulinga omapita. Mahi, Kaim ankho wasukalala netyi ovanthu vokuna omuenyo vapondola okumulinga.—Gênesis 4:10-16.

Etyi palamba omanima omanyingi, Ohamba Herode ankho wasukalala unene etyi ovalume vamue vokulilongesa ononthungululu vemupopila okuti moutumini wae muatyitwa “ohamba yo va Judeu.” Herode atokola okuipaa ohamba oyo. Moluotyo, asoko okuipaa ovana aveho ovakuendye mo Mbelei vena omanima evali okuenda no konyima. Mahi, oandyu yalondola Jose opo “atilile ko Egitu” na Jesus na Maliya.—Mateus 2:1-16.

Etyi Herode ankhia, oandyu aitolela vali Jose opo akondoke ko Isilayeli, “mokonda vana ankho vaovola okuipaa omona vankhiale.” (Mateus 2:19, 20) Oandyu ankho ityii okuti Herode kapondola vali okulinga omapita Jesus. Jose ankho utupu vali owoma no Hamba Herode mokonda ankho wankhiale. Anthi, Jose ankho una owoma netyi Arquelau omona omukalavi wa Herode, apondola okulinga. Moluotyo, Jose nombunga yae avakala mo Galileia, kokule na Arquelau.—Mateus 2:22.

Omahipululo oo, etuvatela okutala okuti vokuankhia vetupu epondolo. Iya oñgeni etyi tyapita na Agboola, na vakuavo tyipondola okuhangununwa?

“Ovilulu,” ine Onoandyu Onombi

Etyi Jesus ekula, welivasile no noandyu onombi. Mbaimbukile Jesus, ambumuihana okuti “Omona wa Huku.” Jesus, nae ankho umbwi. Ankho utyii okuti ha nohandeko mbovanthu vokuankhia. Jesus wembuihana okuti “ovilulu,” ine onoandyu onombi.—Mateus 8:29-31; 10:8; Marcos 5:8.

Ombimbiliya ipopia konthele yonoandyu mbutavela ku Huku, na mbuna mbuhetavela. Omukanda wa Genesis upopia okuti etyi Jeova ataata Andau na Eva motyikunino tyo Endene, wapakele ono kerubin, ine onoandyu, koutundilo wotyikunino opo muhanyingile nawike. (Gênesis 3:24) Tyafuile otyo, otyikando tyotete onoandyu mbamonekele kovanthu.

Etyi papita omanima amue, onoandyu mbumue mbeile pano pohi, ambulipilulula omalutu ovanthu. Ankho Jeova kembutumine otyilinga na tyike pano pohi. Mahi, “mbasapo onomphangu mbavo muene” keulu. (Judas 6) Ankho mbuna elungavi. Ambunepe ovakai, vatyitile ovana ankho vaihanwa okuti ono Nefilim. Ono Nefilim, no vohe onomphuki, vayulisile oohi noungangala, novivi ovikuavo ovinyingi. (Gênesis 6:1-5) Jeova watetululile ovivi ovio, etyi aeta Ombila Onene kononthiki mba Noe. Ombila Onene aiipaa ovalumue, novakai onondingavivi, novana vavo ono Nefilim. Oityi tyapita no noandyu?

Etyi Ombila Onene yeya ambukondoka keulu. Mahi, Jeova kembuyekele vali mbukondoke ‘ponomphangu mbambo.’ (Judas 6) Ombimbiliya yati: “Huku kelityilikile okuhitisa onoandyu mbuna mbalinga onkhali, mahi wembuyumba motartalu, no momaleva enthiki enene, evepaka vakevelele onthiki yekoyeso.”—2 Pedro 2:4.

Tartalu hamphangu ko muna omunthu apondola okukala, mahi enthiki liaelekua nokaleya iya vana vayumbwamo, kavapondola okulinga natyike. Ovilulu kavipondola vali okulipilulula omalutu ovanthu. Anthi, nkhele vina epondolo enene liokuhongiliya omitima nomienyo viovanthu. Ovio, vipondola okutumina ovanthu, novinyama. (Mateus 12:43-45; Lucas 8:27-33) Tupu, mbuyondya ovanthu, mokulikembesa ngatyina onohande mbovanthu vokuankhia. Omokonda yatyi? Opo viyapule ovanthu vahafende Jeova monkhalelo imuhambukiswa. Tupu, vihanda okunguanguanesa ovanthu konthele yonkhalelo ya vana vokuankhia.

Oñgeni Mofindi Owoma

Agboola wanoñgonoka etyi Ombimbiliya ihangununa konthele yononkhia, noku kuatuka ovilulu. Waimbuka okuti wesukisa okulilongesa vali. Agboola wahimbika okutanga Ombimbiliya na João, nomikanda viapolwa Mombimbiliya. Agboola wavasa epameko etyi anoñgonoka okuti ovana vae velele melangalo, kavekahi kouye omukuavo okukevelela opo vakale ovapika va una weveipaa.—João 11:11-13.

Tupu, Agboola wanoñgonoka okuti una okuyekapo atyiho tyelikuata noumbanda. Moluotyo, wayoka ovipuka viae aviho ankho ena vielikuata nonondele ine ovilulu. (Atos 19:19) Vamue potyilongo apa akala vemulondola okuti ovilulu mavinumana. Mahi, Agboola kakalele nowoma. Oe walandula onondonga mbukahi mu Efésios 6:11, 12, mbati: “Manekei ovimaneko aviho via Huku . . . mokonda tukahi nokulwa . . . no noandyu onombi keulu.” Ovimaneko ovio viopaspilitu, muakutikinya otyili, nouviuki, no nondaka onongwa mbetuliyo, nekolelo, nomutunga wospilitu, Ondaka ya Huku. Ovimaneko ovio, vina epondolo enene mokonda vitunda ku Huku!

Omapanga amue a Agboola, no nombunga mbae, kavetyihandele etyi ayekapo ovituwa vielikuata kumue noumbanda. Mahi, Agboola wavasa omapanga omakuavo Mondyuo Yomaliongiyo yo Nombangi mba Jeova, vetavela etyi Ombimbiliya ilongesa.

Agboola pahe utyii okuti apa katutu Jeova makamanako ovivi pano pohi, nomalinga aeho ovilulu. Okuhulililako, Oe mekevinyimako. (Revelação 20:1, 2, 10) Huku makatutilisa pano pohi “aveho vekahi momalangalo.” (João 5:28, 29) Povanthu ovo, umue o Abele, novana vana ankho vehena onkhali vaipaelwe no Hamba Herode, na vakuavo ovanyingi. Agboola una onthumbi yokuti novana vae vetatu mavatutiliswa. Na vana ove uhole unene vokuankhia, mavatutiliswa. Ovanthu ovo aveho mavakatutiliswa, mavakapopia okuti nkhele vankhile alo vatutiliswa, ankho kavei natyike, kavetyimuene inkha valingailwa ovipito.

Ove utupu ehunga liokukala nowoma wovanthu vokuankhia. Mahi, upondola okukevelela nehambu okukakala vali kumue no nonthyolwa mbove vokuankhia. Putyina tukevelela omuvo oo, omokonda yatyi uhelilongesila Ombimbiliya opo upameke ekolelo liove? Lipaka kumue na vana vetavela etyi Ombimbiliya ilongesa. Inkha nkhele ulinga ovipuka vimue vioumbanda, viyekapo liwa-liwa. Liyakulila kovilulu, mokumaneka “ovimaneko aviho via Huku.” (Efésios 6:11) Onombangi mba Jeova mavakala nehambu liokukukuatesako. Ovo vekahi nokulongesa ovanthu Ombimbiliya otyali, okuundapesa omukanda Oityi Ombimbiliya Tyili Ilongesa?a

Agboola utupu vali owoma wovanthu vokuankhia. Tupu, wanoñgonoka oñgeni meliyakulila kovilulu. Oe wati: “Ame hityii olie waipaa ovana vange vetatu. Mahi, tunde etyi nahimbika okuumbila Jeova, ndyina vali ovana epandu-vali. Natyike otyilulu tyevelinga omapita.”

[Onondaka Pokatoi]

[Onondaka Mbavilapo pefo 27]

Kaim kakalele nowoma wokuti ondenge yae wokuankhia upondola okuya okumulinga omapita

[Olutalatu pefo 28]

Agboola utupu vali owoma wovanthu vokuankhia. Tupu, wanoñgonoka oñgeni meliamena kovilulu.