Kuna Omuvo Pala Ovipuka Aviho

Ombimbiliya ipopia okuti: “Ovipuka aviho vina omuvo wokuvilinga, yoo, ovipuka aviho vina omuvo mombuelo yeulu.” Omuhoneki wonondaka ombo, omukulu omunongo Ohamba Salomau, wapopia okuti kuna omuvo wokutyita, nomuvo wokunkhia, omuvo wokutunga, nomuvo wokuhanyauna, omuvo wokukala nohole, nomuvo wokuyala. Iya apopi vali okuti: “Esilivilo patyi omuundapi ena kovipuka aundapa nombili?”—Eclesiastes 3:1-9.

OVANTHU vamue tyina vatanga onondaka ombo, vetavela okuti Ombimbiliya ilongesa okuti Huku waholovonale etyi matyikapita novipuka aviho. Okuti otyo otyili? Ombimbiliya ilongesa umue okuti Huku waholovonale etyi matyikapita novipuka aviho viokuna omuenyo? Mokonda “Huku oe watuma okuhoneka Ombimbiliya aiho” etyi tutanga monthele imue Yombimbiliya tyina okulikuata netyi tutanga mononthele ononkhuavo mbayo. Pahe, tutalei etyi ononthele ononkhuavo mbo Ndaka ya Huku, Ombimbiliya, mbupopia konthele yotyo.—2 Timóteo 3:16.

Omuvo Novitateka Viuhuluka Vala

Momukanda wa Eclesiastes, Salomau wahoneka okuti: “Okuhateka hakuovanthu vapepuka, novita haviavana vena epondolo. Havanongo vala vena okulia. Vana valunguka havo vala vena olumono. Tupu havo kuna enoñgonoko vala vapandwa.” Mokonda yatyi? Oe wahangununa okuti: “Mokonda omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.”—Eclesiastes 9:11.

Salomau ankho kekahi nokupopia okuti Huku waholovonale etyi matyikapita novipuka aviho, mahi, ankho ukahi nokupopia okuti ovanthu kavapondola okupopia nonthumbi atyiho vahanda okulinga, “mokonda omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.” Pamue, otyipuka tyimue tyipita nomunthu mokonda ukahi pomphangu yaviuka, no pomuvo omuwa, ine ukahi pomphangu yapenga, no pomuvo omuvi.

Mongeleka, tala onondaka ombu mbati: “Okuhateka hakuovanthu vapepuka.” Ove hamue uhinangela ine watangale konthele yovakai vahateka ono metulu 3.000, movinyano vio no Olímpico menima lio 1984, vialingwa mo Los Angeles Kalifornia ko Amelika. Ovakai vevali vokuhateka, umue woko Britania, iya omukuavo woko Estadu Unidu, ankho vahandele okufinda opo vapewe okalienge koolu. Ankho pahe kuakamba vala katutu opo vehike, mahi, pokati ketapalo, ovo vevali velipuma. Umue watoka iya ehetyivili vali okuhateka, omukuavo nkhele wahateka mahi ketyivilile okufinda.

Okuti Huku oe waholovona ovipuka viende ngotyo? Vamue vapondola okupopia okuti yoo. Mahi, tyotyili, ovo velipuma vala, ankho nawike ukevelela okuti ovakai ovo mavelipumu. Okuti Huku ankho wetyiholovonale okuti ovo mavelipumu? Tupu, vamue vapondola okupopia okuti yoo. Tyotyili, ovanthu ankho vapopia okuti otyiponga otyo tyapita novakai ovo vevali mokonda pokuhateka kese umue ankho ukahi nokuovola okulamba mukuavo. Ngetyi tyapopia Ombimbiliya, “omuvo novitateka viuhulukila vala ovanthu aveho.” Katyesukisile inkha omunthu elipongiya nawa, apeho pamoneka ovipuka vimue tuhakevelela vipondola okunyona ononkhono mbetu. Iya otyo hatyipuka ankho tyaholovonwale.

Ombimbiliya ipopia okuti, “ovipuka aviho vina omuvo wokuvilinga.” Oityi otyo tyilekesa? Okuti pena otyipuka tyimue tupondola okulinga matyikapilulula omuenyo wetu?

Omuvo Ukahi Nawa Pala Okulinga Ononkhono

Omuhoneki Wombimbiliya kapopile okuti ovipuka kese umue apita navio momuenyo viaholovonuale tunde kohale, anthi wapopia konthele yehando lia Huku, noñgeni ehando olio malikaetela ononkhano onongwa ovanthu. Oñgeni tutyii? Tutyii mokonda tuetyitanga monokapitulu ononkhuavo. Etyi Salomau amana okupopia okuti ovipuka aviho vina omuvo, wahoneka okuti: “Namona ovilinga Huku aavela ovana vovanthu opo vaundape. Aviho wevilinga oviwa pomuvo watyo.”—Eclesiastes 3:10, 11.

Huku waavela ovanthu ovilinga ovinyingi, ine ovipuka pala okulinga, iya Salomau wapopia ovipuka ovio. Tupu, Huku wetuavela epondolo liokuliholovonena etyi tuhanda okulinga. Moluotyo, pena omuvo ukahi nawa pala okulinga kese tyilinga tyituetela ouwa. Mongeleka, mu Eclesiastes 3:2, Salomau wapopia okuti, “kuna omuvo wokutuika, nomuvo wokutukula etyi tyatuikwa.” Ovalimi vetyii okuti kese tyikuna tyina omuvo watyo pala okutyikuna. Mahi, oityi matyimoneka inkha omulimi akuna otyikuna tyina omuvo watyo nkhele wehenehikepo? Inkha kateyele nawa, mapopi okuti otyo ankho tyaholovonwale namphila aundapele unene? Tyotyili au! Oe kakunine otyikuna momuvo watyo. Omulimi ñgeno wakunine momuvo watyo, okulandula ovipuka ngetyi Omutungi evionganeka.

Ngotyo, Huku haeko uholovona etyi matyikapita momuenyo wovanthu, mahi, wavela ovitumino vihongolela ovilinga viovanthu vielikuata kumue nehando liae. Opo ovanthu vetyivile okulinga nawa ovilinga viavo, vena okusoka, nokuundapa kumue nehando nomuvo wa Huku. Etyi ovanthu vehevili okupilulula otyetyi Huku apopia okuti meketyilinga, mahi, vapondola okupilulula etyi matyikapita momuenyo wavo. Jeova watuma omuuli Isaia okuhoneka okuti: “Ondaka itunda momulungu wange, kaikondoka kuame tyehena etyi yalinga, mahi, tyotyili mailingi etyi nahanda, nokufuisapo nawa etyi neitumina.”—Isaías 55:11.

Okuti “ondaka” ya Huku, ine ehando liae konthele yo ohi novanthu komutue wandyila, “malikafuiswapo”?

Okunoñgonoka Omuvo wa Huku

Salomau, konyima yokupopia okuti: “Ovipuka aviho [Huku] wevilinga oviwa pomuvo watyo,” watualako okupopia okuti: “Wapaka alo umue momutima wavo ehando liomuenyo wahapu, opo ovanthu vahanoñgonoke ovilinga Huku yotyotyili alinga tunde konthyimbi alo konthyulilo.” Ombimbiliya Vida Nova, ipitiya onondaka ombo okuti: “Oe tupu wapaka omuenyo wahapu momutima wovanthu, opo vehetyivile okunoñgonoka ovilinga Huku alinga tunde konthyimbi alo konthyulilo.”—Eclesiastes 3:11.

Kuahonekwa ovipuka ovinyingi konthele yo versikulu oyo. Mahi, kuna kohi yomutima wetu, atuho tuhole okulipula konthele yehangununo liomuenyo, netyi matyikapita nonthue komutue wandyila. Mokueenda kuomanima omanyingi, ovanthu kavetyivili okutavela okuti omuenyo wetu okuundapa vala unene movipuka viesukisa okulingwa, iya konyima atunkhi. Povipuka aviho Huku atunga, ovanthu ovo vala vena epondolo liokusoka. Mahi, kavasoko vala komuenyo wavo pahetyino, tupu, vasoka konthele yomuenyo wavo komutue wandyila. Onthue tuna ehando liokutualako okukala nomuenyo wahapu. Omokonda yatyi? Ngetyi tyapopia otestu, Huku “wapaka momutima wovanthu ehando liomuenyo wahapu.”

Pala okufuisapo ehando olio, ovanthu vehole okulipula inkha kuna omuenyo konyima yononkhia. Vamue vapopia okuti tyina tuamankhi, molutu luetu mutunda otyipuka tyitualako nomuenyo. Ovakuavo vapopia okuti tyina omunthu amankhi, pena otyipuka tyitunda molutu luae atyikelipilulula olutu olukuavo. Ovakuavo nkhele vasoka okuti ovipuka aviho vipita momuenyo wavo viaholovonuale tunde kohale, iya petupu natyike vapondola okulinga pala okupilulula onkhalelo oyo. Mahi, atyiho tyapopiwa pombanda opo, katyaviukile. Mokonda, Ombimbiliya ipopia okuti, ovanthu kononkhono mbavo muene “kamavetyivili okunoñgonoka ovilinga Huku yotyotyili alinga tunde konthyimbi alo konthyulilo.”

Mokueenda kuomanima omanyingi, otyitateka otyo tyokuhanda okunoñgonoka, nokuvasa ekumbululo, tyikahi nokusukalalesa unene ovanongo vomouye. Moluotyo, inkha Huku oe wapaka ehando olio momutima wetu, katyaviukile okumuovola opo etuavele etyi tuesukisa opo tuvase ehando olio? Ombimbiliya ipopia konthele ya Jeova okuti: “Ikula eke liove, iya ohambukiswa ovipuka aviho viokuna omuenyo.” (Salmo 145:16) Inkha tulilongesa Ondaka ya Huku Ombimbiliya, matuvasi ehangununo liaviuka konthele yomuenyo, ononkhia, nehando lia Huku konthele yo ohi, novanthu.—Efésios 3:11.

[Onondaka Mbavilapo pefo 5]

“Okuhateka hakuovanthu vapepuka.”—Eclesiastes 9:11

[Onondaka Mbavilapo pefo 6]

Inkha omulimi kakunine otyikuna momuvo watyo, iya ahateye nawa, mapopi okuti otyo ankho tyaholovonwale?

[Onondaka Mbavilapo pefo 7]

Onthue tusoka konthele yomuenyo nononkhia mokonda Huku “wapaka momutima wovanthu omuenyo wahapu”