Otyipuka Tyimwe Tyakolela Unene Tyavasiwa Apa Pasila
OLUSOKO patyi ukala nalo tyina uhinangela konthumbo yovipuka viasila ine olisu? Upondola okusoka kotyipuka tyanika omapita. Moluotyo, tyipuiya okusoka okuti povipuka viasila papondola okuvasiwa otyipuka tyimwe tyakolela unene.
Mahi, motyita tyokualamba, pena otyipuka tyimwe tyakolela unene tyavasiwa apa pasila—ine molisu. Otyipuka otyo tyakolela, halumono-ko, mahi otyipuka otyikuavo tyina esilivilo enene. Otyipuka patyi tyavasiwa? Iya otyipuka otyo tyakolela unene pala onthue hono, mokonda yatyi?
KUAVASIWA OTYIPUKA TYIMWE OVANTHU ANKHO VAHASOKO
Konthyimbi yotyita 20, Bernard P. Grenfell na Arthur S. Hunt, ovanongo mosikola onene itiwa Universidade Oxford, vaile ko Egitu. Iya oko, avavasi ovinthimbu viono papiro monthumbo imwe onene yolisu, ponthele Yevota lio Nilu. Konyima, mo 1920, puetyi ankho ovanongo ovo vekahi motyilinga tyokuonganeka nawa ovinthimbu ovio, Grenfell, alande ovinthimbu ovikuavo vio papiro ankho viapolwa ko Egitu. Grenfell ankho walanda ovinthimbu ovio opo ekevipake Mondyuo Yokupaka Omikanda ya John Rylands mo Manchester, ko Inglaterra. Mahi, ovalume ovo aveho vankhia puetyi nkhele vehenemane okuonganeka nawa ovinthimbu ovio.
Omunongo omukuavo utiwa o Colin H. Roberts wo mosikola onene Universidade Oxford, avitula ovilinga ovio. Pokuonganeka nawa ovinthimbu ovio, alombo ovinthimbu vimwe, eviongiya okanthumbo. Ahuvu, mokonda onondaka mbumwe mbo Gregu mbahonekwa-mo, ankho umbwii nawa. Konthele imwe ankho kuna onondaka mbapolwa motestu ya João 18:31-33. Iya konthele onkhuavo kuna onondaka mbumwe mbo versikulu 37 no 38. Roberts aimbuka okuti wavasa otyipuka tyimwe tyakolela unene.
VAOVOLA OKUNOÑGONOKA ONALUPI VIAHONEKWA
Roberts ankho usoka okuti ovinthimbu ovio vio papiro, ankho ovikulu unene. Mahi, onalupi viahonekwa? Opo etyinoñgonoke, aeleka etyi tyahonekwa povinthimbu ovio, nomikanda omikuavo vio kohale. Otyo alinga, tyitiwa paleografia.a Nonkhalelo oyo yokuovolola, etyivili okunoñgonoka onalupi ovinthimbu ovio viahonekwa. Mahi, ankho uhanda okukala nonthumbi, inkha omuvo oo, oo umwe tyili viahonekwa. Moluotyo, evipolo omalutalatu, eetumikisa kovanongo vetatu, iya eveiti opo vemukuateseko okutala onalupi viahonekwa. Iya ovanongo ovo avapopi tyi?
Etyi velilongesa onkhalelo yokuhoneka, novipuka ovikuavo vali, ovanongo ovo aveho vetatu avetavela okuti ovinthimbu ovio viahonekwa menima 125 P.K., etyi palamba omuvo uhehi tunde etyi apostolu João anyima! Mahi, o paleografia, hayo vala onkhalelo yafuapo yokuovola okunoñgonoka onalupi omikanda viahonekwa. Omunongo umwe, utavela okuti tyafuile viahonekwa mokueenda kuomuvo uhimbikila menima 101 alo menima 200. Mahi, ovinthimbu ovio ovitutu vio papiro, nkhele ovio vala ovikulu vali kuaviho vio kohale viavasiwa vio Vihonekwa vio Vakristau mo Gregu.
OITYI OTYINTHIMBU RYLANDS TYILEKESA
Otyinthimbu otyo, tyo Evandyeliu ya João tyakolela unene ku vana vehole Ombimbiliya hono. Mokonda yatyi? Tete, omokonda ovinthimbu ovio vitukalesa nonthumbi yokuti Ovakristau vo tete ankho vapanda unene Ovihonekwa.
Otyinthimbu etyi, tyo Evandyeliu ya João tyakolela unene ku vana vehole Ombimbiliya hono. Mokonda yatyi?
Potyita tya vali, ovihonekwa vimwe ankho vihonekwa mo nombuingwa, ovikuavo ankho omo códice (onopapelo mbo papiro mbawanekwa ambunyikwa.) Onombuingwa, ankho ovinthimbu vio no papiro, vitopaikinyua avikala efo like vala elaale. Iya efo olio elaale lipondola okuwingwa nokuwingululwa. Haunene, onombuingwa ankho mbuhonekwa vala onthele ike.
Mahi, okanthimbu okatutu Roberts avasile, ankho kahonekwa nanthele-na-nthele. Otyo tyilekesa okuti katipuka ko códice, ha kombuingwa-ko. O códice, ankho ovinthimbu vio pergaminho ine o papiro viwanekwa avinyikwa avikala omukanda.
O códice ankho ikahi vali nawa tyipona ombuingwa. Omokonda yatyi? Ovakristau vo tete ankho ovaivisi. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Ankho vaivisa Ondaka ya Huku ponomphangu ambuho vavasa ovanthu: Momaumbo, no ponopalasa, no momatapalo. (Atos 5:42; 17:17; 20:20) Moluotyo, okutanga Ovihonekwa mo códice, ankho tyikahi vali nawa.
Tupu o códice ankho ikuatesako omawaneno, na kese omunthu okukopiyala-mo Ovihonekwa. Ngotyo, ono Evandyeliu, ankho mbukopiyalwa ovikando ovinyingi. Iya otyo, tyotyili tyakuatesileko Ovakristau okuyandyanesa ondaka ya Huku.
Otyinthimbu Rylands, kombanda no konyima
Vali, otyinthimbu Rylands tyakolela pala onthue hono, mokonda tyilekesa okuti omikanda vio Mbimbiliya viahonekwa monkhalelo iyumbwa onthumbi. Namphila ovinthimbu ovio, vina vala o noversikulu mbehehi mbo Evandyeliu ya João, mahi tyelikuata nawa netyi tutanga hono mo Mbimbiliya. Otyinthimbu Rylands tyilekesa okuti Ombimbiliya kayapilululilwe, namphila yakopiyalwa ovikando ovinyingi.
Tyotyili, otyinthimbu Rylands tyapolwa mo Evandyeliu ya João, otyimwe povinthimbu ovinyingi vilekesa okuti ovihonekwa vio tete vio Mbimbiliya viyumbwa onthumbi. Momukanda wae utiwa The Bible as History, Werner Keller wati: “[Ovihonekwa] ovio ovikulu, vitukalesa vali nonthumbi yokuti etyi tyikahi mo Mbimbiliya hono, otyili, iya tyiyumbwa onthumbi.”
Tyotyili, Ovakristau kavayumbu onthumbi muetyi ovanongo vouye vavasa. Vetyii okuti “Ovihonekwa aviho viatumwa okuhonekwa na Huku.” (2 Timóteo 3:16) Ngotyo, tyipameka okunoñgonoka okuti otyipuka tyimwe tyakolela unene tyo kohale, tyalekesa nawa okuti etyi Ombimbiliya yapopia otyili, etyi yati: “Ondaka ya Jeova itualako apeho”!—1 Pedro 1:25.
a Ngetyi tyapopia omukanda utiwa Manuscripts of the Greek Bible, paleografia “ounongo wokuovola okunoñgonoka onalupi omikanda viahonekwa.” Mokueenda kuomuvo, onkhalelo yokuhoneka ipilauluka. Otyo, tyipondola okulekesa onalupi ovinthimbu ovio viahonekwa inkha vieelekwa nomikanda omikuavo viiwe umwe nawa omuvo viahonekwa.