Omikanda Viokulilongesa Omukanda Wovilinga Omwenyo Wetu Woukilisitau
© 2023 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
3-9 YA JULHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESDRAS 4–6
“Mwahatyikei Otyilinga Tyavo”
Omutala Womulavi 03/2022 Pefo 18 § 13
Okuti Weete Etyi Omuuli Sakaliya Amuene?
13 Otyilinga tyokupindulapo Ondyuo ya Huku ankho tyailikwa. No ngotyo, ovalume vokuakalela komutwe otyilinga otyo, Omunene-nakwa Sosuwe, nomutumini Solombambele, “avahimbika okupindulapo Ondyuo ya Huku.” (Esd. 5:1, 2) Otyipuka otyo kova Sundeu vamwe ngoti ankho katyaviukile, mokonda onondyale mbavo ankho mavevemono avahimbika okuvemonesa ononkhumbi. Ovo Sosuwe na Solombambele ankho vesukisa okukala nonthumbi yokuti Siovaa mevekuatesako. Iya tyili wevekuatesileko umwe. Oñgeni etyilingile?
Omutala Womulavi 1/8/1987 Pefo 29 §§ 2-3
Siovaa “Wakwatesile-ko Ovakulu”
Etyi ova Sundeu ankho veli ko Mbambilonia vakondoka ko Selusalei, apakala umwe omanima 16 otyo ovilinga vya Huku vitai vala. Omuuli Ageu na Zacarias avapopila ova Sundeu vahimbike okutunga ondywo ya Huku. Ovanthu avahimbika umwe okutunga. Etyi onondyale mbavo vetyimona avehetyihande, avevepulu okuti: “Olie wemutuma okupindulapo ovimato viondyuo ei? — Esdras 5:1-3.
Etyi vapulwa ngotyo, ine ovakulu vatilile owoma ñgeno ovatumini vatalameka umwe ovilinga viavo. Mahi avapopi umwe etyi ovitumino vipopia. (Ankho vakalela komutwe ovilinga ovio Omutumini Solombambele no Munene-nakwa Susuwe). Avevehinangelesa otyitumino tyapakelwe-ko na Silu tyipopia okuti ova Sundeu vena umwe okupindula-po ondyuo ya Huku. Mokonda ovatumini ankho vetyii umwe okuti ovitumino vyo Pelesa kavipondola okupilululwa, avehetyivili vali okuvetalameka aveveyeke vala. Atee umwe etyi Daliu ahimbika okutumina nae ehevetyilika. — Esdras 5:11-17; 6:6-12.
Omutala Womulavi 03/2022 Pefo 15, 16 § 7
Okuti Weete Etyi Omuuli Sakaliya Amuene?
7 Apamoneka otyipuka tyimwe tyakuatesileko ovanthu ankho vekahi nokutunga Ondyuo ya Huku. Oityi? Menima 520 P.K.E., mo Pelesa amuhimbika okutumina ohamba omphe utiwa o Daliu I. Etyi palamba omanima evali tunde apa ahimbika okutumina, aimbuka okuti okuatalameka ovilinga viokutunga Ondyuo ya Huku, tyapenga. Daliu ayeke ova Sundeu vamanuhule okutunga Ondyuo ya Huku. (Esd. 6:1-3) Otyipuka otyo atyihuvisa ovanthu aveho. Mahi ohamba ayahahulila vala opo. Aipopila ovanthu aveho vahatyike vali ovilinga viokutunga Ondyuo ya Huku, tupu ayaave ovipuka ovinyingi vikakuateseko vokutunga Ondyuo ya Huku! (Esd. 6:7-12) Mokonda yetyi tyalinga ohamba, menima 515 P.K.E., ova Sundeu avamane okutunga Ondyuo ya Huku etyi palamba omanima ekuana. — Esd. 6:15.
Omutala Womulavi 03/2022 Pefo 19 § 16
Okuti Weete Etyi Omuuli Sakaliya Amuene?
16 Tupu, Siovaa utululika ‘nomupika omukuatyili nokualunguka.’ (Mat. 24:45) Pamwe, omupika oo metupopila otyipuka tyimwe atuhetyinoñgonoka nawa. Mongeleka, pamwe upondola okutupopila oñgeni matulifwiika opo tuhupe kotyiponga tyimwe tyipondola okuenda apa tukala, mahi onthue atusoko okuti potyilongo tyetu kamapamonekale otyiponga otyo. Tupu, pamwe tyina omupika etupopila etyi tuesukisa okulinga mokonda yomukihi, tupondola okusoka okuti vekahi vala nokutupopila ovipuka ovinyingi. Oityi tuesukisa okulinga tyina ovipuka tuamapopilwa vimoneka ngoti kaviaviukile? Tupondola okusoka ouwa ova Isilayeli vakalele nao etyi vetavela ovipuka vapopililwe na Sosuwe na Solombambele. Tupu tupondola okusoka kovipuka ovikuavo tutanga mo Mbimbiliya. Pamwe ovanthu va Huku vapopililwe otyipuka tyimwe kuvo atyimoneka ngoti katyikahi nawa, mahi ngatyo umwe tyiveyovola. — Juíz. 7:7; 8:10.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/6/1993 Pefo 32 §§ 3-5
Ombimbiliya Iyumbwa Umwe Onthumbi?
Ombongo yotyivela yalingwa kotyilongo tyo Tarso, Etyi pahe tuti o Turquia. Yalingwa pononthiki mbomutumini utiwa o persa Mazaeus, motyita tya kwana P.K.E. Ovanthu ankho vemuti omutumini wotyilongo “tya nthele ina Ndongi,” tyipopia ondongi Eufrate.
Omokonda yatyi twesukisila okunoñgonoka otyipuka otyo? Omokonda onondaka mbapopiwa apa, mbuvasiwa mo Mbimbiliya. omukanda wa Esdras 5:6–6:13 upopia okuti ohamba Daliu velitumine omukanda nomutumini umwe itiwa o Tatenai. Omukanda oo ankho upopia okupindula-po Ondyuo ya Huku ko Selusalei. Esdra, ankho oe uhoneka Ovitumino vya Huku, naina etyi apopia tyiyumbwa umwe onthumbi. Momukanda wa Esdras 5:6 no 6:13, nae wapopia-mo umwe okuti Tatenai ankho “Omutumini votyilongo tya nthele ina Ndongi.”
Esdra wahoneka otyipuka otyo menima 460 P.K.E, etyi nkhele ankho kwakambale omanima 100 opo ombongo yotyivela ilingwe. Ovanthu vamwe vasoka okuti ovio viapopiwale kohale kaviesukisile-ale vali. Mahi ovipuka ovio viesukisa mokonda tyina tuyumba onthumbi movipuka ovitutu ovahoneki vo Mbimbiliya vapopia, tyitukwatesako umwe atutyivili okuyumba onthumbi mu atyiho vapopia.
10-16 YA JULHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESDRAS 7–8
“Ovipuka Esdra Alingile Viankhimanekele Siovaa”
Omutala Womulavi 1/10/2000 Pefo 14 § 8
Okulilongesa Ombimbiliya Tyihambukiswa
8 Tuna okuhumba umwe unene ondaka ya Huku, ina umwe okukala momutima wetu. Tupu tuna okusoka apeho kono tesitu tutanga. Mahi opo tutyivile, tuna okulikwambela apeho. Nga Esdra, tuna okupongiya omutima wetu opo tutyivile okutanga ondaka ya Huku. Ombimbiliya ipopia okuti: “Esdra ankho wapongiya omutima wae, pala okulilongesa ovitumino vya Siovaa, nokuendela-mo, opo alongese ovitumino nouviuki mo Isilayeli.” (Esd. 7:10) Apa Esdra wapongiya omutima wae opo etyivile okulinga ovipuka evi vitatu: okulilongesa ovitumino, okuendela-mo, nokuvilongesa vakwavo. Nonthwe twesukisa okuhetekela ongeleka yae.
Beneficie-se Pefo 75 § 5
Omukanda wa Número 13 — 1 Crônicas
5 Ovipuka aviho Esdra ahonekele oviotyotyili umwe viyumbwa onthumbi. “Mokonda Esdra ankho wapongiya omutima wae, pala okulilongesa ovitumino via Siovaa, nokuendelamo, opo alongese ovitumino nouviuki mo Isilayeli.” (Esd. 7:10) Siovaa wemukwatesile-ko nononkhono mbae. Omutumini woko Persa nae mwene wetyimwene umwe okuti Esdras uli nokukwateswako na Huku, omunongo, pahe emwaavela ovilinga vimwe ovinene mo Sunda. (Esd. 7:12-26) Mokonda Esdra ankho wapandwa nohamba tupu ankho wapewa ovilinga vimwe ovinene, pahe ankho oe mwene utyii oñgeni mahoneka omikanda viae iya opi mahoneka, mahi wevihonekele umwe nawa.
Perspicaz Vol. 1 1158 § 4
Okulipaka Koututu
Siovaa Utupopila Etyi Tuna Okulinga. Una ulipaka koututu, ayumbu onthumbi mu Huku, Huku umukwatesako. Esdra wapelwe otyilinga tyimwe otyinene. Watuminwe okupola ovanthu vamwe ovanyingi-nyingi ko Mbambilonia evetwale ko Selusalei. Ovanthu ovo, ovalume vatyo vala ankho valamba po 1.500. Tupu ankho watyinda oulu no palata imwe onyingi avatwala ko Selusalei opo vekefiviswe Ondyuo ya Huku. Tyipondola ankho vatila umwe owoma, mahi Esdra ankho wayumba vala onthumbi mu Huku, nokwiita omafwalali komutumini nii ahaiti. Tupu wapopilile-ale Ohamba okuti: “Okuvoko kwa Huku kuyakulila aveho vana valinga etyi tyaviuka.” Pahe avakala ononthiki mbumwe tyihali otyo velikwambela vala ku Siovaa, okumuita opo evekwateseko. Siovaa atehelela umwe elikwambelo liavo. Namphila ankho vena onondyale, ondyila yatyo ina ovinyama, mahi Siovaa eveyakulila umwe konondyale mbavo, avalingi umwe nawa oungendi wavo atee vehika. (Esd 8:1-14, 21-32) Mokonda omuuli Daniele ankho weliola omutima, tyina ankho alinga otyipuka tyimwe, ankho utala umwe nawa etyi Siovaa asoka. Siovaa emutumu oandyu yae imupameke. — Dan. 10:12.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/1/2006 Pefo 19 § 10
Etyi Tyapopiwa Momukanda wa Esdras
7:28–8:20 — Omokonda yatyi ova Sundeu vamwe vahahandelele okukondoka ko Selusalei na Esdra? Namphila ankho palambale omanima 60 apa ova Sundeu vamwe vakondoka ko Selusalei, mahi no ngotyo nkhele ankho mutupu-ale ovanthu ovanyingi. Mo Selusalei ankho mutilisa unene owoma ankho kamukahi-ale nawa. tyina ovanthu ankho vasoka umwe okukondoka vali omu nkhele avakatunga vali omaumbo apa mavakala ankho kavetyihande. Ko Mbambilonia ovanthu pahe mwene ankho vena umwe tyavo, otyo ankho vahahandela vali okukondoka ko Selusalei kuhenale vali otyiwa Selusalei ankho mutupu-ale vali. Tupu nondyila yatyo vala yokwenda noko Selusalei ankho itilisa owoma. Opo omunthu akondoke umwe ko Selusalei ankho wesukisa okuyumba onthumbi mu Siovaa, nokukala nombili nefendelo liotyotyili, nokukola. Na Esdra wesukisile umwe okupamekwa na Siovaa. Ovanthu vena 6 mil avetavela umwe okukondoka. Etyi pahe Esdras alongaila umwe, Ova Levita vena 38 nova Netineu vena 220 navo avati nonthwe twenda.
17-23 YA JULHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | ESDRAS 9–10
“Ovitateka Vituka Kokuhetavela”
Omutala Womulavi 15/1/2006 Pefo 20 § 1
Etyi tyapopiwa momukanda wa Esdras
9:1, 2 — Omokonda yatyi ova Isilayeli ankho vahapondola okulinepa novanthu vahafende Huku? Ova Isilayeli ankho vena okuyakulila ofendelo lyo tyotyili mokonda omo mamutuku Mesiya. Okulinepa novanthu vahafende Siovaa ñgeno tyanyona efendelo lya Siovaa. Ine ovanthu velinepele novanthu vafenda ovilolo, opo ñgeno ovanthu aveho vepwila vala mokufenda ovikahuku. Efendelo liotyotyili ñgeno liavombako kombanda yohi. Opo, pahe Mesiya ñgeno waimbukwa ñgeni? Otyo naina Esdra anumanenene unene etyi amona ovanthu vamwe velinepa novanthu vahafende Huku!
Omutala Womulavi 1/10/2009 Pefo 10 § 6
Oityi Siovaa Ahanda Tulinge?
Okutavela ku Siovaa tyitwetela ouwa. Moisesi wahoneka okuti: ‘Paka nawa Ovitumino ndyikwavela pala ouwa vove.’ (Velesikulu 13) Moluotyo ovitumino viatyo aviho lya Siovaa opala ouwa wetu. Mokonda Ombimbiliya yati: “Huku Oluembia.” (1 Suau 4:8) Mwaina atyiho Siovaa etutuma tulinge opala ouwa wetu. (Isaías 48:17) Ine tulinga umwe atyiho Siovaa etutuma tulinge, tyati umwe onthue matukala nawa pahetyino iya komutwe wandyila atukamona oviwa ovinyingi.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/01/2006 Pefo 20 § 2
Etyi Tyapopiwa Momukanda wa Esdras
10:3, 44 — Etyi ovo ina vati pokutaatwa oityi vataatela novana vatyo? Tyotete, Ine ovana vesalele ovakai no voina ñgeno ovo ina vakondoka vali. Tyavali, ovana vesukisa okukala popepi novo ina.
24-30 YA JULHO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 1–2
“Liwa-liwa Andyilikwambela”
Omutala Womulavi 15/2/2008 Pefo 3 § 5
Twahakalei Kokule na Siovaa
5 Pamwe tusukisa okulikwambela liwa-liwa ku Siovaa na etukwateseko. Nthiki imwe ohamba imwe yoko Persa itiwa o Artaxerxes yatalele ñga Neemiya aimono okuti wasoya-soya vala. Aimupulu okuti: “Oityi uhanda?” Neemiya ‘Elikuambela liwa-liwa ku Huku yo keulu.’ Huku akumbulula umwe elikwambelo lya Neemiya ohamba aimukwatesako okupindulapo ovimato vyo Selusalei. (Tanga Neemias 2:1-8.) Mwaina Huku kakumbulula vala omalikwambelo omalaale apopilwa peulu, mahi nomalikwambelo omasupi alingilwa vala momutima weekumbulula.
Beneficie-se Pefo 177 § 4
Popia Ngatyina Utomphola Vala
Ine upulwa tyimwe ankho uhakevelela, oityi matyikukwatesako okupopia nawa? Hetekela Neemiya, welikwambelele liwa-liwa etyi apulwa tyimwe Nohamba Artaxerxes. (Nee. 2:4) Soka liwa kovipuka mopopi. Upondola okulinga ñgaa: (1) upondola vala okupopia ovipuka vivali tyapwa. (Omukanda Raciocínios à Base das Escrituras upondola okukukwatesako). (2) Soka kono tesitu mbupopia umwe nawa etyi mohande okupopia. (3) Pahe soka oñgeni moendeka umwe nawa etompho, opo ou mopopila ekutehelele. Nga wasoka umwe nawa atyiho otyo, pahe ohimbika okupopia.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 15/2/1986 Pefo 25
Efendelo Liotyotyili Litualako
Ovimato vyo Selusalei viakala umwe omuvo omunyingi tyahanyauka. Otyipuka otyo Neemiya ankho katyimulaleka, apeho ankho utyipopila Siovaa melikwambelo “otyitenya notyinthiki.” (1:4, 6) Etyi nthiki imwe ahanda okupopila Ohamba Artaxerxes okuti mandyihande okukapindulapo ovimato vyo ko Selusalei, elikwambela ñgo vali. Siovaa akumbulula elikwambelo liae ovimato vyo Selusalei avipindulwa-po.
Otyo Tyitulongesa-tyi: Neemiya waitile Siovaa emukwateseko. Nonthwe tyina tuhanda okulinga otyipuka tyimwe tulwete umwe okuti otyinene katutyivile ‘tutwaleiko okulikuambela’ atulingi umwe ngetyi Siovaa etupopila. — Ova Loma 12:12.
31 YA JULHO ATEE 6 YA AGOSTO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 3–4
“Usoka Okuti Pena Ovilinga Vimwe Viahatele Mu Ove?”
Omutala Womulavi 1/2/2006 Pefo 10 § 1
Etyi Tyapopiwa Momukanda wa Neemias
3:5, 27. Onthwe katupondola okusoka okuti movilinga vya Siovaa muna etyi tuhapondola okulinga, ngetyi ankho tyisoka ovanthu vamwe voko Tekowa. Mahi tuna okuhetekela ova Tekowa ovakwavo veliavele ovalingi ovilinga vya Huku.
Omutala Womulavi 10/2019 Pefo 23 § 11
Oñgeni Siovaa Mekuundapesa?
11 Pomuvo wa Neemia, Siovaa waundapesile ovana va Saluu opo vakuateseko okupindulapo ovimato vyo Selusalei. (Nee. 2:20; 3:12) Namphila tate yavo ankho o umwe povatumini, mahi no ngotyo, ovahikuena ovo ankho vafuapo opo valinge otyilinga tyina tyipuiya unene iya ankho tyipaka omuenyo motyiponga. (Nee. 4:15-18) Ovana va Saluu ankho velikalela unene novalume vakolela vo ko Tekowa! Ovalume ovo ankho kaveliolele omutima iya ‘avaanye okuundapa.’ (Nee. 3:5) Soka vala oñgeni ovahikuena ovo vahambukilwe okutala okuti ovimato aviho viapindulwa-po vala mononthiki 52. (Nee. 6:15) Hono, onomphange ovanyingi vekahi nokuundapa motyilinga tyimwe tyakolela unene: okutunga nokuviukisa Onondyuo Mbouhamba. Onomphange ovo, vetyivila okulinga nawa ovipuka, vena ombili iya ovakuatyili. Ovio, ovituwa viesukisa opo ovilinga viokutunga viende nawa.
Omutala Womulavi 1/8/2004 Pefo 18 § 16
Hetekela Sesusi
16 Tyilinge tuvakulu, tyilinge tuvana, atuho twesukisa okuhetekela Sesusi. Mewaneno muna ovilinga ovinyingi tupondola okulinga. Ine waitwa okulinga otyilinga tyimwe wehetyianye, otyilinga tyatyo ngatyimoneka ñgo ngoti tyitombesisa tavela vala. (1 Samuel 25:41; 2 Reis 3:11) Onwe vokuna ovana, okuti mwavela ondundo ovana venyi opo vetavele ovilinga aviho vapewa Mondyuo Yomaliongiyo, nomovionge? Vetyii okuti ove ulinga ovilinga aviho atee vina vitombesisa? Omukulu umwe undapa kombala yo Nombangi mba Siovaa wapopia etyi ovo tate yae ankho valinga pweetyi omona. Wati: “Ovo tate ankho vetyihole tyokusukula Mondyuo Yomaliongiyo, naapa palingilwa ovionge. Ankho veliaava umwe opo vakwateseko ewaneno novakwatate vetu. Okusoka kweetyi ankho tyilinga ovo tate tyimpha ondundo yokulinga atyiho ndyitumwa muno Mombetele.”
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 1/2/2006 Pefo 9 § 1
Etyi Tyapopiwa Momukanda wa Neemias
4:17, 18 — Oityi ovanthu ankho valinga opo vetyivile okulinga ovilinga nenkhanya like vala? Ovanthu ankho vokutambeka omasa novipuka ovikwavo viokutunga, ovipuka vialema ankho vevityinda komutwe okuti hatyo avevityindi potyipepe, avakwateko vala nokuvoko kwike, oku okukwavo ovakwata nako omutunga. Iya mokonda “vokutunga” ankho kavetyivili okutunga vala nenkhanya like, “ankho vapaka omutunga monomanekelo.” Mahi no ngotyo ine ankho vakati vala ñga ondyale yavo yeya, vetyivila okuliyakula.
7-13 YA AGOSTO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 5–7
“Neemiya Ankho Kaundapelwa Vala Nae Ankho Uundapa”
Omutala Womulavi 1/11/2002 Pefo 27 § 3
Ovanthu Vakwatesileko Efendelo Liotyotyili — Kohale no Pahetyino
Neemiya kakalele vala ovilinga komutwe ovilinga viokutunga, nae mwene ankho upola umwe tyae ayawisa-po pala okutunga. Tupu wapolele onombongo mbae ayovola ova Sundeu ankho veli koupika. Tyina omunthu umwe amemulevala ombongo ankho keityitisa. Neemiya ankho kati mokonda ‘ame ndyitumina ovanthu mandyiveavela ovilinga vialema’ ankho kakuluminya ovanthu vemwaavele onombongo. Meumbo liae ankho muya okulia ‘ovatumini nova Sundeu vena 150, novanthu ovakwavo velitungaila navo pomaumbo pamwe ankho navo omo veya okulia.’ Ovaenda vae apeho ankho “uveipaelapo ongombe, nonongi epandu, nonopomba.” Apeho ankho tyina pamalambe ononthiki ekwii “uveavevela ovinyu” ankho wiilanda nonombongo mbae mwene. — Neemias 5:8, 10, 14-18.
Omutala Womulavi 09/2016 Pefo 8 § 16
“Wahayendyelese Omaoko Ove”
16 Nekuateso lia Jeova, Neemia nova Judeu ovakuavo vapamekele omaoko avo. Avamanuhula okutunga ovimato vio Jerusalei mo nonthiki vala 52! (Neemias 2:18, Outoi; 6:15, 16) Neemia ahakala vala tyitai otyo atala ovanthu tyina veli nokutunga. Nae wakuatesileko okupindulapo ovimato vio Jerusalei. (Neemias 5:16) Tyelifwa notyo, ovakulu ovanyingi vewaneno vahetekela Neemia tyina vakuatesako okutunga Onondyuo Mbouhamba, ine okukombamo nokumbuviukisa. Ovalume ovo vena ohole, tupu vapameka ovakuatate no nomphange vena “otyiho momutima”, tyina vevetalelapo na tyina vaundapa navo movilinga viokuivisa.—Tanga Isaías 35:3, 4.
Omutala Womulavi 1/2/2000 Pefo 32
Oñgeni Siovaa Mekuhinangela?
Apeho tyina Ombimbiliya ipopia okuti Huku “uhinangela” ngotyo una tyimwe alinga. Tusokei pweetyi Ombila Onene yaloka omaande aakala ononthiki 150, otyo ahakukuta. Ombimbiliya ipopia okuti: Pahe “Huku ahinangela Noe . . . , Huku aeta omphepo imwe onene ohi aihimbika okukuta.” (Gênesis 8:1) Etyi pakala, nthiki imwe ova Filisitiya avakutu Sansau avatongolamo omaiho ae, Sansau elikwambela ati: “Siovaa mbambaavo nthyinangele-vo, hono mphameke-vo vala mba.” Siovaa ahinangela Sansau emwavela ononkhono ngombo andyu opo aipae onondyale mba Huku. (Juízes 16:28-30) Pu Neemiya, Siovaa wemukwatesa-ko etyivili okupindulapo efendelo liotyotyili ko Selusalei.
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 1/7/2007 Pefo 30 § 15
“Tualeiko Okufinda Otyivi Notyiwa”
15 Onondyale mbovanthu va Huku ankho vahanda Neemiya ayapuke movitumino vya Huku, pahe avatumuko Semaya opo akapopile vala omatutu Neemiya. Semaya apopila Neemiya ati: “Pena ovanthu vamwe mavahande okukwipaa, twende tukaholame Mondyuo ya Huku yotyotyili atuliyikila-mo.” Semaya ankho uhanda Neemiya asoke okuti ine akaholama Mondyuo ya Huku mahupu. Mahi Neemiya ankho hamunakwa-ko. Ine waile Mondyuo ya Huku ñgeno walinga onkhali mokonda ovanakwa vala vapondola okunyingila-mo. Okuti Neemiya maliatela vala kovitumino vya Huku opo ahupe? Neemiya akumbulula okuti: “Oñgeni omulume nga ame ndyihemunakwa ndyenda Mondyuo ya Huku andyihupu? Ame himaende!” Oityi tyakwatesako Neemiya okuhatokela meliva olio? Ankho utyii okuti tyili Semaya omu Isilayeli umwe, “mahi etyi ekahi nokupopia ketyituminwe na Huku.” Omuuli wa Huku kahindaila omunthu okuyapuka Movitumino vya Huku. Neemiya ehetavela okukembwa no nondyale mba Huku. Etyi pakala apopi okuti: “Ovimato vyo Selusalei twevitunga vala ononthiki mbuna 52.” — Neemias 6:10-15; Números 1:51; 18:7.
14-20 YA AGOSTO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 8–9
“Ehambu Litunda ku Siovaa Olio Limupa Ononkhono”
Omutala Womulavi 15/10/2013 Pefo 19 § 2
Etyi Tulilongesila Kelikuambelo Limwe Liapongiyua Nawa
2 Etyi ankho nkhele kuakamba ohanyi pala otyonge otyo tyakolela, ova Judeu ankho vamanuhulale okutunga ovimato vio Jelusalei. (Neemias 6:15) Vamanuhula ovilinga ovio mononthiki 52. Iya monthiki yotete mohanyi yalandulako, Tisri, veliongiya motyipembe opo vatehelele Esdra, nova Levita ovakuavo ankho vatangela peulu Ovitumino via Huku, nokuvihangununa. (Olutalatu 1) Onombunga ambuho, okukutikinyamo “aveho valongoka pala okutehelela,” vakatuka iya avatehelela “okupolelela komuhuka alo komutenya.” Ova Isilayeli ovo, ongeleka ongwa pala onthue hono. Namphila hamwe tuliongiyila Mondyuo Yomaliongiyo ikahi nawa, pamwe tupondola okuhimbika okusoka kovipuka ovikuavo tyina tukahi meliongiyo. Inkha ongotyo ulinga, tala vali ongeleka yova Isilayeli ovo, ankho vatehelela nawa, nokusoka kuetyi ankho veiva, iya alo umwe avahimbika okulila etyi vaimbuka okuti ankho kavekahi nokuendela Movitumino via Huku. — Neemias 8:1-9.
Omutala Womulavi 15/7/2007 Pefo 22 §§ 9-10
Okuti ‘Motualako Okulingila Huku’?
9 Tyina omunthu atula omutima ukala nawa, uhambukwa. Siovaa o “Huku wehambu”. (1 Timotiu 1:11; Salmo 104:31) Omona wae utyihole unene okulinga etyi tate yae ahanda. (Salmo 40:8; Hebreus 10:7-9) “Ehambu litunda ku Siovaa olio litupameka”. — Neemias 8:10.
10 Okulinga etyi Siovaa ahanda, tyitukalesa nawa, tukala nehambu, ngatukala umwe novitateka. Tyituhambukiswa unene “okunoñgonoka Huku”! (Provérbios 2:1-5) Onthwe tuna oupanga na Huku mokonda twemunoñgnoka umwe nawa tuyumba onthumbi motyilikutila tyomona wae Sesusi. (1 João 2:1, 2) Okukala mombunga ya Siovaa natyo tyituhabukiswa unene. (Sofonias 3:9; Ageu 2:7) Tuhambukwa mokonda twii oviwa Huku meketulingila komutwe wandyila, iya tuna elao liokupopila vakwetu ovipuka ovio oviwa. (Mateusi 6:9, 10; 24:14) Tupu tuhambukwa mokonda matukakala nomwenyo uhapu. (Suau 17:3) Mokonda yovipuka ovio aviho, naina tuna umwe ‘okuhambukwa apeho. — Deuteronômio 16:15.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 1 Pefo 171 § 3
Alamaiku
Etyi Ova Sundeu vatunda koukonde ko Mbambilonia, Esdra omunene-nakwa atangela omukanda vovitumino ova Sundeu vamwe ankho veliongiya mo Selusalei. Evetangela Neemias 8:8, yati: “Avatualako okutangela peulu momukanda, Wovitumino via Huku yotyotyilili, okuhangununa nawa nokutanga monkhalelo yayandyuluka. Vatualako okutanga etyi tyiivala nawa.” Ankho vena okuhangununinwa umwe nawa okupola mo Hembeleu otyo vetyipopia mo Alamaiku. Ova Hembeleu velilongesa o Alamaiku etyi veli ko Mbambilonia. Mahi ankho kavevepopila vala melaka ekwavo, ankho veli umwe nokuhangunana nawa ovihonekwa viatyo, opo vanoñgonoke nawa etyi tyili nokutangwa.
21-27 YA AGOSTO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 10–11
“Vasapo Tyavo opo Vafende Nawa Siovaa”
Omutala Womulavi 15/10/1998 Pefo 22 § 13
O Selusalei Yankhimaneka Enyina Liae
13 Otyipuka tyalingilwe pononthiki mba Neemiya tyakwatesileko ovanthu avetyivili umwe okulinga otyipito, etyi ovimato vyo Selusalei viapwa. Mahi nkhele ankho pena vali otyipuka otyikwavo tyesukisa okulingwa liwa-liwa. Namphila mo Selusalei ankho munale ovanthu, mahi ‘ava ankho velimo kavehi mokonda epunda-umbo liakala enene,’ ankho lina onombundi 12. Pahe ankho muhandelwa vali ovanthu. (Nee. 7:4) Avehimbika okuovola ovanthu, apa vavasa ekwii avapolopo wike akakale mokati kepunda-umbo lyo Selusalei, epunda-umbo esukuki. Ovanthu aveho ankho vetyihambukilwa tyokukala mo Selusalei, mahi mokonda ankho kavapondola okwenda aveho, vokwesalele kondye avaitilako vakwavo ku Siovaa opo evekwateseko. (Nee. 11:1, 2) Otyipuka otyo valingile tyikahi nawa, nonthwe tuesukisa okuvehetekela. Ine twiiva kumwe kwesukisa vali ovaivisi iya petupu natyike tyitutyika tupondola umwe ngako twiilukila!
Omutala Womulavi 15/2/1986 Pefo 26
Efendelo Liotyotyili Litualako
Okusapo onondyuo mbavo avaende ko Selusalei ankho matyisukisa onombongo, mahi ankho pena vali ovitateka ovikwavo. Mepunda-umbo muna ankho mutilisa owoma. Mokonda yovipuka ovio ovanthu ankho vasoka okuti vana veliava ankho vesukisa onombongo, iya tupu ankho velikwambela unene opo Siovaa evekwateseko.
Omutala Womulavi 04/2016 Pefo 7 § 15
Okukala Nekolelo Upandwa na Huku
15 Tyina tulipakula ku Jeova, tumupopila okuti tuhanda okulinga ehando liae, natyike tyitutyilika. Tutyii okuti ha apeho tyapepuka okufuisapo etyi tuapopia. Oñgeni tukala tyina tuamaitua tulinge otyipuka tyimwe onthue tuhahande? Inkha tulikuatehila atuhakala nowoma, atukala tyafuapo opo tutualeko okutavela Huku, ngotyo matulekesa okuti tukahi nokufuisapo etyi tuapopia. Tupondola okupumbwa ovipuka vimwe oviwa, mahi okuyambwa na Jeova otyiwa vali. (Malaquias 3:10) Iya oityi omona wa Jefete alinga? Oñgeni akala etyi eiva omulao wa tate yae?
Olumono Lwa Huku
Omutala Womulavi 1/2/2006 Pefo 11 § 1
Etyi Tyapopiwa Momukanda wa Neemias
10:34 — Omokonda yatyi ovanthu ankho valingila oviawa ononkhwii? Okwaava ononkhwii ankho mwene hatyituminoko-ale. Movitumino viapelwe Moisesi ankho katyimo. Pahe tyapakwako vala konyima mokonda pokuyoka ovilikutila komutala, ankho tyisukisa ononkhwii ononyingi, mahi ava yatyo ankho vena otyilinga otyo ova netineu, novapika na vana ankho veheva Isilayeli, ankho kavehi. Pahe otyo ankho vaitila ovanthu valinge ovaiwa ononkhwii.
28 YA AGOSTO ATEE3 YA SETEMBRO
OLUMONO LUKAHI MONDAKA YA HUKU | NEEMIAS 12–13
“Koya Omapanga Ehole Siovaa”
Perspicaz Vol. 1 Pefo 114 § 3
Ova Amoo
Tobiya wataatelwe tupu Mondyuo ya Huku, omokonda otyitumino tyivasiwa momukanda wa Deuteronômio 23:3-6, ankho tyipopia okuti petupu omunthu nawike pova Amoo nova Moabe upondola okukala pokati kova Isilayeli. (Nee. 13:1-3) Otyitumino otyo tyapopiwa-ale kohale omanima 1.000 konyima etyi ova Isilayeli venda no kotyilongo valaelwe. Ova Amoo nova Moabe vaanyene okukwatesako ova Isilayeli, otyo vapopililwe okuti kavapondola okukala pokati kova Isilayeli nii kavapondola okupewa ovilinga ova Isilayeli vapewa. Mahi otyo ankho katyilekesa okuti ovanthu aveho ova Amoo nova Moabe ankho kavapondola okuya ponthele yova Isilayeli, kapondola okuyambwa na Huku, kapondola okupewa oviwa Huku aavela ovanthu vae hatyo-ko otyo. Mahi onondaka ombu mbuhanda vala okupopia okuti ankho pena umwe ovipuka vipewa ova Isilayeli ova Amoo nova Moabe vahapondola okupewa. Tupopia ngotyo mokonda ya Zeleque, umwe pomafwalali a Daviti ankho hamu-Isilayeli-ko. Tupu twii nawa ehipululo lya Rute, Rute, ankho owoko Moabe. — Rute 1:4, 16-18.
Omutala Womulavi 15/8/2013 Pefo 4 §§ 5-6
Onwe Muasukukiswa
5 Tanga Neemias 13:4-9. Tukahi pokati komahongaiyo omavi, moluotyo katyapepukile okutualako tyasukuka. Ombimbiliya itupopila konthele yomunene-nakwa Eliasibe, nomulume utiwa Tobia woko Amom ankho uundapela ohamba yo Persia. Tobia nomapanga ae ankho kavahandele Neemia atualeko nokutunga ovimato vio Jelusalei. (Nee. 2:10) Otyitumino tya Huku ankho tyipopia okuti voko Amom kavapondola okunyingila mondyuo ya Huku. (Deuteronômio 23:3) Ngotyo, omokonda yatyi Eliasibe aavelela Tobia omphangu mondyuo ya Huku?
6 Tobia ankho epanga enene lia Eliasibe. Tobia nomona wae Jeoanã vanepele ovakai ova Judeu, iya ova Judeu ovanyingi ankho vapopia nawa konthele ya Tobia. (Nee. 6:17-19) Umwe povatekula va Eliasibe ankho wanepa omona wa Sambalaa, omutumini woko Samaria, umwe ankho pomapanga omanene a Tobia. (Nee. 13:28) Oupanga oo auho ulekesa omokonda yatyi Omunene-nakwa Eliasibe ayekela Tobia emupopile etyi ena okulinga namphila Tobia ankho ha mu Isilayeli iya ankho uhanda ovilinga via Huku vitalame. Mahi, Neemia walekesile oukuatyili ku Jeova etyi apola ovityuma aviho via Tobia mondyuo ya Huku eviyumbu pondye.
Omutala Womulavi 15/3/1996 Pefo 16 § 6
Oñgeni Matulekesa Okuti Tuvakwatyili?
6 Ine tuna umwe oupanga wapama na Siovaa kamatukala omapanga ovanthu vahahande okukala omapanga ae. Otyo Tiaku ahonekela okuti: “Vomaumbalehi, onwe kamutyii okuti okukala epanga liouye, tyieta oundyale na Huku? Ngotyo una uhanda okukala epanga liouye ukahi nokulilinga ondyale ya Huku.” (Tiaku 4:4) Tuhanda okukala noupanga wapama na Huku nga Daviti. Daviti wahonekele okuti: “Siovaa ame ndyiyele ava vekuyele, hihande ovanthu wehekuhande. Ndyiveyele umwe unene, onondyale mbange.” (Salmo 139:21, 22) katuhande okukala omapanga ovanthu valingila vala tyawina ovivi, etyi vasoka hatyoko onthwe tusoka. Ine tuhumba umwe unene Siovaa kamatukala omapanga ovanthu ngo ovo nii kamatuvetale mo televisau.
Olumono Lwa Huku
Perspicaz Vol. 2 Pefo 431 § 9
Oviimbo
Mondyuo ya Huku ankho muna umwe ovanthu vena otyilinga tyokwiimba. Ombimbiliya ipopia unene ovaiimbi vo Mondyuo ya Huku. ipopia okuti ovaimbi ankho ‘kavalingi vali ovilingi ovikwavo,’ otyilinga tyavo ankho okwiimba umwe vala. (1 Crô. 9:33) Povokwatundile ko Mbambilonia apakoywa vamwe avakala umwe vala vokwiimba. (Esd. 2:40, 41) Atee umwe nomutumini umwe utiwa o Artaxerxes (Longímano) ankho waava ovipuka vimwe opo vikwateseko ovaimbi. (Esd. 7:24) Konyima pahe omutumini oo apopi umwe okuti “Ononthiki mbatyo ambuho muna okupa okulia ovanthu vokwimba mokonda ovitumino otyo vipopia.” Otyipuka otyo tyapopile Artaxerxes, tupu tyapopilwe kohale na Esdra. (Nee. 11:23; Esd. 7:18-26) Namphila ovaimbi vatyo aveho ova Levita mahi Ombimbiliya ivepopia okuti “ovaimbi, nova levita.” — Nee. 7:1; 13:10.