Kɛ̄ pya ue ale bu Kpa Enɔānu I Tɔɔ̄dum Pya Nɛɛ Kraist Le I Tam Zue Ue lu esu aā
ƐRƐBA ENƆƆ̄ 1-7
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | PYA KƆLƆSI 1-4
“Lɛaa Nama Mɛā Loo Sa Yaa Aā Mɛā”
(Pya Kɔlɔsi 3:5-9) Nyɔɔwo bui fɛaa keekee kɛ̄tɔɔ̄ ekpaloo lo nyɔuwe a i le bu: kunagā, saaŋa dogo, pɔrɔ taɛ nu, gbīgbī pɔrɔ, le mah-nyiɛ lo a le doo yɔ. 6 Nyɔɔ pya lo nu ama saŋ Bari elua nyɔɔ pya miɔŋɔ a naa gbaɛ̄tɔ̄ ue. 7 Bu dɛ̄dɛɛ̄ lo nu ama bui bee kiaŋa bu sɔ̄ a kii a dumɛ, sɔ̄ bui bee wa tɔɔ̄ dum bu. 8 Mɛ nyaawo kpooraa dɛ̄dɛɛ̄ aba lɛɛ, saŋ, biirabu, baaloo, kɔ gbee, kɔ ue bɔbɛɛ kɛɛ a aa bu egā. 9 Bui aa kɔ esah nɛ ɛnia bui, kɛ̄ bui bee lɛɛrɛ nama mɛā le ye dogo sa bee yaa aā mɛā,
w11 3/15 10 ¶12-13
Su Edɔɔ̄ Bari, Nae lo Nyɔuwe
12 Amunu edɔɔ̄ na nɛɛ m lu tɔgɛ a? (Buū Pya Kɔlɔsi 3:8-10, 13.) Edɔɔ̄ nyɔuwe nyimɛ tam namloo. (Gal 5:19-21) Kaāna sīdee esuā lo edɔɔ̄ a gaa i si tam bu na sɔ̄ nu naa kiā leere, e a naale sɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ nu lele, doodoo sɔ̄ lo ziī wuga nɛɛdam ale nɛɛwa ɛp i tɛrɛ, yere i saŋ bu, si i pɔrɔ loo. Lo dɔɔ̄na na sɔ̄ i le tɔ sa lɔgɔ nɛɛ naa i le kpaɛ̄, dap waɛ esuā lo edɔɔ̄ a gaa i si tam bu. Ɛma ɛp i loo lu ebɛɛ̄. Bip oloo kɔ: ‘Nɛɛ m lu tɔgɛge dogo Nɛɛ Kraist bu ini’ī enɔɔ̄ akii adumɛ, sɛh m sikɛ̄ kii loo pɔrɔ elap m ebee lɛɛbaloo ni?’
13 Kaɛ edɔɔ̄ Bari dap i yerebah nɛ kɔ i ‘lɛa i nama dee dum loo i, le ye taɛ dag’ sa “yaa . . . aā dee dum.” Lo ama edoo kɔ i sikɛ̄ para etɔgɛ wereloo sa lu fɛgɛ. Edoo nage kɔ i aaloo pɔrɔ nɛ ziī aābu nyiɛ i, kere a bee ɛrɛ nu e bee doo kɔ i kpɛagi ue. Ii le esinakɛ̄ doo dogo kumaloo pɔrɔ biaɛ bu “biira nyiɛ le biira bu, le saŋ le yere kɔma, le gbee bee.” Taāwo, i piiga lo elu fɛgɛ loo ɛnia ii.’—Ɛfɛs 4:31, 32.
(Pya Kɔlɔsi 3:10-14) lo a bee sikɛ̄ lu aā bu suānu doodoo bera nɛɛ a bee ye dɛm, 11 Kɛ̄ nɛɛ Grik ale nɛɛ Juu, nɛɛ kooa piī ale nɛɛ a naa kooa piī, nɛɛ a kɔ ue dɔɔ̄na buɛ̄, nɛɛ Sitia, zooro ale nɛɛ a ɛrɛ ye loo naale, mɛ Kraist lu dɛ̄dɛɛ̄ nu bu dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ. 12 Nyɔɔbee wo doodoo pya Bari bee sagɛ, pya kaɛ le pya a wereloo, yaaraa beenyiɛ esaɛ̄, le beenyiɛ a kumalookɛ̄, efɛɛloo, nyɔɔnyɔɔ egerebu. 13 Gbɔā ɛnia i, suaa esaɛ̄ beenyiɛ lɛɛbaloo nɛ ɛrɛgeba nɛɛ lo a le ɛrɛgeba nɛɛ pima a ue; dookɛ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ su esaɛ̄ i lɛmabaloo nɛ doo, bɔɔlo bui doo nage wo. 14 Eenyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ nu, bui yaaraa wereloo lo a bɔp dɛ̄dɛɛ̄ nu kuunɛ.
w13 9/15 21 ¶18-19
O E Nyaāge Ni?
18 Lokwa Muɛ̄ Ue Bari doo kɔ i dap nyaā dookɛ̄ alu ebɛɛ̄ doo, tua nu i ɛrɛ edasī doo na bubuū le nɔ nu ye aābu dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄. Gbɛnɛ-edo nɛɛ wee buū Baibol aā ziī sɔ̄ yii ziī, e wo eyerebah wa nɛ kɔ ba a dap dābeeloo nu a kɔ kaāna. Naa daba, o edaba zɔŋia pya nɛɛ a le doo wo sɔ̄ o si uwe zue ue. Pio aba dap nage kɔ pio dɔ a le bu Baibol aā bee wa. Kerewo, lo ama naa aadee ɛrɛ pah nyɔɔ wa ekɛɛrɛ le wa sīdee dum. E na a wa bɛɛ̄ ani? Lokwa Muɛ̄ Ue Bari ɛrɛ pah nyɔɔ dum ziī nɛɛ sa ye nyaana, a ɛrɛ elɛɛbaloo kɔ a ‘zii yii bu’ ye beenyiɛ. (Gal 6:6.) Nyɔɔwo, alu ebɛɛ̄ kɔ i su sɔ̄ kɛɛ̄nɛ bu loo nu i gaa nɔ. Elee kɔ i bip aba ii kɔ: M yigage kaāna kɔ lo ama eenyɔɔ kunɛ nu pio yigabari tɔgɛ ni? Ekɔ m sii muɛ̄ge kɔ ɛɛ kaka ni? M muɛ̄ge pya sīdee m dap su nu m gaa nɔ yere bu dogo, e a naale aba nu m tɔgɛ pya dɔɔ̄na ni? Tɔɔ̄ge mɛ loo kɔ Jɛhova gaa mɛ tɔgɛ nu ni?’ Kɛɛrɛbu loo sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ pya ebip ama dap doo kɔ kɛ̄ i wee ɛmadɛɛ̄ Jɛhova bu i beenyiɛ doo a sikɛ̄ nyim yii loo. Wereloo i ye ɛrɛ kumaloo enyim. Sɔ̄ nu i buū ɛrɛ pah nyɔɔ i ekɛɛrɛ, lo sɔ̄, i nyaa bu sīdee a lee.—Kam 4:23; Luk 6:45.
19 Bubuū sa ɛrɛ ekɛɛrɛ nyɔɔ Muɛ̄ Ue Bari gaa le zū i kɔ i kiisī lo edoo nu i ebee ina gaa doo: ‘Lɛa nama mɛā le ye dogo sa yaa aā mɛā lo a bee sikɛ̄ lu aā bu suā nu doodoo bera nɛɛ a bee ye dɛm.’ (Kɔl 3:9, 10) Bu kaka, i dap kiisī leere sɔ̄ i dābeeloo Muɛ̄ Ue Bari kaāna le dua pah a dap i ɛrɛ nyɔɔ. Nu esira aabu i ɛ’ɛrɛ aā mɛā doodoo pya Nɛɛ Kraist na kpega aāloo pya kiāŋana Setan.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(Pya Kɔlɔsi 1:13, 14) Nɛɛ a bee i zuura lɛɛ bu ekpo zii, sa i ture mmɛ bu buɛ̄-mɛnɛ ye wereloo Nwī-nɛɛdam, 14 bu nɛɛ i ɛrɛ i agara loo aaloo i pɔrɔ.
it-2 169 ¶3-5
Buɛ̄-mɛnɛ Bari
“Buɛ̄-mɛnɛ Ye Wereloo Nwiī Nɛɛdam.” Lop biradee aādee Jizɔs bee kii bunyɔɔ, lo a le, nyɔɔ Pɛntekɔst 33 C.E., pya a wee ye nyɔɔnɛ dumɛ bee muɛ̄ nu a tɔgɛ kɔ elua “edana ye nɛ nyɔɔ sa sere bara bale Bari” sɔ̄ Jizɔs bee wa egara kaɛ edɔɔ̄ nyɔɔ. (Doonu 1:8, 9; 2:1-4, 29-33) Lo “aā-yii-bɔma-dum” bee bɔātɛ̄ esi tam bu wa dum, e ba bee lu tua epoo loo lo aā “edonyɔɔ a le kaɛ,” lo a le Izrɛl bu edɔɔ̄.—Hib 12:22-24; 1 Pit 2:9, 10; Gal 6:16.
Nyaawo Jizɔs le ɛŋɛtɛ̄ bara bale ye Tɛ sa lu Ekobee loo bɔŋanaloo. (Ɛfɛs 5:23; Hib 1:3; Fil 2:9-11) Kpa kaɛ tɔgɛ kɔ aā Pɛntikɔst 33 C.E. kiisī, bee lu ewu ziī buɛ̄-mɛnɛ bu edɔɔ̄ nyɔɔ pya a wee nyɔɔnɛ dumɛ Jizɔs. Bu ye kpa a bee ɛm mā pya Nɛɛ Kraist ba le Kɔlɔsi, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee kɔ elua enɛ lo buɛ-mɛnɛ Jizɔs Kraist, sɔ̄ a kɔ: “[Bari] bee i zuura lɛɛ bu ekpo zii, sa i ture mmɛ bu buɛ̄-mɛnɛ ye wereloo Nwiī-nɛɛdam.”—Kɔl 1:13; dooreloo Doonu 17:6, 7.
Aāge Pɛntikɔst 33 C.E kiisī, Buɛ̄-mɛnɛ Kraist bu edɔɔ̄ lege gaa bɛɛ bee pya Izrɛl bu edɔɔ̄, pya Nɛɛ Kraist lo Bari ebee su ye kaɛ edɔɔ̄ nyaā kɔ ba alu ye nwiī bu edɔɔ̄. (Jɔn 3:3, 5, 6) Sɔ̄ pya Nɛɛ Kraist alu esu edɔɔ̄ nyaā ama ɛrɛ wa ekpɛanu li bunyɔɔ, ba naale esinakɛ̄ tɔɔ̄ nyɔɔ kɛnɛkɛ̄ ama kɛɛ̄ Buɛ̄-mɛnɛ Kraist a le bu edɔɔ̄ a, taāwo, ba gaa le lu pya mɛnɛ ba enyɔɔnɛ Kraist bɛɛ li bunyɔɔ.—Mum 5:9, 10.
(Pya Kɔlɔsi 2:8) Ɛbaa leere lokwa lɔgɔ nɛɛ naa su i aā tɛ̄maloo wereloo suānu le ekobu kiaŋana, dookɛ̄ nama tɔgɛ nu pya nɛɛ le doo, doodoo tuatua tɔgɛ nu lo nyɔuwe, e a naale doodoo lo Kraist;
w08 8/15 28 ¶9
Tɛɛ̄nyɔɔ Nu A Le Bu Kpa Pya Galetia, Pya Ɛfɛsɔs, Pya Filipai, le Pya Kɔlɔsi
2:8—Pya e na alu “tuatua tɔgɛnu lo nyɔuwe” ama Pɔɔl bee i zuurabahtɔ̄ kumaloo a? Pya lo nu na pya nu a le bu nyɔuwe Setan—pya nu a baɛloo, zū, le pya nu nu a le bu nyɔuwe dɛɛa nyɔɔ. (1 Jɔn 2:16) Yɛɛ pya lo nu na suānu miɔŋɔ nɛɛ, taɛ zɔ, le ekwɔ tɔgɛnu lo nyɔuwe ama.
Buū Baibol
(Pya Kɔlɔsi 1:1-20) Pɔɔl nɛɛ lɛɛratam Kraist Jizɔs tɛ̄maloo kɛ̄ a nia Bari doo, le Timɔti le a le ilii wuga, 2 ma pya kaɛ le pya wuga yira mma loo bu Kraist li Kɔlɔsi; ewonu a le i nɛ le efɛɛloo a aabah Bari ilii Tɛ. 3 I wee doo yaa Bari dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, lo Tɛ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist, sɔ̄ i yere kara i nyɔɔ, 4 nyɔnɛbee i bee dā nu akiiloo bui yira bu Kraist Jizɔs le wereloo bui ɛrɛ kumaloo dɛ̄dɛɛ̄ pya kaɛ 5 nyɔɔbee lo bɛābu ama lo a lu esere kɛ̄ i nɛ bɔɔlo li bunyɔɔ. Akiiloo nu ama bui bee dā tua sɔ̄ bu kaka ue lo a le yere ue 6 a bee i ina loo, dookɛ̄ a bee lenage doo bu dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe a gae mum bee sa nyim dookɛ̄ a le yɛɛ bɔɔlo doo, aā dee bui bee daa sa bee suā ewonu Bari bu kaka. 7 dookɛ̄ bui bee nɔ aaloo Ɛpafras ilii wereloo nɛɛ a i yɔ si tam. A lunage kaāna nɛɛ si tam Kraist nyɔɔ bɔɔloo bee. 8 E a doo nage kɔ i suā bui wereloo bu edɔɔ̄. 9 Nyɔɔ lo ba ama, aari dee i bee dā, i sii aaloo etaŋa i bee lo ebara kɔ bui mma bu suānu lo nu a gbī bu dɛ̄dɛɛ̄ suānu edɔɔ̄ le buābee, 10 lo ekiā bu dee a bɔloo Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, lo a ye nia leere, lo emum bee bu dɛ̄dɛɛ̄ le tam sa nyim kii sī bu suānu Bari; 11 Lo e’ɛrɛ e’agaloo bu dɛ̄dɛɛ̄ ekpo, dookɛ̄ ye nyɛŋia ekpo le doo, ina loo dɛ̄dɛɛ̄ nyɔɔnyɔɔ egerebu le efɛɛ beenyiɛ gbaāloo ɛɛŋa, 12 lo edoo yaa Tɛ, Nɛɛ a bee doo kɔ i bɔloo e’ɛrɛ epoo bu kɛ̄tɔɔ̄ pya kaɛ bu ɛɛdee. 13 Nɛɛ a bee i zuura lɛɛ bu ekpo zii, sa i ture mmɛ bu buɛ̄-mɛnɛ ye wereloo Nwi-nɛɛdam, 14 bu nɛɛ i ɛrɛ i agara loo aaloo i pɔrɔ. 15 Nɛɛ a lu bera Bari a naa lu emuɛ̄, lo tuatua a bee mɛa bu dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee lu edɛm; 16 nyɔɔbee bu ye na a bee lu edɛm dɛ̄dɛɛ̄ nu a le bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄, pya nu a lu emuɛ̄ le pya nu a naa lu emuɛ̄, kere kasi mɛnɛ ale etɔānu, ale bɛɛbɛɛ, ale ekpo dɛ̄dɛɛ̄ nu a bee lu edɛm ye tɛ̄ma bah sa ba lenage ye nɛ. 17 E alɛ lu tuatua loo dɛ̄dɛɛ̄ nu, e dɛ̄dɛɛ̄ nu gbaaloo ziī ye bu, 18 e alɛ na ekobee lo ekpaloo lo a le bɔŋanaloo Kraist; nɛɛ a lu bɔātɛ̄, lo tuatua mɛmɛā aaloo luh, lokwa bu dɛ̄dɛɛ̄ nu alɛ lu tuatua; 19 Nyɔnɛbee bu ye na dɛ̄dɛɛ̄ mma Bari bee le nia etɔɔ̄, 20 e tɛ̄maloo alɛ, lo egbaa dɛ̄dɛɛ̄ nu lo alɛɛ loo, lo edoo efɛɛloo tɛ̄ma bu mii ye gbāgbaɛ̄ te, kere nu nyɔuwe ale nu bunyɔɔ.
ƐRƐBA ENƆƆ̄ 8-14
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 1 PYA TƐSALƆNAIKA 1-5
“Agɛrɛaa Beenyiɛ Ɛnia Bui Sa Wu Ziī Ziī Bui Agɛrɛ”
(1 Pya Tɛsalɔnaika 5:11-13) Nyɔɔbee wo agɛrɛaa beenyiɛ ɛnia bui sa wu ziī ziī bui agɛrɛ, dookɛ̄ bui gaa doo. 12 Mɛ i bara i bah, pya wuga, lo enwadɛɛ̄ pya ba i si tam yɛɛ sa i eenyɔɔ bu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ sa i zuura bah tɔ̄; 13 lo e’ɛp wa gbɛnɛ emanyɔɔ bu wereloo nyɔɔ wa tam. Tɔɔ̄naa bu efɛɛloo bu bɔɔloo loo.
w11 6/15 26 ¶12
“Ɛrɛ Enwadɛɛ̄ Kumaloo Pya A Gaa Si E’aga tam I Yɛɛ”
12 “Aara” bɔŋanaloo eenyɔɔ aba tɔgɛnu. Lu nage esu a’aara kɔāue bu 1 Timɔti 3:4. Pɔɔl bee kɔ nɛɛ a kuūdɛɛ̄loo ɛrɛ elu “nɛɛ a para e’aara ye tɔ, pya a ye tɔɔ̄ kɛɛ̄ sa ye gbaɛ̄tɔ̄ bu dɛ̄dɛɛ̄ sīdee.” Naale aba tɔtɔgɛ nu pya wa miɔŋɔ na ue a kura a “aara” a le dɔ ama gaa kɔ a, mɛ a kii nage loo zaāsī “pya a ye tɔɔ̄ kɛɛ̄.” Bu kaka, pya kanɛɛ gaa zaāsī bu bɔŋanaloo, sa yerebah nɛ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ kɔ ba a wee tɔɔ̄ kɛɛ̄ Jɛhova.—1 Tim 3:5.
w11 6/15 28 ¶19
“Ɛrɛ Enwadɛɛ̄ Kumaloo Pya A Gaa Si E’aga tam I Yɛɛ”
19 E na o doo lo alu enɛ a ziī dɔɔ̄nu lo lɔgɔ nɛɛ le ɔɔ oo bɔnaloo ani? O tɔgɛge kɔ bu a ɛɛ e tɛ̄maloo esu ye daānu ni? “Dɔɔ̄nu [bu] nɛɛ” na pya nu Jɛhova enɛa a tɛ̄maloo Jizɔs Kraist. Ziī sīdee o dap tɔgɛ o doo yaa loo pya dɔɔ̄nu ama na tɛ̄maloo egbaɛ̄tɔ̄ pya ekɔaue pya kanɛɛ ama nɛ le tɛ̄maloo epiiga lo esu pya nu alu ekɔ bu lo ue yere bu dogo. O dap nage tɔgɛ o nia tɛ̄maloo eture ebip a bɔloo bie enɔānu. Yere kpotɛ̄ tam pya kanɛɛ gaa zaāsī, doodoo si tam zue ue. Lo o e ɛrɛ biī aāloo zuurabahtɔ̄ ziī nɛɛ kanɛɛ bee a nɛ, e na anua oo ye kɔ nɛ a? Gbaāloo wo, e na anua oo tɔgɛ nia loo butɔ pya kanɛɛ a? Nyɛŋiabu kɔ lokwa nɛɛ kanɛɛ dap si tam leere bu bɔŋanaloo, pya ye butɔ gaa ye nɛ pio sɔ̄ esu tɛ̄manyɔɔ ye nu edoo.
(1 Pya Tɛsalɔnaika 5:14) E i bara i bah, pya wuga, zuuraa bah tɔ̄ pya a lu pɔp, nɛ e’aga nyiɛ pya wa beenyiɛ epea, yerebah nɛ pya e’ɔaloo, ɛrɛaa nyɔɔnyɔɔ egerebu lo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ.
w17.10 10 ¶13
“Wereloo . . . bu Dogo le Kaka”
13 Yerebah nɛ pya loo ɔ. Ue a le bu Baibol a kɔ “yerebah nɛ pya e’ɔaloo, ɛrɛ nyɔɔnyɔɔ egerebu loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ” dap doā-ɛp i wereloo. (1 Tɛs 5:14) Kere gbɛnɛ-edo pya nɛɛ a wee ɔloo tua sɔ̄ sikɛ̄ agaloo bu yira, dap lu ebɛɛ̄ kɔ i egerebu loo pya dɔɔ̄na sa kiisī lo eyerebah wa nɛ. Lo ama dap gbī kɔ i nyɔɔnɛ wa kɔnia pio ue a aabu Kpa Kaɛ ewu wa agɛrɛ, kukue wa kɔ ba a nyɔɔnɛ i si uwe zue ue, ale tɔɔ̄ wa kpaɛ̄ sa wa gbaɛ̄tɔ̄. Gbaāloo wo, taā i aadee kɛɛrɛ kɔ wuga nɛɛwa ale nɛɛdam ama ɛrɛ “e’agaloo” ale a ɛrɛ “e’ɔaloo,” lee kɔ i suā kɔ dɛ̄dɛɛ̄ ii ɛrɛ kɛ̄ i ɔloo le kɛ̄ i agaloo. Kere nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee suā nage kɔ a ɛrɛ e e’ɔaloo. (2 Kɔr 12:9, 10) Nyɔɔwo, dɛ̄dɛɛ̄ ii dap ɛrɛ biī aāloo yerebah pya i wuga bu yira nɛ.
w15 2/15 9 ¶16
Nɔ Edoba Jizɔs Bu Kumalookɛ̄ le lu Fɛgɛ
16 I ue alu fɛgɛ. Kɛ̄ i lu fɛgɛ kumaloo pya i wuga doo ezū i kɔ i “nɛ e’aga nyiɛ pya wa beenyiɛ epea.” (1 Tɛs 5:14) E na i dap doo lo e yere mɛm loo dua pya a le doo wo a? I dap wa yere mɛm loo tɛ̄maloo kɛ̄ i kuūdɛɛ̄loo wa ebɛɛ̄ aābu i beenyiɛ doo. I dap wa kaɛge aābu nyiɛ i kaāna lokwa ba muɛ̄ wa le elap dogo le nu ba dap doo. I dap wa nyɛŋiabu kɔ Jɛhova zuura wa nua loo ye nwiī, nyɔɔwo ba kuī ye loo gbɛnɛ. (Jɔn 6:44) I dap doo kɔ ba a dɛrɛ nyiɛ nyɔɔ kɔ Jɛhova kuūdɛɛ̄loo pya ye zooro “beenyiɛ baara.” (Yɔɔ 34:18) Sɔ̄ o kɔ ue bu fɛgɛ dap ɛrɛ kaāna pah nyɔɔ pya a gbī egbɔ̄nyiɛ.—Kam 16:24.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(1 Pya Tɛsalɔnaika 4:3-6) Nyɔnɛbee lo nu ama na Bari gbiā, kɔ bui tɔɔ̄tɔɔ̄ kaɛ; kɔmɛ bui aaloo kunagā. 4 Kɔmɛ ziī ziī bui suā kɛ̄ e’ɛrɛ alɛɛ wa bu kaɛ le ka doo; 5 naale bu pɔrɔ taɛ namloo, dookɛ̄ pya dɔɔ̄na buɛ̄ a naa suāloo Bari le doo. 6 Lokwa lɔgɔ nɛɛ naa eenyɔɔ, sa ziā ye wuga a bu nu ama, nyɔnɛbee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ na a ekpɛ bu dɛ̄dɛɛ̄ pya lo nu ama, dookɛ̄ i bee i kɔ nɛ tua sɔ̄ doo sa i kɔnage agɛrɛ nɛ.
it-1 863-864
Kunagā
Kunagā lu pɔrɔ a dap doo kɔ alu ekpo nɛɛ lɛɛ bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist. (1 Kɔr 5:9-13; Hib 12:15, 16) Lo nɛɛ lɛɛratam baatɛ̄ kɔ Nɛɛ Kraist a kunagā si pɔrɔ loo alɛɛ ekpaloo, nyɔɔbee a su ye ekpaloo daānu a bee piya. Lo ama e’ɛrɛ ye pɔrɔ pah nyɔɔ bu ye gbanialoo kumaloo Bari, edoo kɔ bɔŋanaloo aa tɔɔ̄na ɛɛ, sa dap doo kɔ dumɛloo a wee yiiloo pya a kunagā a yii ye loo sa dap nage ye fɛ. (1 Kɔr 6:18, 19) A su bah ekpo suā nu a kuu pya ye wuga le ɛɛ gbaa yira (1 Tɛs 4:3-7) tɛ̄maloo e (1) doo dogo a naa ɛɛ lo dogo ezu lo anua bɔp kɛɛ loo bɔŋanaloo (Hib 12:15, 16), (2) doo kɔ nɛɛ a bee nyɔɔnɛ kunagā a aa ɛɛna bu dogo le ekɛɛrɛ, e lo lo nɛɛ sii ii ale i’iya, edoo kɔ aa lu nɛɛ a le ɛɛ sɔ̄ e ii ale sɔ̄ e’iya. (3) doo kɔ alu esuāloo ye butɔ nua pya a wee kunagā, sa (4) si pɔrɔ kumaloo tɛ le ka nɛɛ a bee yɔ kunagā a, ye dam, ale nɛɛ a gaa bee gbī e’iya dam. Lok a ɛp tɛrɛ naale lo nɛɛ mɛ lo Bari nyɔnɛbee nɛɛ dap ɛp kunagā nua nu a naa aadee bee piya; mɛ Bari na a gaa le biaɛ ye nyɔɔ ye pɔrɔ a.—1 Tɛs 4:8.
(1 Pya Tɛsalɔnaika 4:15-17) Nyɔnɛbee lo ba ama na m i kɔ nɛ a, tɛ̄maloo ue Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, kɔmɛ ili, pya a le dum, pya a lu elɛɛbaloo bɛma lulu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ, kɔ ii le luna tuatua loo pya a dɔ bu daa luh dɔɔ̄na sɔ̄; 16 nyɔnɛbee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ alɛɛ loo esu gbɛnɛ muɛ̄ kue gbaāloo gbɛnɛ muɛ̄ nɛɛ-bee pya ɛnjɛl, le gbaāloo dɔɔni Bari sa aā bunyɔɔ sira kɛ̄. E pya a u bu Kraist edasī aakɛ̄. 17 Lo sɔ̄ na ili pya i le dum, pya a siga, ili le alaba na a elu egbaa dana lɛɛ kɛ̄ bu biira bunyɔɔ lo ezɔŋia Nɛɛ-a-i-ɛrɛ kɛ̄sī bunyɔɔ; kɛ̄ ili le Nɛɛ-a-i-ɛrɛ etɔɔ̄ dɛ̄dɛɛ̄ dee doolo.
w15 7/15 18-19 ¶14-15
“Bui A’gara Ewaraloo”!
14 E na esira sɔ̄ Gog loo buɛ̄ Magog ebɔātɛ̄ ye ebea nɔ̄ pima pya nɛɛ Bari ani? Matiu le Maak bee ɛm nu esira kumaloo lo kɛ̄tɔɔ̄ kɔ: “[Nwiī nɛɛ] eyere pya ye ɛnjɛl nua sa bɔŋɛnɛloo pya alɛ a bee sagɛ, aā nia sī efɔp, aā kuma nyɔuwe mmɛ kuma bunyɔɔ.” (Maak 13:27; Mat 24:31) Lo bɔbɔŋɛnɛloo ama naa kiiloo lo a bee dasī lu edoo tua sɔ̄ kumaloo pya a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee a; ale kɔ a kiiloo kpɛdumɛ yere nukuādɛɛ̄ loo pya a siga yɛɛ pya a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee. (Mat 13:37, 38) Lo yere nukuādɛɛ̄ loo ama esudɔ lɛɛ gbɛnɛ etɛɛrɛloo gae bɔātɛ̄. (Mum 7:1-4) Nyɔɔwo, e na lo tam bɔŋɛnɛloo nu Jizɔs bee kɔ ama kura a? Ɛɛ na sɔ̄ pya a siga yɛɛ pya a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee e’ɛrɛ wa ekpɛanu li bunyɔɔ. (1 Tɛs 4:15-17; Mum 14:1) Pya siranu ama gaa le sudɔ pio sɔ̄ aā sɔ̄ nɔ̄ Gog loo buɛ̄ Magog e ina gaa sudɔ. (Ezek 38:11) Lo sɔ̄ na pya ue Jizɔs bee kɔ ama edoo gbɔ̄mɛɛ̄ a: “Lo sɔ̄ na pya kaāna dogo emɔ doodoo zue bu Buɛ̄-mɛnɛ lo wa Tɛ.”—Mat 13:43.
15 Ekɔ lo ama kurage kɔ pya a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee “epɛɛ kii bunyɔɔ” ni? Gbɛnɛ-edo pya yigabari yiga sa tɔgɛ kɔ pya Nɛɛ Kraist elu efii wa lɛɛ kɛnɛkɛ̄. E ba ɛmadɛɛ̄ kɔ lo sɔ̄, Jizɔs e obia lu a kɛnɛkɛ̄ sa dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ muɛ̄ ye. Kerewo, Baibol doo kɔ i dābeeloo kɔ “edoba nu nwiī nɛɛ” gaa le sira li bunyɔɔ le kɔ Jizɔs gaa le lu “bu biira bunyɔɔ.” (Mat 24:30) Nu baɛ ekɔaue ama kura na nu a naa lu emɔma dɛɛ̄. Gbaāloo wo, “namloo le miī naale edap ɛrɛ Buɛ̄-mɛnɛ Bari.” Nyɔɔwo elu ebɛɛ̄ kɔ pya elu esu kuma bunyɔɔ a dasī “lu enyaana bu ziī nwī sɔ̄, bu doo dɛɛ̄ kap, lo kpedumɛ dɔɔ̄ni.” (Buū 1 Pya Kɔrint 15:50-53.) Nyɔɔwo kere sɔ̄ ii gaa kɔ nu a kiiloo “pɛɛ kii bunyɔɔ” nyɔɔ ekwɔ edaābeeloo a nyɔɔnɛ a, dɛ̄dɛɛ̄ pya a bɔloo ture nyiɛ loo a bee lu etɔ̄ nɔɔ̄ bee elu ebɔŋɛnɛ wa loo bu nwī kere sɔ̄.
Buū Baibol
(1 Pya Tɛsalɔnaika 3:1-13) Nyɔɔbee wo sɔ̄ le ii damana egerebu, i bee kɛɛrɛ kɔ elee lo a le aba ii bia dumɛ li Atɛns; 2 sa i bee yere Timɔti i wuga le nɛɛtam Bari bu le yere ue Kraist, lo ewu i agɛrɛ bu bui yira sa i nɛ e’aga nyiɛ, 3 lokwa lɔgɔ nɛɛ naa nyɔŋa i tɛ̄maloo pya lo etɛɛrɛ ama na a bee lu esere i a. 4 Nyɔnɛbee sɔ̄ i bee i le loo i bee i kɔ siā nɛ tua sɔ̄ kɔmɛ i ɛrɛ emuɛ̄ pɔrɔ; dookɛ̄ a bee sira doo, sa bɔɔlo suā. 5 Nyɔɔ lo ba ama, sɔ̄ le mm damana egerebu, m bee yere lo esuā bui yira, tɛ̄maloo bɔɔ kɛɛrɛ kɔ ɛrɛgeba sīdee, nɛɛ doā-ɛp ebee i doā-ɛp, sa ilii tam elu yɔrɔ. 6 Mɛ nyaawo sɔ̄ Timɔti bee i ina loo aā kɛ̄ bui le, sa su le yere ue akiiloo bui yira le wereloo i ma, sa kɔ bui ɛrɛ le ekɛɛrɛ i kumaloo dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ sa gbī lo emuɛ̄ i, dookɛ̄ ili gbī nage emuɛ̄ bɔɔlo doo. 7 Nyɔɔ lo ba ama, pya na wuga, bu dɛ̄dɛɛ̄ i muɛ̄ pɔrɔ le etɛɛrɛloo i bee ɛrɛ e’aga nyiɛ kumaloo bɔɔlo tɛ̄maloo bui yira. 8 Nyɔnɛbee nyaawo i tɔɔ̄ dum lo a le bui yira agɛrɛ bu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ. 9 Nyɔnɛbee amunu yaa na i dap nɛ Bari nyɔɔ bɔɔlo, nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ ɛɛbu ili bee ɛrɛ nyɔɔ bɔɔlo kɛ̄sī i Bari? 10 Lo ebara bara gbɛnɛ eenyɔɔ edɛɛ̄ le pie lokwa i muɛ̄ bui sī, sa kwa nu a siga bu bui yira? 11 Mɛ alɛ alɛɛ loo, Bari ilii Tɛ, le Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs a ture i dee mmɛ lo bɔɔlo. 12 e naale Nɛɛ-a-i-ɛrɛ na a doo kɔ bui kuīkpo sa mma egia bu wereloo kumaloo ɛnia bui le kumaloo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ, dookɛ̄ i doonage kumaloo bɔɔlo doo, 13 lokwa a lu ewu bui beenyiɛ agɛrɛ, lɔgɔ beebee naale loo, lo etɔɔ̄ kaɛ kɛ̄sī i Bari a le Tɛ, lo lulu Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs gbaāloo dɛ̄dɛɛ̄ pya ye kaɛ.
ƐRƐBA ENƆƆ̄ 15-21
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 2 PYA TƐSALƆNAIKA 1-3
“Sīsiɛ̄ Nɛɛ-gbee-lok”
(2 Pya Tɛsalɔnaika 2:6-8) E bui suā nu a ye ɔbɛ anyaawo kɔ a sira bu ye sɔ̄. 7 Nyɔnɛbee nu gɔā gbee lok si tam anyaawo; aba nu a le, nɛɛ a ye ɔbɛ anyaawo edoonage wo mmɛ dee a elu esu ye lɛɛ. 8 E lo sɔ̄ nɛɛ-gbee-lok esira, e Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs esu efɔp a ye aa bu egā ye fɛā tɛ̄maloo esiā ye loo le ye lulu.
it-1 972-973
Dogo Enwadɛɛ̄ Bari
Ɛrɛ dɔɔ̄na nu gɔā a naa bee lu esuā, lo a be ‘nu gɔā a le kaɛ’ loo Jɛhova. Ɛɛ na “nu gɔā gbee lok.” Lo ama bee lu nu gɔā nɛ pya kaka Nɛɛ Kraist nyɔɔbee bu dee nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl, sii bee waɛ esuāloo “nɛɛ-gbee-lok” le pya a ye gbaaloo kaāna. Kere sɔ̄ lo “nɛɛ” e ina gaa si ye tam, susuā taɛ nɛɛ a lu ekiisī lo elu nu gɔā nɛ gbɛnɛ-edo nɛɛ nyɔɔbee ye pɔrɔ dogo elu edoo bu gɔā le doodoo bee a gaa lu edoo bu enwadɛɛ̄ Bari. Bu kaka, a gaa le lu nɛɛ a ana yira a aa yɛɛ pya a wee taāŋabah Bari bu togatoga enwadɛɛ̄. Pɔɔl bee kɔ lo “nu gɔā gbee lok” e ina gaa si tam bu ye gbo dee, nyɔɔbee pya dogo gbee lok e bee ina gaa yii bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist, lo a gaa le doo kɔ pio alu pya ba ana yira. Bu kpɛdumɛ, Jizɔs Kraist elɛɛ lo nɛɛ ama sɔ̄ esira bu ye ka. Lo “nɛɛ” ana yira a doodoo Setan ama, gaa le dana ye loo nɛ nyɔɔ ‘emanyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ alu ekue ‘bari’ ale nu alu enɛ ka’ (Gr., seʹba·sma). Bu lo sīdee, lo gbɛnɛ nɛɛ amdɛɛ̄sī Bari alu nu Setan gaa su siātam elu gbɛnɛ nu dag sa gaa le nua gbɛnɛ gbeerasī loo pya a si ye tam. Kɛ̄ “nɛɛ-gbee-lok” ekiisī leere bu ye esiatam doo, edɛɛa nyɔɔ kɛ̄ ye tam pɔrɔ dogo bia bu gɔā doo, doodoo bee a gaa si tam bu dogo enwadɛɛ̄ Bari.—2 Tɛs 2:3-12; dooreloo Mat 7:15, 21-23.
(2 Pya Tɛsalɔnaika 2:9-12) Nɛɛ ye lulu doodoo esia tam Setan ele bu dɛ̄dɛɛ̄ ekpo le bu edoba le nyɛŋia esah, 10 Le bu dɛ̄dɛɛ̄ dag dogo a naa kaāna lo pya ba pe, nyɔnɛbee ba naa bee yira ewereloo kaka lokwa a lu ekpɔā wa. 11 E tɛ̄maloo lo ba ama Bari eyere wa ma tam tɛɛ̄ ekwɔ, lokwa ba yira nɛ nu a lu esah, 12 lokwa a lu ebiaɛ begee dɛ̄dɛɛ̄ pya a naa bee yira lo kaka, mɛ a bee wa nia edoo pɔrɔ dogo.
it-2 245 ¶7
Esah
Jɛhova Bari lɛɛbaloo kɔ “nyɛŋia esah” a kiisī bu pya a tɔɔ̄dum dag “lokwa ba yira nɛ nu alu esah” taā ba yira nɛ le yereue akiiloo Jizɔs Kraist. (2 Tɛs 2:9-12) Lu ebaatɛ̄ ue ama tɛ̄maloo nu a bee sira loo Mɛnɛ Izrɛl a kura Ahab bu booboo sɔ̄ o’oo tup zua lɛɛ a gae ina lo sɔ̄ ama. Pya mɔmanudɛɛ̄ esah bee ye kɔ nɛ kɔ a gaa le be eeba pya Ramot-gilead, kere sɔ̄ nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Jɛhova a kura Maikaia bee kɔ a naale ebe eeba. Dookɛ̄ mɔmanudɛɛ̄ a bee lu enɛ Maikaia tɔgɛ doo, Jɛhova bee lɛɛbaloo kɔ ziī edɔɔ̄ alu kii ee sa lu “edɔɔ̄ esah” bu ega pya nɛɛ mɔmanudɛɛ̄ Ahab. Lo ama kura kɔ lo edɔɔ̄ bee wa ɛrɛ ba ekpo nyɔɔ sa doo kɔ ba a kɔ esah, e a naale kaka ue, lo alu taɛ nu alaba bee gbī ekɔ sa lu nage taɛ nu Ahab bee gbī edā wa aānu . Kere a bee lu ezuurabahtɔ̄ Ahab, a bee lɛɛbaloo kɔ wa esah a dag ye sa ye dum bee pe dɛɛ̄.—1 Mɛnɛ 22:1-38; 2 Edoo 18.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(2 Pya Tɛsalɔnaika 1:7, 8) Sa nɛ efɛɛloo bɔɔlo pya etɛɛrɛloo le loo, sɔ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs esira aa bunyɔɔ gbaāloo pya ye ɛnjɛl ekpo le loo bu ebɛa miā, 8 le lo ekpɛ pɔrɔ nɛ pya a naa suāloo Bari, le loo pya a naa gbaɛ̄tɔ̄ le yere ue Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs.
it-1 834 ¶5
Miā
Pita bee ɛm kɔ “lo bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄ a le anyaawo bee lu ekpooge loo sere bɛma miā.” Aāloo nu i gaa kɔ ue nyɔɔ le nu pya dɔɔ̄na dɔ kpa kaɛ kɔ, sira pie kɔ lo miā ama naale miā alu emɔma dɛɛ̄ mɛ a tɔɔ̄dɔ gbeerasī mmɛ deedee. Dookɛ̄ Yii Maā dee Noa naa bee gbeesī bunyɔɔ le kɛnɛkɛ̄ doo, mɛ a bee le aba pya bag dogo, aba lo sīdee ama na mumuuna akiiloo sɔ̄ Jizɔs Kraist le pya ye ɛnjɛl ekpo le loo elu bu ebɛa miā enua nage gbeerasī nyɔɔ aba pya bag dogo le pya piya nɛɛ gbaāloo pya piya piya nu a gaa sira bu nyɔuwe ama a.—2 Pit 3:5-7, 10-13; 2 Tɛs 1:6-10; dooreloo Ais 66:15, 16, 22, 24.
(2 Pya Tɛsalɔnaika 2:2) kɔ bui aa nwaaba nyɔŋa aa bu bui ekɛɛrɛ ale a lu eyegere i, ale tɛ̄maloo edɔɔ̄ ale tɛ̄maloo ue, ale tɛ̄maloo kpa tam a doodoo bee a aa bah ili, lo a bee kɔmɛ dee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ elua.
it-1 1206 ¶4
Edɔɔ̄
“Ue edɔɔ̄”—Esah le Kaka. Lu esu Muɛ̄ ue Grik a kura pneuʹma (edɔɔ̄) kɔā ue bu keebee sīdee bu siga kpa pya nɛɛ lɛɛratam bee ɛm. Bu edoba, bu 2 Pya Tɛsalɔnaika 2:2, nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee zū pya wuga ba le Tɛsalɔnaika kɔ ba aa ɛrɛ ɛɛbu loo ale nyɔnyɔŋa aaloo nu ba ebee suā tua sɔ̄ “kere alu tɛ̄maloo edɔɔ̄ ale tɛ̄maloo ue, ale tɛ̄maloo kpa tam a doodoo bee a aabah ili, lo a bee kɔmɛ dee [Jɛhova] elua.” Lu edābeeloo leere kɔ Pɔɔl bee su bee ue a kura pneuʹma (lo ale edɔɔ̄) kɔā ue kumaloo tɛ̄ma yere ue, doodoo lo alu “ekɔā egā” ale bu “lɛta.” Nu anua Lange’s Commentary on the Holy Scriptures (126 naɛsī) kɔ kumaloo lo ue kɔ: “Nu nɛɛ lɛɛratam ama gaa bee kɔ ue kumaloo na, ue a bee kɔ a aabah Bari, kɔ nu esira a naa aa lɔgɔ kɛ̄, ale ue nɛɛ mɔmanudɛɛ̄.” (Lu etap sa ɛp bu tɛ̄mabah P. Schaff, 1976) Vincent’s Word Studies in the New Testament kɔ: “Tɛ̄maloo edɔɔ̄. Gaa kɔ nu kumaloo ue mɔmanudɛɛ̄ pya a le bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist kɔ, doodoo bee ba ɛrɛ e ekpo a aabah Bari.” (1957, Vol. IV, p. 63) Nyɔɔwo, kere sɔ̄ siga tatap kpa kaɛ su pneuʹma a lu e’ɛm akɛāma le pya dɔɔ̄na dɔ kure “edɔɔ̄” a, pya dɔɔ̄na tatap kure ye “ue a aaba edɔɔ̄” (AT), “nu a dap sira” (JB), “mumuuna” (D’Ostervald; Segond [French]), “ue alu emuuna” (NW).
Buū Baibol
(2 Pya Tɛsalɔnaika 1:1-12) Pɔɔl, Silvanɔs, le Timɔti, mmɛ lo bɔŋanaloo Kraist li Tɛsalɔnaika bu Bari ilii Tɛ le Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist. 2 Ewonu a le i nɛ le efɛɛloo a aa bah Bari a le Tɛ, le lo Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist. 3 I ɛrɛ edoo Bari yaa dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ nyɔɔ bɔɔlo, pya wuga, dookɛ̄ a bɔloo doo, nyɔnɛbee bui yira a nyim gbɛnɛ kii sī e wereloo ziī bui ɛrɛ loo dɛ̄dɛɛ̄ pya dɔɔ̄na a nyim kii sī. 4 Nyɔɔbee wo ili ilii loo ɛɛŋa i bu bu dɛ̄dɛɛ̄ bɔŋanaloo Bari nyɔɔ bui egerebu le yira bu dɛ̄dɛɛ̄ bui tɛ̄ŋaloo le bu etɛɛrɛloo lo bui gaa muɛ̄. 5 Nu ama lu edoba kaāna biaɛ Bari lokwa a lu ebuū i nua pya a bɔloo buɛ̄-mɛnɛ Bari, nyɔɔ lo bui gaa muɛ̄ etɛɛrɛloo. 6 Kuma sɔ̄ a lee lo Bari kɔmɛ a obara etɛɛrɛloo kpɛā pya ba i nɛ etɛɛrɛloo a. 7 Sa nɛ efɛɛloo bɔɔlo pya etɛɛrɛloo le loo, sɔ̄ Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs esira aa bunyɔɔ gbaāloo pya ye ɛnjɛl ekpo le loo bu ebɛa miā 8 le lo ekpɛ pɔrɔ nɛ pya a naa suāloo Bari, le loo pya a naa gbaɛ̄tɔ̄ le yere ue Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs. 9 Pya a ɛrɛ ekpɛanu wa pɔrɔ lo kaāna biaɛ lo bebegee ue a naa ɛrɛ kuma aa kɛ̄ sī Nɛɛ-a-i-ɛrɛ le aaloo nyɛŋia ye ekpo, 10 Sɔ̄ a elu lo dee ama elu neɛ ye ka bu pya ye kaɛ, sa ɛrɛ nyɛŋia bu dɛ̄dɛɛ̄ pya a bee yira, nyɔnɛbee ilii ekeebee a i le nɛ bee lu eyira. 11 Nyɔɔ lo ba ama i wee i taŋa nyɔɔ dɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄, kɔmɛ ilii Bari ebuū i nua pya a bɔloo ye kukue, sa a mmɛ dɛ̄dɛɛ̄ nu bui gbī lo a lee kaāna le tam yira tɛ̄maloo ye ekpo. 12 Lokwa bee Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs ebee lu enɛ ka i bu, e bɔɔlo ye bu, doodoo kɛ̄ ewonu ilii Bari a le loo Nɛɛ-a-i-ɛrɛ Jizɔs Kraist le doo.
ƐRƐBA ENƆƆ̄ 22-28
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 1 TIMƆTI 1-3
“Nyim Tura Si Le Tam”
(1 Timɔti 3:1) Ue ama bɔloo eture nyiɛ loo; lo a le ziī nɛɛ gbī elu tɛ-sī lo bɔŋanaloo Kraist a gbī le tam.
w16.08 21 ¶3
O Muɛ̄ge Kɔ A Lu Ebɛɛ̄ Kɔ O Nyim Kiisī Bu Edɔɔ̄ Ni?
3 Buū 1 Timɔti 3:1. Nu bee ue Grik a lu etap nua “nyim tura” kura na niina bah lo e su ziī nu, naa daba nu a naa aadee a waɛloo. Nɛɛ lɛɛratam Pɔɔl bee su ue ama daānu sɔ̄ a bee kɔ nyim kiisī bu edɔɔ̄ gbī epiaga. Naa kɛɛrɛ kɔ ziī wuga nɛɛdam kɛɛrɛ dɔtam a gaa ɛmadɛɛ̄ bu bɔŋanaloo sɔ̄ sɔ̄ gaa lu. Dap lu kɔ a sii lu nɛɛ yerebah tam anyaawo, mɛ a muɛ̄ kɔ a lu ebɛɛ̄ kɔ a ɛrɛ le elap dogo. Tuatua, a nyim tura lo elu nɛɛ yerebah tam. Sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī, a bɛābu kɔ ziī dee a ee e nyim e tura lo elu nɛɛ kanɛɛ. Bu ziī ziī dɔ ama, a piiga lo e zɔ̄ŋia dɛɛ̄ pya nu alu egbī ye aābah lokwa a dap kuūdɛɛ̄loo tam bu bɔŋanaloo.
(1 Timɔti 3:13) Nyɔnɛbee pya ba esia wa tam leere ɛrɛ le kɛ̄tɔɔ̄ le gbɛnɛ e’aga nyiɛ bu yira lo a le bu Kraist Jizɔs.
km 9/78 4 ¶7
PYA ba ‘esia wa tam leere’
7 Waɛ esuā nu anua Pɔɔl bee kɔ pya nɛɛ a le doo wo “si wa tam leere.” Lo ama lu kee loo nɛnɛ gbɛnɛ gbɛnɛ dɔ pya nɛɛ bu tɔbari dookɛ̄ pio wee kɔ doo. Taāwo, pya yerebah tam lo ba “si wa tam leere” suā kɔ Jɛhova le Jizɔs gaa le nɛe wa leelee, e bɔŋanaloo gaa le yeree wa kpotɛ̄ sa wa nɛ enwadɛɛ̄. Bu kaka ba ɛrɛ, “le kɛ̄tɔɔ̄ le gbɛnɛ e’aga nyiɛ bu yira lo a le bu Kraist Jizɔs.” Lu e tɔgɛ nia loo wa le tam nyɔnɛbee ba si wa tam leere, ba ɛrɛ e’agatɛ̄ yira sa dap kɔ nu akiiloo yira sa ba naa ɛrɛ bɔɔ ale ɛrɛ kɛɛ kɔ ba e kɛgɛe wa.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(1 Timɔti 1:4) ale gbāgbaɛ̄tɔ̄ keekee muɛ̄ ue looge ale ue mɛmɛā a naa ɛrɛ kuma, lo a wee nua bip ebip kɛɛrɛ kɔ tɔɔtɔɔ̄loo nu Bari lo a le bu yira.
it-1 914-915
Etaā Mɛmɛā
Nɔ sa kɔ nu akiiloo ue ama naa aadee lu ebɛɛ̄, e kɛ̄ a bee lenage doolo sɔ̄ Pɔɔl bee ɛm kpa ma Timɔti. A naa bee luna ebɛɛ̄ lo e’ɛm nu akiiloo etaā mɛmɛā ziī nɛɛ lo esuā loo pya ye nama tɛ, nyɔnɛbee Bari naa sere na kee yɛɛ pya Juu le pya Dɔɔ̄na Buɛ̄ ba le bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist. (Gal 3:28) E e bee lu e’ɛm etaā mɛmɛā aāloo Kraist mmɛ loo Devid sere kɛ̄. Gbaāloo wo, sɔ̄ naa bee binia aā sɔ̄ Pɔɔl bee ɛm ue zuurabahtɔ̄ ama mmɛ sɔ̄ a bee lu egbeesī Jerusalɛm, e a bee lunage e’ɛm elo akiiloo pya Juu. Bari naa bee wa kpoogeloo. Bu aba lo sīdee, Pɔɔl naa bee gbī kɔ a lu edabara ekɛɛrɛ Timɔti le pya bɔŋanaloo le kɔ ba aa su gbɛnɛ-edo sɔ̄ gbiātɛ̄ nu akiiloo etaā mɛmɛā ziīziī nɛɛ lo a naa ɛrɛ lɔgɔ nu edoo loo yira pya Nɛɛ Kraist. Etaā mɛmɛā a lu e’ɛm nu akiiloo bu Baibol kiiloo Kraist doodoo Mɛsaia, lo a lu ue a kuī kiikɛ̄ pya Nɛɛ Kraist le. Pya dɔɔ̄na etaā mɛmɛā lu ekɔ lo etɔgɛ kɔ pya e’ɛma a le bu Baibol lu kaka, sa a tɔgɛ nage kɔ pya lo ue ama lu kaāna eloh a bee lu e’ɛm sere kɛ̄.
(1 Timɔti 1:17) Mɛ lo Mɛnɛ a naa ɛrɛ kuma, lo a naale egbe, lo a naale lu emuɛ̄, lo aba ɛɛ lu Bari, enwadɛɛ̄ le ka a le ye nɛ ina dee a naa tah. Amɛn.
cl 12 ¶15
“Ɛp! Ilii Bari Na Ama”
15 Dɔɔ̄na esobee a wee lu ekue Jɛhova na, “Mɛnɛ a naa ɛrɛ kuma.” (1 Timɔti 1:17; Mumuuna 15:3) E na lo ama kura a? A naa waɛ e aadee suā, mɛ Jɛhova lu nɛɛ a naa ɛrɛ kuma bu dɛ̄dɛɛ̄ sīdee—sɔ̄ akii adumɛ le deesī li. Kpa Le-yɔɔ 90:2 kɔ: “Aā deedee mmɛ deedee, olo bee le Bari.” Nyɔɔwo, Jɛhova naa ɛrɛ bɔātɛ̄; alɛ bee le aā dee. Bɔloo ekue ye “Nama Nɛɛ”—a bee le aa kere lɛɛ ɛrɛgeba nɛɛ gae tɔɔ̄dum ale ɛrɛgeba nu a ele! (Daniel 7:9, 13, 22) Mɛɛ̄ na a dap kɔ a naa lu Nɛɛ a bɔloo ebɛɛ dɛ̄dɛɛ̄ nyɔuwe a?
Buū Baibol
(1 Timɔti 2:1-15) Nyɔɔbee wo, lo tuatua m bara a bah kɔmɛ barabara, tātaāŋabah, bara bee pya dɔɔ̄na, doo yaa lu edoo nyɔɔbee dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ, 2 nyɔɔbee pya mɛnɛ le dɛ̄dɛɛ̄ pya a le gbɛnɛ kɛ̄tɔɔ̄, lokwa i tɔɔ dum bu efɛɛ beenyiɛ le efɛɛloo, pya Bari a bɔloo enwadɛɛ̄ bu dɛ̄dɛɛ̄ sī dee. 3 Nu ama lee, sa a bɔloo esu ye leere kɛ̄ sī Bari ilii Nɛɛ-kpɔā. 5 Nyɔnɛbee ziī Bari le, ziī nɛɛ gbɔ̄gbɔ̄ lenage yɛɛ Bari le pya nɛɛ, nɛɛ Kraist Jizɔs, 6 nɛɛ a bee su ye loo nɛ doodoo a’agara dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ, lo ekeebee loo lo kaka ama elu ezue taɛ ye sɔ̄. 7 Nyɔɔ lo ba ama bee lu etube mɛ baloo kɔ m lu nɛɛ zue ue le nɛɛ lɛɛratam (m kɔ kaka ue, mm kɔ esah), nɛɛ tɔgɛ nu lo pya dɔɔ̄na buɛ̄ bu yira le kaka. 8 Nyɔɔbee wo m gbī kɔ pya nɛɛ etaŋa bu dɛ̄dɛɛ̄ kɛ̄ sa dana bah kaɛ nɛ nyɔɔ e lɔgɔ saŋ le kana naale loo; 9 bu aba sīdee ama kɔ pya gbobia a yaa bɛloo a wa bɔloo bu enwadɛɛ̄ le ekɛɛrɛ a mma naale loa-bee ale gold ale pearl ale bɛloo a si gbɛnɛ du, 10 mɛ tɛ̄maloo kaāna dogo a bɔloo pya gbobia a kɔ enwadɛɛ̄ Bari siā. 11 Doolo nɛɛwa nɔ nu bu ubepiī sa sere loo ye kɛɛ̄. 12 Mm yira kɔ lɔgɔ wa a tɔgɛ nu ale lulu nɛɛ-bee lo pya nɛɛdam; mɛ a fɛɛrɛloo tɔɔ̄. 13 Nyɔnɛbee a bee lu edasī dɛm Adam, lɛɛ Iv. 14 Sa naa bee lu edag Adam, mɛ a bee lu edag lo nɛɛwa sa a dɔ bu doo gbee. 15 Mɛ a bee lu ekpɔā ye tɛ̄maloo nwī a gaa maɛ̄ lo a le ba tɔɔ̄ bu yira le wereloo le kaɛ, gbaāloo ekɛɛrɛ a mma.
ƐRƐBA ENƆƆ̄ 29–ƐRƐTAA ENƆƆ̄ 4
PYA ZƆ A AABU MUƐ̄ UE BARI | 1 TIMƆTI 4-6
“Enwadɛɛ̄ Bari le Zɔ”
(1 Timɔti 6:6-8) Mɛ gbɛnɛ biī le loo enwadɛɛ̄ Bari gbaāloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a i bɛɛ̄. 7 nyɔnɛbee ii bee su lɔgɔ nu nua bu nyɔuwe ama, e ii le edap su lɔgɔ nu aā. 8 Mɛ lo a le i ɛrɛ nuede le nu yaa loo pya lo nu ama egbɔɛ̄ i loo.
w03 6/1 9 ¶1-2
Nɔnɔ Lo Edoo Kɔ Nu I Ɛrɛ A Gbɔɛ̄ I Loo
Nu a bee doo kɔ Pɔɔl a ɛrɛ ɛɛbu sa ɛrɛ iīnaloo na bee a bee doo kɔ nu a ɛrɛ a gbɔɛ̄ ye loo. E na doo kɔ nu i ɛrɛ a gbɔɛ̄ i loo kura a? Lo ekɔ kpuree, a kura kɔ nwīgbagbara nu i ɛrɛ gbɔɛ̄ i loo. Kiiloo lo ama Pɔɔl bee ɛm ma ye gbo Timoti kɔ: “Mɛ gbɛnɛ biī le loo enwadɛɛ̄ Bari gbaāloo dɛ̄dɛɛ̄ nu a i bɛɛ̄. Nyɔnɛbee ii bee su lɔgɔ nu nua bu nyɔuwe ama, e ii le edap su lɔgɔ nu aā. Mɛ lo a le i ɛrɛ nuede le nu yaa loo pya lo nu ama egbɔɛ̄ i loo.”—1 Timɔti 6:6-8.
Yere nukuādɛɛ̄ loo kɔ Pɔɔl su doo kɔ nu a gbɔɛ̄ i loo kɔā ue kumaloo enwadɛɛ̄ Bari. A bee suā kɔ ɛrɛ zɔ naa nua kaāna ɛɛbu, mɛ ɛrɛ enwadɛɛ̄ Bari, lo a le, su esiatam nɛ Bari nua tuatua. “Nuede le nu yaa loo” bee le doodoo pya nu edap doo kɔ aa kponia na doo nu enia Bari. Nyɔɔwo kiikɛ̄ Pɔɔl le, nu edap doo kɔ nu nɛɛ ɛrɛ a gbɔɛ̄ ye loo na dɛɛa nyɔɔ Jɛhova, kaɛlɛɛ ɛrɛgeba kɛ̄ i kɛ̄tɔɔ̄ mɛā doo.
(1 Timɔti 6:9) Mɛ pya ba gbī elu mɛnɛ edɔ bu ɛma ɛp, le sɛkɛrɛ, le booboo pɔrɔ taɛ nu a lu ezu lo a i gbee loo lo a doo kɔ nɛɛ a zii bu muɛ̄ pɔrɔ le pepe.
g 6/07 6 ¶2
Kɛ̄ Biaɛfii Lo Elu Mɛnɛ Edap A Ɛrɛ Pah Nyɔɔ Doo
Bu kaka, naale nyɔɔ kponia zɔ na pio nɛɛ u a. Kerewo, ba dap pee wa dum nyɔɔbee ba naa dapna ɛrɛ nu ba gaa bee kponia. Gbaāloo wo, wa tɔɔ̄dum dap bɔātɛ̄ dɔ kiikɛ̄ lo e’ɔaloo a aaloo tam ale naɛbah nua wa dumɛloo loo, doo kɔ daa aa wa yii dɛɛ̄, ale ulcer—dɛ̄dɛɛ̄ lo ama lu dumɛloo a dap doo kɔ nɛɛ aa biɛ̄ dum. E kere adoo nɛɛ sikɛ̄ gbī enyaana nu a bee nɔɔ, naale edapna waɛ. Pio sɔ̄ nɛɛ a bee ii ale iya naale edɛrɛ na ye nyiɛ nyɔɔ, edaba lu egbee ekɛɛrɛ pya ye nwiī, e e daba nage lu egbee letɔɔ̄ nwanaloo. Kere a dap lu ekwabaloo pio lo kɛ̄tɔɔ̄, a dap gbī gbɛnɛ-edo tam. Bu kaka, dua pya nɛɛ ama “mm wa loo tɛ̄maloo booboo ekiɛ̄nu.”—1 Timɔti 6:10.
(1 Timɔti 6:10) Nyɔnɛbee wereloo kpugi na li dɛ̄dɛɛ̄ pɔrɔ dogo; lo pio nɛɛ teera nyɔɔnɛ sa pe aaloo yira e ba mm wa loo tɛ̄maloo booboo ekiɛ̄nu.
g 11/08 6 ¶4-6
Ini’ī Nu Edap Doo Kɔ Nɛɛ A Kiisī Leere
Dookɛ̄ i bee muɛ̄ doo bu bɔātɛ̄ ekobee ue ama, pya nɛɛ a kɛɛrɛ kɔ gbɛnɛ kponia zɔ na edap doo kɔ ba a kiisī leere a, le doodoo nɛɛ a gaa gbī e aa ekoo nu. Kaɛlɛɛ lɔlɔgara, a nua gbɛnɛ-edo ekiɛ̄nu. Bu edoba, gbɛnɛkpo pya nɛɛ ba kiisī lo ekponia zɔ naa wee ɛpna pya wa butɔ sa ba wee lɛɛ nage baloo pya wa gbo. Pio aba naa wee dap daa—naale aba nyɔɔ tam, mɛ nyɔɔ ɛrɛ gbɛnɛ ekɛɛrɛ le nɛ taāŋa loo wa. Kpa Eklisiastis 5:12 kɔ “Daa nɛɛ a piaga loo tam kpe, ale a de kina ale a de gbɛnɛ; mɛ kere nu a gbɔɛ̄loo nɛɛ mɛnɛ naa yiga kɔ a daa”.—Hebrew Names Version.
Naale aba bee kpugi le doodoo tɛ tɔ a lu bag mɛ a lunage nu dag. Jizɔs Kraist bee kɔ nu akiiloo “nu dag mɛnɛ.” (Maak 4:19) Bu dɔɔ̄na sīdee, dap bee kɔ zɔ nɛ ɛɛbu nɛɛ, mɛ a naa nɛ lɔgɔ ɛɛbu doo pippip. Ba ɛrɛ taɛ lo ewee ɛrɛ yereloo. Kpa Eklisiastis 5:10 kɔ “nɛɛ a wereloo kpugi naale e ɛrɛ kpugi a ye gbɔɛ̄loo.”—The New English Bible.
Wereloo kpugi wee nua dɔdɔ sa dap nage nua lɔlɔgara, gbɛnɛ biirabu, le dogo lumiī. (Kam 28:20) Nu a dap nua kaāna ɛɛbu le kiisī na sɔ̄ nɛɛ dɔɔ̄nu, aaloo pɔrɔ, tɔɔ̄ ɛɛ bu dogo, ɛrɛ wereloo, sa doo nu Bari gbī.
Gbitɛ̄ Suā Pya Nu A Kuī A Le Bu Baibol
(1 Timɔti 4:2) tɛ̄maloo baɛ sī pya nɛɛ lo a kɔ ue esah e a lu esu miā kpe biinɛ loo wa ekɛɛrɛ beenyiɛ.
lvs 23-24 ¶17
17 Ɛrɛ Le Ekɛɛrɛ Beenyiɛ Kiikɛ̄ Bari Le
17 Nɛɛ lɛɛratam Pita bee ɛm kɔ: “Sere bui ekɛɛrɛ beenyiɛ leere.” (1 Pita 3:16) Sɔ̄ pya nɛɛ kiī zuurabahtɔ̄ a aabah Bari, wa ekɛɛrɛ beenyiɛ naa bege na wa ue. Pɔɔl bee kɔ a le doodoo bee elua “esu miā biinɛ loo” dua ekɛɛrɛ beenyiɛ ama. (1 Timɔti 4:2) Miā ewee a taage kaāna ni? Sɔ̄ nu a doo wo sira, lo kɛ̄ elu kpa-kop sa kere nu zia lo kɛ̄ naale ezi a loo. Lo a le ziī nɛɛ kiisī lo edoo nu a bee piya edoo kɔ a bee kɔ a lu “esu miā biinɛ loo” ye ekɛɛrɛ, e sɔ̄ sɔ̄ gaa kiisī a naale esuā na kee a le yɛɛ le nu le piya nu.
(1 Timɔti 4:13) Ina sɔ̄ m elu, su oloo nɛ buū kpa, lo zue ue, lo tɔgɛ nu.
it-2 714 ¶1-2
Buū Nu Taɛkɛ̄
Bu Bɔŋanaloo Pya Nɛɛ Kraist. Bu tua sɔ̄ o’oo tup zua, pio nɛɛ bee ɛrɛ pio ui kpa a le bu Baibol, lo a doo kɔ buū nu a waɛ. Pɔɔl bee nɛ lok kɔ a lu ebuū nu taɛkɛ̄ bu ye kpa a bee ɛm sɔ̄ a bee le bu bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist sa kɔ a lunage ebuū lo kpa. (Kɔl 4:16; 1 Tɛs 5:27) Pɔɔl bee zuurabahtɔ̄ Timɔti nɛɛ a gaa bee kuūdɛɛ̄loo bɔŋanaloo pya Nɛɛ Kraist kɔ a su ye loo nɛ “buū kpa, zue ue, tɔgɛ nu.”—1 Tim 4:13.
Sɔ̄ a gaa lu ebuū nu taɛkɛ̄ a lu ebuū ɔgɛrɛ muɛ̄. (Hab 2:2) Kuma sɔ̄ buū nu taɛkɛ̄ yerebah nɛ pya dɔɔ̄na a, nɛɛ a gaa buū nu a suā nu a gaa buū sa a dābeeloo nu anua a bee lu e’ɛm lo ue, e a bɔloo kɔ a nwaɛ̄dɛɛ̄ sɔ̄ a gaa buū nu lokwa a naa buū kee nu aāloo lo a le bu kpa sa a kwɔ pya a gaa ye gbaɛ̄tɔ̄. Dookɛ̄ kpa Mumuuna 1:3 kɔ doo, pya a buū lo mɔmanudɛɛ̄, dā sa sere e ɛrɛ leelee.
Buū Baibol
(1 Timɔti 4:1-16) Mɛ edɔɔ̄ kɔ ue pɛɛna kɔmɛ bu sɔ̄ kpɛdumɛ li, pio nɛɛ ekpooraloo wa loo lɛɛ loo yira sa gbaɛ̄tɔ̄ lo edɔɔ̄ dag le tɔgɛ nu pɔrɔ edɔɔ̄, 2 tɛ̄maloo baɛ sī pya nɛɛ lo a kɔ ue esah e a lu esu miā kpe biinɛ loo wa ekɛɛrɛ beenyiɛ. 3 sa kpaɛ̄ iya dam le ii wa lo e aaloo de nuede lo Bari bee dɛm kɔ i wee su doo yaa suā tɛ̄ma bah pya a yira sa suāloo kaka. 4 Nyɔnɛbee dɛ̄dɛɛ̄ nu Bari bee dɛm lu le, e lɔgɔ nu aa lu ekiī lo a le a bee lu esu doo yaa suā, 5 nyɔnɛbee a bee lu esere kaɛ tɛ̄maloo ue Bari le kara. 6 Lo a le o doo kɔ pya wuga a suā pya lo nu ama, o lu kaāna nɛɛ tam Kraist Jizɔs, kɛ̄ a lu ekpɔā a, lo ue yira, le lo le tɔgɛ nu lo a bee nyɔɔnɛ. 7 O a ɛrɛ lɔgɔ nu o doo lo ezu ue lo pya nama wa gaa kɔ. Piiga oloo loo elu nɛɛ Bari. 8 Nyɔnɛbee niinia loo ekpaloo nɛ nwigbagbara biī, mɛ enwadɛɛ̄ loo Bari lu biī loo dɛ̄dɛɛ̄ nu, sa ɛrɛ yira lo dum lo a le anyaawo le lo a gaa lu. 9 Ue a bɔloo eture nyiɛ loo, bɔnage lo esu ye dɛ̄dɛɛ̄ sīdee. 10 Nyɔnɛbee lo kuma ama i si tam sa piiga, nyɔnɛbee i ɛrɛ i bɛābu sa sere nyɔɔ Bari a le dum, lo a le Nɛɛ-kpɔā dɛ̄dɛɛ̄ pya nɛɛ, lo a eega na pya a yira. 11 Nɛaa wa pya lo nu ama bu lok sa wa tɔgɛnage. 12 Doolo lɔgɔ nɛɛ naa ɛp o mɛā nwiī zuguru kuma kɛ̄, mɛ lu nu edoba nɛ pya a yira bu muɛ̄ ue, le bu dum dogo, le bu wereloo, le bu yira, le bu dogo a ɛɛ loo. 13 Ina sɔ̄ m elu, su oloo nɛ buū kpa, lo zue ue, lo tɔgɛ nu. 14 O a ɛp dɔɔ̄nu o ɛrɛ kuma kɛ̄, lo a bee lu enɛ a tɛ̄maloo zue ue sɔ̄ pya ka nɛɛ bee a dɛrɛ bah bee. 15 Agɛrɛloo sa yira agɛrɛ bu pya lo nu ama, su o loo nɛ dɛ̄dɛɛ̄ aba, lokwa o kii si, sira bu ɛɛdee loo dɛ̄dɛɛ̄ nɛɛ. 16 Suāloo a leere le lo o tɔgɛ nu; kii sī bu pya lo nu ama, nyɔnɛbee bu edoo pya lo nu ama o kpɔā oloo loo le pya a a dā.