Tualako Okukala Nonondunge Tyina Oukuatyili Wove Ulolwa

1. Oityi tyihangununa okukala no nondunge? (2 Timotiu 4:5)

TYINA pamoneka ovipuka vimwe vitusoyesa, oukwatyili wetu ku Siovaa no keongano liae upondola okulolwa. Oityi tyipondola okutukuatesako okukoleleya ovitateka ovio? Tuesukisa okukala no nondunge nokukala tyalunguka tyapama mekolelo. (Tanga 2 Timotiu 4:5.) Onthwe tukala no nondunge tyina tukala tyahiliya atusoko nawa kuetyi tuhanda okulinga iya konyima pahe atuyekela ovipuka pomaoko a Siovaa. Tyina Tulinga ngotyo, matutyivili okupunga nawa ovipuka.

2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Monthele yokualamba tuelilongesa ovitateka vitatu tuhole okukala navio nthiki-na-nthiki mouye uno. Pahe monthele ei, matulilongesa ovitateka vitatu tupondola okukala navio mewaneno, vipondola okulola oukwatyilioukwatyili wetu mu Siovaa. Ovitateka ovio (1) tyina tusoka okuti vakuetu tufenda navo vetulinga etyi tyapenga (2) tyina tuamaviyulwa iya (3) tyina tulinga ononkhono mbokutavela etyi tupopilwa neongano lya Siovaa. Oñgeni tupondola okukala ovanandunge atutualako okukakatela mu Siovaa no meongano liae tyina tuna ovitateka?

TYINA TUSOKA OKUTI VAKUETU VETULINGA ETYI TYAPENGA

3. Oityi tuna okulinga tyina tusoka okuti mukuetu wetulinga etyi tyapenga?

³ Okuti ove welitehelele-ale okuti omukuatate umwe una otyilinga mewaneno wekulinga onya? Tyipondola hamwe ankho kahande-ale okukunumanesa. (Loma 3:23; Tia. 3:2) Mahi no ngotyo, etyi alinga tyekunumanesa umwe. Tyipondola hamwe etyi walingwa, atyehekupe umwe olumphoki. Hamwe pahe ukahi nokulipula okuti: ‘Inkha omukuatate wandinga otyipuka ngetyi, okuti opo ñgana ndyili umwe meongano lya Huku?’ Satanasi uhanda umwe tusoke ngotyo. (2 Kol. 2:11) Okusoka ngotyo, tyipondola umwe okutuyapula ku Siovaa no keongano liae. Naina ine umwe wetulinga tyimwe tyetunumanesa, oñgeni matutualako no nondunge atuhalingi etyi Satanasi ahanda?

4. Oñgeni Susee atuaileko no nondunge etyi alingwa onya iya oityi tulilongesila kwe? (Gênesis 50:19-21)

⁴ Uhapake onkhongo. Puetyi Susee omona, ovakulu vae ankho vemuyele. Mokonda yotyo, pahe ankho vakalela vala okumulinga onya iya atee umwe vamwe puvo vahandele okumuipaa. (Gên. 37:4, 18-22) Etyi pakala, avemulandesa ngo mupika. Mokonda yotyo Susee akala novitateka ovinyingi mokueenda kuomanima 13. Susee tyipondola ankho ulipula inkha Siovaa tyili umuhole umwe. Tupu tyipondola hamwe Susee ankho ulipula ine Siovaa wemuyekapo momuvo ankho esuka vali nae. Mahi Susee kapakele onkhongo. Watuaileko umwe tyahiliya. Etyi hono nae akala-vo nomphitilo yokuvekondolela, ehetyilingi. (Gên. 45:4, 5) Susee wetyivilile vala okulinga ngotyo, mokonda ankho wasoka umwe nawa. Katalele vala kotyitateka tyae mahi tupu watalele kuetyi Siovaa ahanda. (Tanga Gênesis 50:19-21.) Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti tyina tuamalingwa tyimwe tyetunumanesa tuahanumanenei Siovaa atusoko okuti wetuyekapo. Mahi tusokei vala nawa oñgeni Siovaa ekahi nokutukuatesako okulambela motyitateka tuna-tyo. Tyina vakuetu vametulingi etyi tyetunumanesa tukalei noluembia navo atuveevela. — 1 Pet. 4:8.

5. Oñgeni Miqueas atuaileko okukala omunandunge etyi ankho asoka okuti walingwa onya?

⁵ Tutalei etyi tyaendela nomukulu umwe wewaneno ukala ko America do Sul utiwa o Miqueas.b Uhinangela etyi alingilwe onya novakuatate vamwe ankho vena ovilinga meongano. Ngwe wapopia okuti: “Ame hinesoke okuti nthiki imwe mandyikala notyitateka ngatyina. Tyanthyoyesile unene atee umwe kounthiki ankho olumphoki hilumono. Pahe ankho ndyilila vala mokonda ankho ndyisoka okuti ndyitupu vali etyi ndyipondola okulinga.” No ngotyo Miqueas atualako okukala omunandunge nokulikondola omutima. Ngwe ankho ulikuambela apeho okuita opo Siovaa emuavele ononkhono etyivile okukoleleya. Tupu ankho utanga omikanda vietu opo vimukuateseko. Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti, tyina tusoka okuti omukuatate umwe wetulinga onya, tuna okulikuatehila vala atukala tyahiliya nokulinga ononkhono mbokwahasoko kuevi viehe-vyo. Tuhaovolei okunoñgonoka omokonda yatyi mukuetu etulingila oonya. Mahi tuna okulikuambela ku Siovaa, opo etukuateseko tutyivile okutala ovipuka monkhalelo yaviuka. Inkha tulinga ngootyo, kamatusoko okuti mukuetu walingila tyawina opo etunumanese iya otyo matyitukuatesako okumuevela. (Pro. 19:11) Hinangela okuti Siovaa wii otyitateka tyove iya mekuavela ononkhono wesukisa opo utyivile okukoleleya. — 2 Crô. 16:9; Ecl. 5:8.

TYINA SIOVAA ETUVIYULA

6. Omokonda yatyi okuviyulwa na Siovaa tyilekesa okuti utuhole? (Ova Hebeleu 12:5, 6, 11)

⁶ Okuviyulwa pamwe tyipondola okuihama. Mahi inkha tusoka vala koluihamo, kamatumuno ouwa utundilila kokuviyulwa, atusoko okuti vokuetuviyula ketyilingile nawa. Mokonda yotyo, pahe atuhetyimono vali okuti okuviyulwa tyilekesa okuti Siovaa utuhole. (Tanga Ova Hebeleu 12:5, 6, 11.) Inkha katuyungu nawa evi tusoka, Satanasi upondola okueendelela-mo opo etuyondye. Satanasi uhanda tuhetavele tyina tuviyulwa iya atuyekepo Siovaa neongano liae. Inkha ove uviyulwa, oñgeni motualako okukala omunandunge?

7. (a) Ngetyi tyilekesa olutalatu, mokonda Petulu wetavelele okuviyulwa oñgeni Siovaa emuyamba? (b) Oityi ulilongesila ku Petulu?

⁷ Tavela okuviyulwa opiluluka. Petulu waviyulile ehimbwe na Sesusi otyo ono Apositolu ononkhuavo vatala. (Malu. 8:33; Luka 22:31-34) Otyo ankho tyipondola okusoyesa Petulu! Mahi ngwe watuaileko umwe okukala omukuatyili ku Sesusi. Wetavelele okuviyulwa iya elilongesila koviponyo viae. Etyi alinga ngotyo Siovaa emuyambe iya emuavela ovilinga mewaneno. (Suau 21:15-17; Ovil. 10:24-33; 1 Pet. 1:1) Oityi tulilongesila ku Petulu? Tulilongesilako okuti, tyina tuamaviyulwa atutavela iya atupiluluka umwe, tyituetela ouwa onthwe muene na vakuetu. Inkha tulinga ngotyo Siovaa novakuatate vetu mavetupande.

8-9. Etyi Bernardo aviyulwa, oñgeni potete akalele iya oityi tyemukuatesako okupiluluka?

⁸ Tutalei etyi tyaendela nomukulu umwe utiwa o Bernardo, ukala ko Moçambique. Ankho omukulu wewaneno mahi pahe apolwa otyilinga otyo. Oñgeni Bernardo potete akalele? Wapopia okuti: “Nanumanene unene mokonda etyi vambiyula potete ankho hetyihandele.” Bernardo pahe ankho usoka vala oñgeni vakuavo mewaneno mavemutale. Wapopia okuti: “Pakalele umwe onohanyi ononyingi opo ndyitale ovipuka monkhalelo yaviuka, tupu opo ndyityivile okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae.” Oityi tyakuatesileko Bernardo okukala nolusoke luaviuka?

⁹ Bernardo apilulula onkhalelo ankho asoka. Ngwe wapopia okuti: “Etyi ankho ndyimukulu wewaneno ankho ndyitangela vakuetu o tesitu yova Hebeleu 12:7, opo ndyivekuateseko okutavela tyina vaviyulwa na Siovaa. Konyima andyilipulu okuti: ‘Pahe olie wesukisa okuendela muetyi tyipopia o tesitu ei?’ Ovaumbili aveho va Siovaa okukutikinyamo ame.” Bernardo ahimbika okupiluluka opo ayumbe vali onthumbi mu Siovaa no meongano liae. Apameka vali unene oupanga wae na Siovaa mokutanga Ombimbiliya nokusoka kuetyi atanga. Namphila ankho ehelitehelela nawa mokonda yonkhalelo vakuavo mewaneno mavemutale, mahi no ngotyo ahimbika okuundapa vali unene movilinga viokuivisa nokuava omakumbululo momaliongiyo. Etyi pakala pahe Bernardo akala vali omukulu wewaneno. Nga Bernardo, tyina ove wamaviyulwa wahasoye, mahi tavela opiluluka.c (Pro. 8:33; 22:4) Inkha ulinga ngotyo, kala nonthumbi yokuti Siovaa mekuyambe mokonda watualako okukala omukwatyili kwe no keongano liae.

TYINA TULINGA ONONKHONO OPO TUTAVELE ETYI TUPOPILWA NEONGANO

10. Otyipuka patyi tyapilulukile tyalolele oukwatyilioukwatyili wovalume vamwe ova Isilayeli?

¹⁰ Tyina ovipuka meongano lya Siovaa vipiluluka tyipondola okulola oukwatyili wetu. Iya inkha katulunguka tyipondola umwe okutuyapula ku Siovaa. Mongeleka, tala etyi tyaendele nova Isilayeli etyi Siovaa apakako Ovitumino Viapelwe Muisesi. Etyi ovitumino ovio viehenepakwe-ko ononkhalamutwe mbonombunga ankho ovo valinga ovipuka vimwe vilingwa novanakwa. Ovo ankho vatunga omitala iya avayokela Siovaa ovilikutila pala ouwa wonombunga mbavo. (Gên. 8:20, 21; 12:7; 26:25; 35:1, 6, 7; Jó 1:5) Mahi pahe etyi Ovitumino viapakwa-ko, ononkhalamutwe mbono mbunga otyilinga otyo avehetyilingi vali. Pahe Siovaa ankho walembula vombunga ya Alau opo valinge-linge ovilikutila. Konyima pahe etyi kualingwa epongiyo olio ine ankho onkhalamutwe yombunga wahatukile mu Alau uvasiwa ulinga otyilikutila pala ombunga yae, wiipawa umwe.d (Lev. 17:3-6, 8, 9) Okuti otyipuka otyo, otyo tyalingisisile ovo Kolaa, na Dataa, na Ambilau, no vanthu ovakuavo vena 250 okutyitukila-po ovo Muisesi na Alau? (Núm. 16:1-3) Katutyii ine otyo. Tyilinge otyo, tyilinge hatyoko, etyi onthwe twii okuti Kolaa nava ankho enavo kavakalele ovakwatyili ku Siovaa. Ine ovipuka vilingwa meongano vilola oukwatyili wove oityi una okulinga?

11. Oityi tulilongesila kova Levita vamwe vatukile mu Kowate?

¹¹ Tutavelei tyina ovipuka vipiluluka meongano lya Siovaa. Moungendi wova Isilayeli, ovana va Kowate ankho vena otyilinga tyimwe otyinene. Tyina ankho venda no komphangu onkhuavo, ankho ovo vatyinda otyikasa tyomphango avapiti komutwe wovanthu. (Núm. 3:29, 31; 10:33; Jos. 3:2-4) Okulinga otyilinga otyo ankho elao limwe enene! Mahi ovipuka avipiluluka etyi ova Isilayeli vanyingila motyilongo valaelwe. Pahe otyikasa ankho katyisukisa vali okuti atyitualwa noku atyitualwa noku. Etyi ohamba Salomau ahimbika okutumina, ovana va Kowate avapewa otyilinga ovikuavo. Vamwe ankho ovaimbi, ovakuavo ankho ovo kuyelula ponombundi iya ovakuavo ankho ovo kuonganeka nawa ovityuma mondyuo ya Huku. (1 Crô. 6:31-33; 26:1, 24) Natyike tyilekesa okuti ovana va Kowate vañgoñgene aa hamwe okunumana mokonda yokuapewa otyilinga otyikuavo. Oityi tulilongesila-ko? Tulilongesila-ko okuti, tuna okutavela nomutima auho tyina ovipuka meongano lya Siovaa viamapiluluka atee umwe tyina viayemba kotyilinga ankho tulinga. Hambukilwa ovilinga aviho upewa. Hinangela okuti otyilinga unatyo hatyo-ko tyikukalesa omunthu wapandwa na Siovaa. Siovaa ukupanda tyina utavela kese tyilinga upewa. — 1 Sam. 15:22.

12. Oñgeni Zaina akalele etyi apolwa Mombetele?

¹² Tala etyi tyaendela nomphange umwe utiwa o Zaina, wapolelwe otyilinga tyimwe ankho alinga mokueenda kuomanima omanyingi. Omphange oo, ankho waundapele Mombetele omanima 23, mahi pahe konyima otyilinga otyo etyipolwa. Wapopia okuti: “Etyi napolwa otyilinga otyo, atyindyihama umwe unene. Ankho ndyilitehelela okuti hisilivila, iya ankho ndyilipula okuti: ‘Oityi nalinga tyapenga?’” Mahi otyipuka ankho tyimuihama vali otyetyi ovakuatate vemupopila okuti: “Ine ankho ulinga umwe nawa ovilinga viove ñgeno kuatundile Mombetele.” Pamwe Zaina ankho ulitehelela umwe omapita alala nokulila. Wapopia okuti: “Mahi ame ankho ndyina onthumbi yokuti eongano lya Siovaa linthyole tupu Siovaa nae unthyole.” Oityi tyakuatesako Zaina okukala omunandunge?

13. Oityi Zaina alingile opo elityilike okusoka evi viehe-vio?

¹³ Zaina wetyivilile okuahasoko evi viehe-vio. Oityi tyemukuatesileko? Ankho utanga ononthele mbumwe mbomikanda vietu mbupopia umwe otyitateka tyae. Onthele yokuati “Você pode vencer o desânimo!” ivasiwa Momutala womulavi 1 ya Fevereiro yo 2001 yemukuatesileko unene. Yahangununa nawa oñgeni Maluku, omuhoneki womukanda utyinda enyina liae akalele etyi apolwa otyilinga tyae pahe apewa otyikuavo. Zaina wapopia okuti: “Ongeleka ya Maluku yakala ngatyina otyihemba tyankhuatesako okuhasoyo vali.” Zaina tupu kayekelepo omapanga ae. Ankho kakala aike tupu ankho kakalela vala okulietesila-mo okankhenda. Ngwe wetyimona okuti ononkhono mba Siovaa mbukahi nokukuatesako eongano iya vana wokuna ovilinga meongano vekahi nokumukuatesako. Tupu wetyimona okuti eongano lya Huku lilinga atyiho opo ovilinga vya Siovaa viende nawa.

14. Oityi tyakuatesileko Vlado okutavela etyi ovipuka viapiluluka meongano?

¹⁴ Omukulu umwe utiwa o Vlado una omanima 73 ukala ko Eslovênia, tyemupuiyile unene etyi ewaneno liavo liahonyekwa nekuavo iya ondyuo yavo yomaliongiyo aiikwa. Wapopia okuti: “Ame ankho hanoñgonokele omokonda yatyi ondyuo yomaliongiyo ongwa ngaina yaikilwa. Andyinumana unene mokonda apa ondyuo oyo yaviukiswa ankho petupu-ale ononthiki ononyingi. Ame ndyihonga omavai iya ovipuka vimwe ame neviviukaisile. Tupu ankho matyisukisa okupilaulula ovipuka ovinyingi iya otyo ankho matyipuilisa kovaivisi wokuakulupa.” Oityi tyakuatesileko Vlado okutavela? Vlado wapopia okuti: “Okutavela tyina meongano lya Siovaa ovipuka vipiluluka apeho tyituela ouwa. Mokonda okutavela pehepano tyina ovipuka meongano lya Siovaa vipiluluka matyiketukuatesako okuketavela ovipuka mavikalingwa komutwe wandyila.” Okuti no ove tyikahi nokukupuiya okutavela ovipuka upopilwa neongano ngetyi okuhonyeka kumwe omawaneno aa hamwe okuenda kewaneno ekuavo? Kala nonthumbi yokuti Siovaa utyii oñgeni ulitehelela. Tyina utavela ovipuka vilingwa neongano noukwatyili, Siovaa mekuyambe. — Sal. 18:25.

KALA OMUNANDUNGE MOVIPUKA AVIHO

15. Oñgeni matutualako okukala ovanandunge putyina mewaneno lietu tyimwe tyamapiluluka?

¹⁵ Tyina tuhungi konthyulilo youye uno, tukevelela okuti ovipuka ovinyingi momawaneno mavipiluluka. Otyo tyipondola okulola oukwatyili wetu mu Siovaa. Otyo tuesukisila okutualako okukala ovanandunge. Ine ulitehelela okuti mukuenyi wekulinga onya wehemupakele onkhongo. Tyina wamaviyulwa wahatale vala konkhalelo waviyulua mahi tavela opiluluka. Iya tyina eongano liamapilulula otyipuka tyimwe iya otyilinga wali natyo otyipolwa, tavela nomutima auho.

16. Oityi matyikukuatesako okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae?

¹⁶ Ove upondola okuyumba onthumbi mu Siovaa no meongano liae haunene tyina oukwatyili wove ulolwa. Mahi opo utyilinge wesukisa okutualako okukala omunandunge, nokukala tyahiliya nokusoka nawa, nokutala ovipuka ngetyi Siovaa evitala. Lilongesila kovanthu vapopiwa mo Mbimbiliya vali novitateka ngo viove, otale oñgeni upondola okuvehetekela. Likuambela ku Siovaa ekukuateseko. Wahakale kokule na vakuenyi mewaneno. Ngapamonaika ovitateka, Satanasi kemetyivili okukuyapula ku Siovaa no keongano liae. — Tia. 4:7.